Moj profil
Putevima zelene Hrvatske – Lika
Putevima zelene Hrvatske – Lika

Putevima zelene Hrvatske – Lika

U potrazi za novim doživljajima, prirodom i drugačijim gastro užicima uputili smo se u Liku. Ovaj put htjeli smo posjetiti nešto što prije nismo, nešto možda manje poznato, ‘skriveno’ i autentično. Zaključili smo da je to najbolje napraviti u društvu nekoga tko tamo živi i dobro poznaje taj kraj pa smo izlet dogovorili s Mislavom Kolakom iz Gospića. Mislav je turistički vodič, koji je proputovao cijeli svijet, ali i odličan poznavatelj svoje rodne Like.

Gospić

Naša početna točka izleta je bio grad Gospić u središnjoj Lici, jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj i središte Ličko – senjske županije. Zanimljiva je činjenica da je Gospić i jedan od najvećih gradova u Europi po svojoj površini. Ima 50 naselja i prostire se na čak 967 kvadratnih kilometara, 42 km u smjeru jugoistok – sjeverozapad i 33 km u smjeru sjeveroistok – jugozapad i veći je od površine grada Zagreba i površine Međimurske županije.

Osim najvećeg grada, Lika ima i najveću općinu – općinu Udbina, ali i najmanje stanovnika u Hrvatskoj. Gospić i njegova okolica je rodno mjesto mnogih povijesnih ličnosti, genijalnih umova i umjetnika kao što su Ante Starčević, Nikola Tesla i slikar Miroslav Kraljević. Prvi teniski klub osnovan je upravo u Gospiću 22. srpnja 1900. godine, a u gospićkoj park šumi Jasikovac izgrađeno je prvo tenisko igralište u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Gospić je imao burnu povijest, posebno za vrijeme II. svjetskog i Domovinskog rata, a danas je to grad okrenut gospodarstvu, poljoprivredi, stočarstvu i turizmu. Zbog prekrasne, netaknute prirode, blizine parka prirode Velebit i nacionalnog parka Paklenica, odlično je mjesto za aktivan odmor – možete uživati u bicikliranju, trekingu, planinarenju, vožnji kanuom po rijekama… Nas je put iz Gospića dalje odveo u obližnje izletište – sanjkalište Cvituša.

Izletište Cvituša

Na jugu Like, ‘u trokutu’ Gospić – Udbina – Gračac, nalazi se općina i naselje Lovinac i izletište – sanjkalište Cvituša. Ako se vozite autocestom A1 u smjeru mora, kada vidite planinu Zir s kamenom stijenom znate da ste blizu tunela Sv. Rok. To područje je područje općine Lovinac. Stara narodna izreka kaže “Da je mlika kolika je Lika, bio bi sir koliki je Zir”.

Izletište Cvituša popularna je vikend destinacija i idealno mjesto za opuštanje u prirodi. Blizu je auto ceste i lako dostupno, a opet potpuno okruženo prirodom. Tamo se često organiziraju razne aktivnosti, kao na primjer biciklijade, ali možete posjetiti izletište i jednostavno uživati u prirodi, ručku, kavi.

Sa stazom dugom 100 metra, zimi je sanjkalište i odlična lokacija za učenje prvih skijaških spusteva.

Izletište ima i bogatu tradicionalnu gastro ponudu. To nas je posebno zanimalo jer smo željeli okusiti tradicionalnu ličku kuhinju, ali na drugačiji način. Lička kuhinja razvijala se pod utjecajem mnogih kultura, ali najznačajniji faktor je svakako priroda, oštra klima i težak rad. Tako je i lička prehrana uvijek morala biti takva da je pružala energiju, a porcije su bile obilne tako da su Ličani oduvijek slovili kao dobri domaćini.

Lička pizza

Jeste li ikad probali pizzu s krumpirom? Mi nismo, sve do sada. Lička pizza je pizza s naravno, ličkim krumpirom. To je tradicionalna namirnica tog područja i registrirana je i zaštićena na tržištu Europske Unije gdje je dobila oznaku izvornosti. Zbog klimatskih uvijeta, sastava tla i tradicionalne proizvodnje, lički krumpir ima i poseban okus.

U izletištu Cvituša saznali smo kako se radi Lička pizza pa vam donosimo recept. Što sve ide na Ličku pizzu? Nakon što se razvalja tijesto za pizzu, na njega stavimo bijeli umak od kiselog i slatkog vrhnja u koji smo dodali malo Vegeta Maestro origana. Umak također posolimo prema želji. Na umak zatim stavimo sitno izrezani luk. Potrebno nam je pola glavice manjeg luka. Zatim preko naribamo 1 manji kuhani krumpir. Povrh naribanog krumpira dodamo naribani sir. Na kraju na pizzu još posložimo slaninu. U našem slučaju ravnomjerno smo rasporedili 8 komada narezane ličke slanine. Pizza je zatim spremna za pečenje. Pekli smo je u krušnoj peći oko 5 minuta.

Nakon što se pizza ispekla, dodali smo basu – tradicionalni lički mekani, krem sir, masline i Vegeta Maestro origano. Basa je baš karakteristična za područje Like.

Sastojci:

Tijesto za pizzu:

  • oko 300 g glatkog brašna
  • 1 vrećica kvasca
  • 1 žličica šećera
  • 1 žličica soli
  • oko 200 ml mlake vode
  • 1 žlica maslinovog ulja
  • 1 žlica suncokretovog ulja

Nadjev:

  • Pomiješano kiselo i slatko vrhnje za bijeli umak (cca 200 ml)
  • Prstohvat Vegeta Maestro origana
  • Prstohvat soli
  • 1/2 glavice manjeg bijelog luka
  • 1 manji kuhani krumpir
  • Naribani gauda sir za pizzu (cca 200 g)
  • Nekoliko komada tanko narezane slanine
  • Basa ili neki drugi mekani, krem sir
  • Masline

Lička pizza nas je osvojila svojom jednostavnošću, domaćim, prirodnim namirnicama i novim okusom. Svakako preporučujemo da ju isprobate.

Tjestenina s vrganjima

Još jedan specijalitet izletišta je tjestenina s vrganjima. Vrganj je također namirnica koju je lako naći u mnogobrojnim ličkim šumama. Recept je vrlo jednostavan, priprema je brza, a okus odličan.

Na tavu dodamo malo ulja te prepržimo vrganje (cca 5 dag) nekoliko minuta. Dodamo 1 nasjeckani bijeli luk i 2 nasjeckana režnja češnjaka te 2 dcl vrhnja za kuhanje. Umješamo 2 žličice mljevenih vrganja, žličicu Vegete, prstohvat soli i papra te Vegeta Maestro bosiljka. Sve zajedno lagano dinstamo da se okusi prožmu. U tavu zatim ubacimo kuhane široke domaće rezance. Sve zajedno pomiješamo i nakon nekoliko minuta jelo je gotovo. Gotovo jelo posipajte s ribanim sirom prema želji. Tjestenina s vrganjima tradicionalno je u ponudi izletišta.

Jezero sveti rok

Nakon izletišta, nastavili smo istraživati Liku i uputili smo se do jezera Sveti Rok, udaljenog samo par minuta vožnje autom od izletišta Cvituša. Ovo umjetno jezero nazvano je po istoimenom mjestu, a u ljetnim mjesecima puno je kupača i prava je oaza osvježenja.

Baške oštarije

Naša sljedeća postaja bile su Baške Oštarije. Nalaze se na 926 m nadmorske visine, smještene su u klancu Velebita na mjestu gdje se dijeli na srednji i južni na cesti Gospić- Karlobag.

Na Oštarijskom sedlu ili Starim Vratima je vidikovac Kubus s kojeg se pruža prekrasan pogled na cijeli Velebitski kanal, Karlobag, otok Pag pa čak i Krk te velebitske vrhove s druge strane.

To je mjesto gdje se spaja mediteranska i kontinentalna klima, mjesto neodoljive ljepote morskih prostranstva i svježeg zraka s planinskih vrhova. Vidikovac se još naziva i Ura jer od njega do Karlobaga pješice treba točno jedan sat.

Na vidikovcu je spomenik u obliku kocke koja stoji na 4 kugle. Spomenik je postavljen 1846. godine u vrijeme gradnje ceste od Gospića do Karlobaga. U davnoj prošlosti bila je to važna prometna ruta kojom su putovali trgovci pa je tako mjesto dobilo ime po gostionici- oštariji – gdje su se trgovci putnici odmarali. Naknadno, po austrijskom caru Karlu i Karlobagu, ime se nadopunilo u Baške Oštarije.  Danas prema dostupnim podacima u mjestu živi 30-tak stanovnika.

Iz Baških Oštarija počinje poučna staza Terezijana te se spušta do sela Konjsko u dužini 3 km. Ta povijesna cesta ima status kulturnog dobra. Cestu je izgradio austrijski car Josip II kako bi zamjenila postojeću Karolinsku cestu s oštrim zavojima i strmim dijelovima, a nazvao ju je prema svojoj majci Mariji Tereziji. Još jedna poznata planinarska staza – Premužićeva staza duga 57 km – povezuje vršne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita od Zavižana do Baških Oštarija. Ime je dobila prema svom projektantu Anti Premužiću, poznatom graditelju puteva po Velebitu. Njezinom izgradnjom omogućen je pristup u neke od najljepših dijelova Velebita. Ova najduža planina u Hrvatskoj puna je ljepota. Ovaj put, budući da se snijeg otopio, nažalost nismo imali priliku vidjeti “Velebitsku balerinu” – planinski usijek na vrhu Visočica koji, kad je pokriven snijegom, ima oblik balerine.

Memorijalni centar Nikola Tesla

Memorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu bio je naša zadnja postaja na izletu. Ako se nađete u Lici svakako posjetite rodno mjesto ovog nevjerojatnog znanstvenika i izumitelja. Nikola Tesla je imao više od 700 izuma. Neki od najpoznatijih su sustav višefaznih struja i okretno magnetsko polje, izmjenični sustav prijenosa i distribucije električne energije, rasvjeta pomoću struja visoke frekvencije, sustav bežičnog prijenosa radiosignala i energije. Centar je otvoren povodom 150. obljetnice njegovog rođenja i prikazuje njegov životni put od Smiljana do New York-a, autentični ambijent u kojem je odrastao, netaknutu prirodu i donosi priču o njegovim životnim postignućima. Uz potok Vaganac nalazi se rodna kuća ovog genijalnog uma koji je bio ispred svog vremena i svojim izumima zadužio čovječanstvo.

U rodnoj kući nalazi se stalni multimedijalni postav koji prikazuje njegov život, povijesna događanja i replike izuma koje su zauvijek promijenile svijet. Uz potok Vaganac ispred kuće nalazi se Teslina turbina, a također pored je i replika ispitne stanice u Colorado Springsu gdje je Tesla radio brojne eksperimente s visokofrekventnim strujama, bežičnim prijenosom energije te gdje je proučavao munje. Legenda kaže da se Tesla rodio jedne večeri za vrijeme oluje. Babica koja je bila na porodu, navodno je tom prilikom rekla da je munja loš znak, da će dijete biti dijete tame, no tada joj je Teslina majka odgovorila – “Ne, bit će to dijete svijetlosti”. Bila to istina ili ne, Tesla je uistinu bio čovjek koji je “prosvijetlio” i svojim izumima promijenio svijet.

Njegov um je bio nevjerojatan, govorio je 8 jezika, imao je fotografsko pamćenje i mogao je zapamtiti cijele knjige i slike samo u nekoliko minuta promatranja. Navodno je imao i mogućnost vizualizacije u 3 dimenzije. S druge strane panično se bojao bakterija (vjerojatno zbog kolere koju je jedva preživio u djetinjstvu) i nije mogao podnjeti nakit od bisera. Bio je posebna ličnost, stalno je radio i spavao je samo par sati po noći. Zanimljivo je i da je 1901. imao viziju i ideju o instant slanju poruka i komunikaciji putem kodiranja i pridruživanja određenoj frekvenciji te tako zapravo indirektno o pametnim telefonima i bežičnom prijenosu podataka.

Tesla je od djetinjstva pronalazio inspiraciju za izume u svojoj okolini odnosno u prirodi. Bio je ekološki osvješten i trudio se da njegovi izumi nemaju štetan utjecaj na okoliš. Brinulo ga je to da ljudi prebrzo troše prirodne resurse pa se okrenuo obnovljivim izvorima energije i u svojem laboratoriju stvorio umjetnu munju. Njegov izum je bio i toranj visok 56 metara na Long Islandu s kojim je htio izvačiti struju iz zraka i slati ju primatelju kroz zemlju.

Posjetitelji centra mogu sudjelovati i u demonstraciji bežičnog prijenosa električne energije Tesline zavojnice i tako bar na trenutak ući u nevjerojatni izumiteljski svijet Nikole Tesle. Ulaznica za odrasle je 50 kn, a sve detalje oko posjeta centru pogledajte na njihovoj stranici – https://mcnikolatesla.hr/

Nikola Tesla nikad nije mario za novac, sve je ulagao u pokuse, izume i znanost. Mnogi su svojatali njegova postignuća, ali on se ni na to nije obazirao. Njegova najveća ljubav je bila znanost, a bez njegovih izuma danas ne bi imali svijet kakav imamo.

Neka budućnost pokaže istinu i procjeni svakoga od nas prema njegovu radu i postignućima. Sadašnjost je njihova, ali je zato budućnost – za koju sam radio – moja. Nikola Tesla

Izvor: putopis.hr

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.