Ovih dana, kad smo uglavnom zatvoreni u kući i ne boravimo mnogo na svježem zraku, iznimno je važno održavati naš imunološki sustav.
U jačanju imunološkog sustava prehrana ima veliki utjecaj. Pokazalo se da upravo namirnice koje obilježavaju mediteransku prehranu imaju značajnu ulogu u pozitivnom moduliranju imunološkog sustava. Veliku ulogu u utjecaju na imunološki susta imaju proteini iz biljnih izvora poput mahunarki, vlakna iz namirnica poput cjelovitih žitarica, polifenoli u namirnicama poput voća, povrća, sjemenki, čaja, kakao proizvoda i vina, probiotici u namirnicama poput fermentiranih mliječnih proizvoda i fermentiranog povrća, izvori nezasićenih masnoća poput ribe, avokada, maslinovog ulja.
Namirnice koje osiguravaju nutrijente potrebne za jačanje imunološkog sustava
Za imunitet su od iznimne važnosti vitamini, minerali i ostali nutrijenti. Beta karoten, kojeg možemo naći u mrkvi, kelju, marelicama, batatu, špinatu, kelju, brokuli i tikvicama, pretvara se u vitamin A koji je neophodan za jak imunološki sustav.
U jačanju imunološkog sustava prehrana ima veliki utjecaj. Pokazalo se da upravo namirnice koje obilježavaju mediteransku prehranu imaju značajnu ulogu u pozitivnom moduliranju imunološkog sustava.
Tu je i vitamin C, koji povećava razinu antitijela u krvi te pomaže tijelu da utvrdi kakva je zaštita potrebna. Najviše ga ima u namirnicama poput naranče, grejpa, kivija, jagoda, brusnica, crvene i zelene paprike, kuhanog kupusa i cvjetače.
Vitamin D regulira proizvodnju proteina koji selektivno ubija zarazne agense, uključujući bakterije i viruse. Nedostatak vitamina D povezan sa zimom (uslijed nedostatka proizvodnje vitamina D uzrokovanog suncem) može oslabiti imunološki sustav, povećavajući rizik od razvoja virusnih infekcija koje uzrokuju infekcije gornjih dišnih putova. Dobri izvori vitamina D uključuju masnu ribu, uključujući konzerviranu ribu poput sardine i lososa; jaja, obogaćeno mlijeko i biljni mliječni proizvodi; sir, obogaćeni sok, tofu i gljive.
U grahu, orašastim plodovima, žitaricama i morskim plodovima nalazi se bogastvo cinka, koji pomaže stanicama imunološkog sustava da rastu i razlikuju se. Izvori cinka uključuju i slanutak, leću, tofu, obogaćene žitarice, orašaste plodove, sjemenke, pšenične klice, ostrige (uključujući konzervirane), rakove, jastoga, govedinu, svinjski kotlet, perad od tamnog mesa i jogurt.
Ključni građevni blok imunoloških stanica su proteini te oni imaju presudnu ulogu u pomaganju imunitetu da radi svoj posao. Namirnice bogate proteinima su životinjskog i biljnog podrijetla – meso, riba, mlijeko, jogurt, jaja i sir, kao i orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke.
Na naš imunološki sustav itekako djeluju i probiotici i prebiotici. Izvori probiotika uključuju fermentiranu mliječnu hranu kao što su jogurt i kefir, stariji sirevi te fermentirana hrana kao što su kimchi, kiseli kupus, miso, tempeh i kruh s kiselim tijestom. Prebiotike možete naći u cjelovitim žitaricama, bananama, luku, šparogama, artičokama i grahu.
Postoje još neke namirnice koje pružaju veliku podršku našem imunitetu i čine važan dio režima borbe protiv infekcija. Češnjak ima poznata protuvirusna svojstva, naročito kad se konzumira sirov (zgnječen, nasjeckan ili mljeven). Za jačanje imuniteta je vrlo dobar i đumbir, a tu je i med, koji povećava otpornost organizma na infekcije.
Tekst nastao u suradnji Coolinarike i sektora za Istraživanje i razvoj, Podravka d.d.
:(Još nema komentara