Nappa Valley mjesto je gdje se odlazi na izlete ili odmor, kombinirajući šetnje i boravak u prirodi s dobrom hranom i kušanjem vina izravno u podrumima.
Napa Valley nalazi se sjeveroistočno od San Francisca. Pedesetak kilometara dugačka je dolina mjesto gdje Amerikanci uzgajaju i proizvode svoja najbolja vina. Kao i mjesto gdje odlaze na izlete ili odmor, kombinirajući šetnje i boravak u prirodi s dobrom hranom i tzv. "wine tastingom", tj. kušanjem vina izravno u podrumima, kod vinara.
U proljeće ove godine umro je Robert Mondavi, čovjek koji je "izmislio" Napa Valley. Zajedno sa svojim bratom Peterom radio je u obiteljskoj vinariji Charles Krugu. Kasnije počinje s uzgojem vlastite loze i otvara vinariju, sa stalnom fiksnom idejom u glavi - učiniti od Napa Valley svjetski poznato mjesto za uzgoj i proizvodnju vina. Uspostavlja poslovnu suradnju s europskim obiteljima Rothschilds i Frescobaldi. I dok su se danas vinarije u Napa Valleyu specijalizirale u proizvodnji jedne, najviše dvije, vrste vina, Mondavi je nastavio sa sirahsom, crnim pinotom, chardonnayom, zinfandelom i cabernet sauvignonom. Ova dva posljednja, vjerojatno, su najbolja američka crna vina.
SAD četvrti su po redu proizvođač vina na svijetu. U svakoj od pedeset saveznih država postoje barem jedan vinograd i vinarija. Danas se 60% američkih vina proizvodi u Napa i susjednoj Sonoma Valley, u otprilike 300 vinarija. Odlična američka vina postigla su svjetsku slavu i zasluženo priznanje tek nakon 1976. tijekom velike degustacije vina u Francuskoj. Tada je prilikom tzv. "slijepe" degustacije (komisija ne vidi što pije), Stag's Leap Cabernet Sauvignon 1973. proglašen za najbolje crno vino, a Château Montelena Chardonnay 1973. za najbolje bijelo vino godine. Svi su bili iznenađeni, jer dotad američka vina nisu bila smatrana na visini europskih i jer se, osim toga, dva prvoplasirana vina proizvode na dvadesetka kilometara udaljenosti. Prava rijetkost.
Napa Valley mali je enološki raj. Prvi vinari u Kaliforniji bili su Talijani koji su, pronašavši mjesto koje ih je podsjećalo na Toskanu, zasadili loze poznatih talijanskih vina, poput Barbere, Sangiovesea i Primitiva (Zinfandel).
Dolina se može pohvaliti i s desetak mikroklimatskih zona koje omogućavaju uzgoj i proizvodnju najrazličitijih loza. U sjevernom i središnjem dijelu proizvode se Cabernet Sauvignon, Merlot i Sauvignon Blanc jer su ljeta topla i suha. Južni je dio doline mnogo hladniji i kišovitiji, a što odgovara Chardonnayu i Pinot Noiru.
Kad je Kalifornija iz ruku Meksikanaca postala saveznom američkom državom, na planinama lanca Sierra Nevada, u blizini Napa Valley, otkriveno je zlato. Zlatna groznica dovodi u taj dio Kalifornije tisuće i tisuće kopača i avanturista, ali i bankara, kuhara, zidara, nastavnika. Tada počinje proizvodnja vina koja se, međutim, naglo prekida stupanjem na snagu prohibicionizma. Od 1919. do 1933. u SAD-a zabranjena je proizvodnja i točenje alkohola. A kako je vinograd teško sakriti, nije bilo ni uobičajnog ilegalnog krijumčarenja. Neki su se spasili proizvodeći vino za mise, netko se prebacio na sok od grožđa, grožđice i ocat. Kad je prohibicionizam ukinut, Napa Valley sličila je oronuloj i zapuštenoj preriji. I sve do 60-ih godina prošlog stoljeća nitko nije imao snage i hrabrosti upustiti se u njeno oživljavanje. Sve do dolaska upornog i tvrdoglavog Roberta Mondavija i njegovog prvog Caberneta Sauvignona. Nakon svjetskog priznanja 1973., interes je za ovaj dio Kalifornije jako porastao da bi danas dostigao cijenu od oko milijun dolara za hektar zemlje, jedan od najskupljih u cijeloj zemlji.
:(Još nema komentara