Moj profil
Uvođenje krutih namirnica u prehranu dojenčeta
Uvođenje krutih namirnica u prehranu dojenčeta

Uvođenje krutih namirnica u prehranu dojenčeta

27.12.2018.coolinarika

Dohrana započinje najčešće u periodu između 4. i 6. mjeseca djetetova života, što uglavnom ovisi o neuromotornoj spremnosti djeteta te napredovanju na tjelesnoj masi.

U dobi oko 6. mjeseca djetetova života isključiva mliječna prehrana, bez obzira radi li se o majčinom mlijeku ili dojenačkom mliječnom pripravku, ne može zadovoljiti djetetove prehrambene potrebe. Upravo iz ovog razloga djetetu je u prehranu potrebno uvesti krute namirnice.

Dohrana započinje najčešće u periodu između 4. i 6. mjeseca djetetova života, što uglavnom ovisi o neuromotornoj spremnosti djeteta te napredovanju na tjelesnoj masi.

U razdoblju od 5. do 10. mjeseca života djeca počinju pokazivati interes za namirnice različite od mlijeka, postaju otvorena za nove okuse i teksture hrane, s početkom izbijanja zubića, počinju razvijati i sposobnost žvakanja.

Dojenčad ima izrazito jaku čeljust i čeljusne mišiće zbog čega je sposobna žvakati mekane namirnice poput banane, kuhane mrkve, jabuke kruške, krumpira, te avokada i sličnih namirnica, čak i prije izbijanja zubi.

Izbor namirnice za započinjanje dohrane ovisi o tradiciji zemlje i običajima same obitelji. Kod nas najčešće se dohrana započinje žitaricama, voćem i škrobnim povrćem (krumpir, mrkva), a preporuka je novu namirnicu uvoditi svakih 3 do 5 dana.

Prilikom uvođenja dohrane vrlo često se zaboravlja na teksturu. Naime, moderno vrijeme donijelo se sa sobom i moderan način pripreme kašice raznim sjeckalicama i mikserima, što omogućava pripremu kašica potpuno glatke teksture. Djeca lako prihvaćaju hranu glatke teksture, no u dobi oko 6, a najkasnije 7 mjeseci, trebala bi početi jesti hranu koja ima veću gustoću i izraženiju teksturu (grudice, komadiće).

Hranjenje, odnosno jedenje, ima važnu ulogu u oromotornom razvoju te u konačnici i u razvoju govora. Najvažnije promjene u oromotornom sustavu događaju se između 6. i 10. mjeseca što dodatno  naglašava važnost dohrane, ali i važnost teksture hrane koju dijete jede. Konzumacija isključivo glatke, u potpunosti smiksane hrane može dovesti do odbijanja hrane koja ima teksturu u kasnijoj dobi djeteta. Štoviše, postoje dokazi da uvođenje jela koja imaju grudastu teksturu tek nakon 10. mjeseca života može dovesti do poremećaja u hranjenju u smislu senzorne averzije, odnosno odbijanja teksture pa čak i javljanja nagona na povraćanje kada dijete jede kašicu koja sadrži komadiće hrane. U ovom slučaju može doći i do odbijanja žvakanja namirnica.

Tradicionalno, kašice su se oduvijek pripremale tehnikama poput pasiranja, gnječenja i ribanja zbog čega su čak i prve dječje kašice imale grublju teksturu u odnosu na današnje miksane. Upravo iz ovog razloga treba imati na umu da se prilikom pripreme kašice i odabira gotove kašice za dijete starije od 7 mjeseci (a može i ranije) treba voditi računa o teksturi.

Primjer ovakvih kašica mogu biti gnječena banana, sitno ribana jabuka ili mrkva, kuhana riža, proso ili sitna tjestenina ili drobljeni keks. Dobro je kombinirati i pire od voća s kuhanim žitaricama, poput primjerice pirea od jabuke i kruške u kombinaciji sa žitaricama poput riže dati će djetetu slatkastu kašicu koja ima zrnatu teksturu što će potaknuti dijete na akt žvakanja.

Davanje gušćih kašica i grubljih tekstura dobro je činiti s već poznatim namirnicama, dobro prihvaćenim namirnicama i namirnicama blagog okusa, jer se na ovaj način doživljaj u djetetovim ustima koncentrira najviše na teksturu, a ne na nove okuse i mirise. Štoviše, previše novih podražaja može djetetu u trenutku biti prevelika senzacija zbog čega može doći do odbijanja jela.

Uvođenje teksture u jela je izrazito važan čimbenik dohrane zbog čega ni u kom slučaju ne smije biti zanemaren. Veća gustoća i grublje teksture jela djetetu omogućavaju pravodoban i adekvatan oromotorni razvoj, a nuđenje finger food omogućava djetetu početak razvijanja samostalnosti prilikom konzumacije obroka.

dr.sc. Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh., klinička nutricionistica
Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu, Klinika za dječje bolesti Zagreb

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.