Moj profil
Najljepši uskrsni običaji + tri recepta za vaš blagdanski stol
Najljepši uskrsni običaji + tri recepta za vaš blagdanski stol

Najljepši uskrsni običaji + tri recepta za vaš blagdanski stol

U našim su krajevima uz Uskrs vezani različiti narodni obiteljski običaji kojima se obilježava radost ovog najvećeg kršćanskog blagdana. Donosimo nekoliko najpoznatijih uz tri odlična tradicionalna recepta

Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan te nam nagovještava i simbolizira ponovno buđenje, rast, cvjetanje, svjetlo jer slavi se u vrijeme kada se i priroda počinje buditi, a dani bivaju sve duži. Prethodi mu 40-to dnevna korizma kojoj je svrha duhovni rast i priprema za Uskrs, odnosno svojevoljna pokora. Njezino značenje mnogima je dosezanje osobnoga cilja, unutarnje ispunjenje. Većina se za najveći blagdan priprema i odricanjem  nečega važnoga kako bi sam Uskrs mogli posebno doživjeti i dati mu iznimno važenje. Hrana oduvijek ima velik značaj u obilježavanju svih blagdana, a itekako Uskrsa.

Uskrsni običaji

Cijeli tjedan koji prethodi Uskrsu  je svojevrsna uvertira koja počinje čišćenjem doma, pripremom kolača, postom, ali i raznim običajnim događanjima kako bi se blagdan dočekao što spremnije. Premda se običaji njeguju stoljećima i obilježavaju drugačije od mjesta do mjesta, svima je zajedničko bojanje i kuhanje jaja na Veliku subotu te kuhanje šunke.

Obojana jaja, odnosno pisanice, simbol su Uskrsa koji prema nekim zapisima potječe još od 13. stoljeća. Danas se pisanice ukrašavaju na razne načine, ali svaka boja koju možete kupiti u SPAR-u i INTERSPAR-u ima i svoju simboliku, pa je tako crvena  simbol radosti, duhovnosti, nade i ljubavi. Žute pisanice su čistoća i mladost, bijele označavaju rođenje i čistoću. Plave simboliziraju pobožnost, vjernost i iskrenosti. Zelene su simbol besmrtnosti, nade, zdravlja i plodnosti.

Pisanice su običaj koji se njeguje u cijelom svijetu i one su simbol koji povezuje ljude i doprinosi da njihova kreativnost dođe do izražaja.

Naziv Uskrs razlikuje se u nekim dijelovima Hrvatske pa ga primjerice, u sjevernim kontinentalnim dijelovima nazivaju i Vazam, Vuzem. Velika subota na sjeverozapadu Hrvatske se pak, obilježava uz paljenje uskrsnog krijesa, takozvane vuzmenice ili vuzmenke, a vjernici tada pripremaju vatru ispred Crkve, okupljaju se oko nje i pjevaju uskrsne pjesme. Za Dalmaciju je pak, Veliki petak poseban dan, a jedan od najpoznatijih običaja je na otoku Hvaru. Procesija za križem ili hvarska procesija za križen naziv je noćne procesije, koja se već nekoliko stoljeća održava svaki Veliki četvrtak i ono što je specifično, križonoša na ovu čast čeka godinama. U drugim dijelovima Hrvatske običaj je umivanje na Veliku subotu vodom u koju se doda svježe ubrano cvijeće i bilje. Na Veliku subotu ili sam Uskrs odlazi se na svečano bdijenje, na jutarnju misu. U novije vrijeme nerijetko se za djecu na sam Uskrs organizira i traženje čokoladnih jaja po kućama ili vrtovima. Između ukućana pak, poznato je i udaranje jajima, odnosno tucanje, a pobjednik je onaj kojem jaje ostane neoštećeno.

Obiteljski blagdanski stol

Hrvatska premda površinom mala, običajima i tradicijom itekako dojmljiva jer uskrsni običaji krase ne samo svaku regiju, već se razlikuju i od mjesta do mjesta. Posebno se ta različitost ogleda u jelima koja se pripremaju za uskrsni ručak, ali mora se priznati kako se i ta tradicija godinama sve više isprepliće. Doručak na Uskrs jedan je od najljepših simbola blagdana jer je hrana koja se jede prethodno blagoslovljena. A, na blagoslov se nose  uglavnom kuhane pisanice, šunka, sir, hren, mladi luk, rotkvice, peciva, a uz to sirnica/pinca u dalmatinskom, odnosno primorskom dijelu Hrvatske kojoj će NATUR PUR jaja dati dobru strukturu i optimalnu vlagu tijesta. Često se doručkuju i riblje paštete koje domaćice same pripremaju poput one od tune ili pak, gotove kakva je PREMUIM namaz ala bakalar. Obiteljski blagdan vrijeme je okupljanja svih članova pa se nerijetko za stolom nađe i po nekoliko generacija.

Ono čime svi započinju uskrsni ručak je juha, a sve ostalo su zapravo podudarnosti koje sve više poprimaju karakteristike i specifičnosti jedna od druge. Nije više čudno ribu za Uskrs objedovati u Zagrebu ili pak, pečenje u Dalmaciji ali dosljednost je ipak u većini ostala na tradiciji. Tako kontinentalni sjeverozapadni dio Hrvatske za ručak najčešće objeduje, puricu, patku ili kokoš, dok je u Lici običaj jesti pak, janjetinu. Ona je dio stolova i morskog dijela Hrvatske uz neizostavnu bijelu ribu. Slavonci pak, većinom uživaju u svinjetini i teletini. Nerijetko se pak, slavonska crna svinja posljednjih godina nađe na tanjurima i u ostatku Hrvatske. Što se priloga tiče, uz puricu ili ostalu perad sigurno će na stol doći mlinci, po mogućnosti domaći. Janjetinu će krasiti miris mladoga luka, a uz ostala pečenja servira se uglavnom krumpir za koji predlažemo da ga ove godine dodatno obogatite NATUR PUR Bio svježim sirom kojim premažete ploške na pola pečenog krumpira i zapečete do kraja u pećnici. Na trpezama istarskih blagdanskih stolova ali i dalmatinskih, naći će se i prvih ovosezonskih šparoga. Salata je uvijek obogaćena rotkvicama koje su i znak da je stiglo proljeće.

Što se kolača tiče, dizani kolači poput orahnjače i makovnjače gotovo su zastupljeni u cijeloj Hrvatskoj no, specifičniji za istočni i zapadni dio zemlje. U Istri i Dalmaciji pripremaju se pinca, odnosno sirnica dok se kuglof i mramorni kolač peku u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Danas mnoge domaćice za Uskrs rade i pletenice od dizanoga tijestu u koje stavljaju šunku ili pak jaje, a oblici mogu biti različiti.  Najfinije sastojke ćete pronaći u INTERSPAR-u.

Sve u svemu, Uskrs krasi raskošan blagdanski stol koji svatko oplemenjuje na svoj način, ali svima je zajedničko jedno, a to je da ga slave u miru, ljubavi i zajedništvu.

U nastavku vam donosimo recepte za tri jela koja možete i vi pripremiti ovoga Uskrsa, a sve namirnice potražite u SPAR-u i INTERSPAR-u.

Recepti

Filet orade s rižotom od komorača

Sastojci:

  • 2 orade od 500g
  • 250g riže SPAR PREMIUM Carnaroli
  • 1 glavica crvenog luka
  • 1 glavica komorača
  • 1 lit. ribljeg temeljca
  • 100g maslaca
  • 100g pancete
  • 1 dcl suhog bijelog vina
  • 1 svježa čili papričica
  • 2 žlice maslinova ulja
  • sol i svježe mljeveni papa

Priprema:

  1. Za početak filetirajte orade pa od kostiju i glave orade te korjenastog povrća, crvenog luka, češnjaka, lovora i papra skuhajte riblji temeljac s kojim ćete podlijevati rižoto od komorača. Prilikom filetiranja orade pazite da iz fileta odstranite sve kosti. Temeljac nakon kuhanja dobro procijedite i ostavite na toplom. 
  2. Očistite crveni luk i komorač pa ih narežite na sitno. Na maslinovu ulju zacaklite narezani luk i komorač. Dodajte sitno narezanu pancetu pa pržite još par minuta dok se masnoća iz pancete lagano ne istopi. Sada dodajte rižu pa je lagano pržite dok se svako zrno dobro ne obloži masnoćom. Nakon toga je podlijte s bijelim vinom pa malo pojačajte vatru da alkohol ispari a ostanu samo fine vinske arome. Dodajte sitno sjeckani svježi čili pa sve podlijte s ugrijanim ribljim temeljcem.     
  3. U zadnjoj trećini kuhanja rižota, dobro zagrijte grill tavu pa na kombinaciji maslinova ulja i maslaca prepecite filete orade pazeći da koža bude okrenuta prema dolje. Pržite nekoliko minuta pa okrenite filet i pecite ga s druge strane par minuta.    
  4. Pečene filete stavite sa strane dok ne dovršite rižoto. Kada je riža kuhana “al dente”, ugasite vatru pa u rižoto dodajte maslac i nasjeckane listove komorača pa sve dobro promiješajte. Ostavite ga nekoliko minuta da “odmori” pa poslužite na način da na tanjur prvo stavite rižoto pa na njega položite pečeni filet orade. Za kraj sve poškropite s malo maslinova ulja pomiješanog s par kapi limunova soka i natrganim listićima svježeg komorača.

Savjet: Koristite konzervirane pelate umjesto svježe rajčice za brže kuhanje.

Janjeća pečenka sa šljivama

Sastojci:

  • 1,5 kg janjećeg buta bez kosti
  • 80 ml maslinova ulja
  • 150 g mini rajčica
  • 250 g svježih šljiva
  • 2 - 3 grančice ružmarina VRTOVI HRVATSKE
  • sol
  • papar
  • voda za podlijevanje

Priprema:

  1. Meso operite, posušite papirnatim ubrusom te posolite i popaprite. Zarolajte ga poput rolade i vežite kuharskim koncem.
  2. Meso položite u lim za pečenje (32x18 cm), dodajte grančice ružmarina, mini rajčice i šljive koje ste popola prerezali i odstanili im koštice. Sve prelijte maslinovim uljem i stavite u pećnicu zagrijanu na 180°C i pecite oko 1,5 do 2 sata, uz povremeno okretanje i podlijevanje vodom.
  3. Gotovu pečenku narežite na ploške i poslužite uz prilog po želji.

Uskrsna pinca

Sastojci:

  • 1/2kg glatkog brašna
  • 25g svježeg kvasca
  • 250ml mlijeka
  • 100g maslaca
  • 2 SPAR NATUR PUR jaja
  • 3 žumanjka
  • 130g šećera
  • kora 1 nešpricane naranče i limuna
  • 1 vanilin šećer
  • 1/2 žličice soli
  • 1 žlica ruma
  • grožđice i kandirano voće po želji

Za premaz:

  • 1 jaje
  • malo šećera za posipanje

Priprema:

  1. Najbitnije je da znate da svi sastojci za izradu Uskrsne pince trebaju biti sobne temperature. Uzmite mlijeko i lagano ga zagrijte. Razmutite u mlijeku svježi kvasac pa mu dodajte 1/2 žličice šećera kako bi se kvasac lakše počeo dizati. Dok se kvasac diže vi prosijte brašno pa mu dodajte pola žličice soli. Uzmite zasebnu zdjelu pa u njoj izmiksajte jaja sa šećerom uz dodatak vanilin šećera, korice naranče i limuna i ruma. Na kraju dodajte maslac koji je rastopljen  na sobnoj temperaturi.         
  2. Kad se kvasac aktivirao dodajte ga brašnu uz dodatak smjese jaja. Umjesite glatko tijesto koje stavite na toplo da se diže dok ne udvostruči svoj volumen. Za to će mu trebati nekoliko sati. Potom još jednom premijesite tijesto uz dodavanje grožđica i ostalog kandiranog voća po želji. Nakon toga ostavi tijesto da se diže još 20 minuta. Od tijesta napravite 2 kugle pa ih stavite na papir za pečenje u lim za pečenje i prekrij čistom krpom. Pustite da se pinca diže još 20 minuta.
  3. Na vrhu pince škarama ili oštrim nožem napravite 3 utora. Premažite ih razmućenim jajem i pospite krupnim šećerom pa stavite peći 15 minuta u zagrijanu pećnicu na 150°C. Nakon toga snizite temperaturu pećnice na 130°C pa pecite još 10 minuta. Na kraju snizite temperaturu na 100°C pa pecite pincu još 20 minuta. Nakon toga pincu izvadite iz pećnice, ohladite i poslužite ukućanima. Pincu možete napraviti i dan ranije kako bi bila spremna za Uskršnji doručak. Dobar tek i sretan Uskrs uz ovaj tradicionalni blagdanski kolač.

Izvor: dobartek.spar.hr

Promo članak

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.