Moj profil

A kaj da danas kuham? (527)

Dok bute ovo čitali dragi moji čitatelji leto bu več počelo. Nismo se praf ni snašli, prolječe je bilo kakvo je bilo, bumo ga brzo zaboravili i, kak to veli Vakula, moglo bi biti pak jedno vruče leto. Na to smo se več nafčili. Trebalo bu v goricama manje špricati, malo više bumo zalevali onih par betvi paradajza i paprike, a kak mi se po mojem iskustvu čini, više bumo potrošili vode nego sav taj paradajz i paprika vredi. No to je naš trud i muka i nekak mi je to slajše od onoga kaj kupim v dučanu. Nema bolšega nego dok naberem paradajza navečer, denem ga vu frižider a drugi ga dan lepo narežem, blago posolim, odrežem si skrajec kruha i zemem deset deka jegera v ruku. To je gušt. Ima i nekaj za kaj se pobrine priroda sama. Kak na kompost hitimo ostanjke paradajza svako leto nam one “šeri rajčice” zrastu same. Naše je samo da kraj njih zapičimo jednoga kolca i malo povežemo. Tome se posebno vesele deca pa to zobaju kak črešnje.

Lipanjski svetki

Oni kaj me duže prate buju se setili da v lipnju navek napišem nekaj o svetkima i važnim datumim kojih ima više nego v drugim mesecima. Nekak se potrefilo da nekolko ljudi v mojoj okolini imaju rođendane, tu su i velki crkveni svetki koji se tradicionalno svetkuju od navek baš v našem kraju.

Dok ovo pišem na nekolko mesta v Lepoj Našoj slavi se sv. Antun Padovanski. Kolko se sečam još z detinjstva, pri nama v Koprivnici je navek bilo proščenje pred fraterskom cirkvom ze svim sadržajima koji idu z proščenjem. Baka Jela bi došla z Ivanca, otpelala bi me do Špičkovoga šatora, kupila bi mi licitarskoga konjeka a ona bi popila čašu gverca. Sečam se da su znali svirati i bandisti kaj je za mene bil posebno velki događaj.

Letima sam odlazil na Antunovo v Golu k pajdašu Francu i baš me zanima kak su se Golčani prisložili za vreme korone tom velkom proščenju. Srečom kaj je lepi sunčani dan a oko golske cirkve ima fest placa i more se držati i distanca. Mislim da su ljudi več želni otpiranja, friškoga zraka i pravoga opuštanja. Kolko se sečam sv Antun je zaštitnik, između ostalog, i putnika pa ljudi znaju poklanjati i privesak z likom sv Antuna na lančiču. Ja sam baš tak nekaj dobil svojedobno od jedne stare drage ženice još kak student al sam nažalost toga priveska uspel potrajhati.

Za koj dan imamo i Ivanje, to je Ivan Krstitelj, največi svetek među Ivanima. Ak se dobro sečam čez leto ima prek dvadeset kojekakvih Ivani. Meni su ljudi znali čestitati imendan v lipnju makar sam ja onaj Ivan tek prosincu na tzv Janoševo. No verujte da imendana nisam nigda slavil. Rođendan mi je početkom prosinca, pa blagujete za Božić i na Štefanje pa ko bu još onda mogel biti gladen i na Janoševo. Svojedobno sam znal otijti na Ivanje i v Ivanec al verujte da više i neznam kak to tam zgleda. To bi trebal zapraf v Ivancu biti velki svetek. Morti sad dok su promenili načelnika bu i nekakvih novosti oko Ivanja. Ono kaj je sigurno je da moj kum Tinča ima na Ivanje i rođendana. Nadam se da bumo imali prilike barem popiti čašu vina v njegovo zdravlje.

Onda nam je tu Petrovo i Pavlovo. To nemrem nikak preskočiti jer sam bil na nekolko proščenja, Slavonci i Baranjci bi rekli kirbaja, i to v Topolju pri dragom pajdašu Željku. Morti se bute setili da sam se prošlo leto malo posipal z pepelom zbog toga kaj nigda nisam bil taj dan v Peterancu a bil sam nekolko put v Topolju. Ha čujte. Nemre čovek stiči isti dan na više mesta.

Kaj je zajedničko svim tim proščenjima? Svi nude obilje koječega od igrački, suveniri do iča i piča. No po mojemu iskustvu najbolše je ono kaj se nudi v domačem ambijentu. Svaka hiža zna imati taj dan i dost gostiju i tu dolazi do izražaja kreativnost domačice jer se sve očeju pokazati v pravome svetlu. Kaj bi se reklo tu bu i svega obilja ali i puno kvalitete. Puno sam toga prešel al se ne sečam da sam igda bil razočaran. Iznenađen da. Tak se recimo v Topolju morala za Petrovo i Pavlovo ponuditi “tradicionalna sarma” sred leta. To me podsetilo da je pak mama jednoga mojega kuma za koline obavezno nudila sred zime tradicionalnu “filanu papriku”. Doduše tu je papriku uglavnom jela ona jer su ostali navalili rajše na zelje, kobase, čurke i frišeke čvarke. Kolko ljudi tolko čudi.

I sad cukor na kraju. Zadnjega dana v lipnju naš bu dragi pajdaš Atač imal rođendana al vam nebum otkril kolko bu star. Nije on žena pa da mu se skrivaju leta al nek to još koj čas ostane naša mala tajna. Letima je to bil jedan lepi skup pajdašije al se bojim da ni ovo leto tak nekaj se nebu dogodilo. Morti onak v krugu par pajdaši al je sigurno da podolje v Draganovcu nebu imalo prilike videti ni goste Zagreba ni koprivničku pajdašiju. Bumo to ostavili za neku drugu priliku. Morti bu više razloga sledečega leta a morti buju i prilike drukčeše. Al znate kaj? Atač je tak i tak saki čas v Koprivnici pa moremo mi njegvoga rođendana obilježiti i tam negde v ranu jesen. Recimo ja bum pozval svoje težake v berbu, dal bum vino, Đuro bu spekla kolače a Atač bu pokril troškove papice. Mislim da je to i pajdaški i pošteno. Kaj košta da košta. Verujte da buju svi zadovoljni.

Za one kaj se ne razmu v gorice jedna vest: prošli je tjedan počela cvatnja grožđa a po nekakvome starom običaju tih par dana se nesme puno mešati v prirodu. Sad buju svoje oddelale pčelice bez čije se pomoči ništ nemre v prirodi dogoditi. Bumo koj dan pričekali i z košnjom. Pred nama je par dana uživanja v prirodi bez nekakvoga velkoga posla.

Godišnjice mature

I to nam je korona zela. Moja generacija več drugo leto ne obilježava godišnjicu mature a verujte da smo bili svi jako vezani za te naše susrete. Prvi ili drugi vikend v lipnju je bil naš. Ni bilo pitanje dal bu nego gda bu točno. Čak nije bilo pitanje gde jer smo se nekak nafčili da to bu pri meni v Draganovcu. Brzo smo se mogli organizirati, raspodeliti zaduženja ili naručiti ketering i druženje je moglo početi. Doduše one velke i okrugle smo ipak imali v restoranima jer znate da naše drage kolegice očeju pokazati i prigodnu toaletu. I eto nakon pedesetak let nema toga tradicionalnoga susreta. No kak se veli navek ima nekakav izlaz. Kak mi v našoj Udrugi “Gekoma” pripremamo našu devetu knjigu “Maturanti staroga kova” sve mi zgleda da bi početkom jeseni mogli spojiti kojekaj. Prošlo leto slavljenici z pedeset let od mature nisu imali svoju velku godišnjicu, to nemaju ni ovo leto ovogodišnjici slavljenici ali imaju nameru to napraviti v jesen. Tak bi mogli spojiti promociju dve knjige, dve 50-te godišnjice mature a nekak mi se čini da bi se mogli i mi z naše generacije svemu tome pridružiti. Z jednim udarcem moremo ubiti nekolko muhi.

Među retkim generacijama maturanata veterana jedna je hrabra generacija odlučila obilježiti 60-tu godišnjicu mature makar i z jednim letom zakašnjenja. Maturirali su 1960. Redovito se sastaju v lipnju i kaj je neverojatno imaju još živu razrednicu koja ovo leto navršava 100-tu obletnicu življenja. Svaka čast. Ovo je hrabra generacija veterane:              

Koprivnički maturanti veterani v Domu mladih 12. 6. 2021. Među njima stari Podrvakaši moreju prepoznati i negdašnje visoko pozicionirane direktore i članove Uprave Podravke

I da znate. Sve mi to malo fali. Sve te prelepe tradicije su najemput prekinute. Još malo strpljenja i nadam se bumo pak vrnuli našim tradicijama i starim navikama.

Pondelek

Mislim da bu danas čisti vegetarijanski obed

Juha/Glavno jelo: Sataraš

Desert: Kak i skoro navek: kolač od jučer

Tork

Juha: Krumpirova juha

Glavno jelo: Pileče jetrica na saft, hajdinska kaša, šalata

Desert: Sok

Sreda

Juha/Glavno jelo: Čufte, pire krumpir

Desert: Pita od jagodi

Četrtek

Juha/Glavno jelo: Čušpajz od tikvici, dinstana junetina

Desert: Vočna šalata

Petek

Juha:Juha od kozica i sitna testenina

Glavno jelo: Punjene lignje, mešana lešada

Desert: Čaša vina

Subota

Nakon dugo vremena sam dobil lepi komad “mesnoga sira” pa bum napravil ovak

Glavno jelo: Mesni sir ala naravni šnicl, pomfrit, mešana šalata. Mesni sir se inače zove v njemačkom “leberkaese” ili “fleischkaese” al mi to po domače zovemo “mesni sir”.

Desert: Tu paše jedna crna piva

Nedela

Juha: Juha od pilečega sitniša z vrhnjem

Glavno jelo: Lepši komadi piceka v saftu od luka i šampinjona, luleki od kolko-tolko testa, šalata

Desert: Štrukli z črešnjama,

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.