Moj profil
Imunitet...
Imunitet...

Imunitet...

11.1.2013.TenaNiseteo

Imunološki sustav tijela, mreža stanica, tkiva i organa, prva je linija obrane od zaraznih bolesti. Njegovo djelovanje zove se imunološki odgovor, a uključuje niz obrambenih reakcija od stranih tijela i mikroorganizama koji uzrokuju bolesti.

Djetetov imunitet uvelike ovisi o imunitetu i prehrani njegove majke. Naime, izgrađuje se već u maternici, gdje se majčina imunološka protutijela (imunoglobulini G) predaju djetetu i štite ga od infekcija. Posljednjih nekoliko tjedana trudnoće i prvih sedam do deset dana nakon porođaja majka stvara kolostrum, mlijeko izuzetno bogato ugljikohidratima, bjelančevinama i imunotijelima. Nakon rođenja njihov prijenos nastavlja se dojenjem. Bitno je naglasiti da majčino mlijeko sadrži sva imunotijela (IgA, IgD, IgE, IgG, IgM), čime se sprječava razvoj bolesti i najčešćih infekcija uha, pluća, probavnog sustava i mokraćnog sustava te alergije. Budući da dojenče u dobi od dva do tri mjeseca počinje stvarati svoja antitijela, broj prenesenih imunotijela se smanjuje, a kad dijete navrši šest mjeseci, njihovo stvaranje se uravnotežuje, čime se imunološki sustav gotovo u potpunosti razvija.     

Iako dojenačke mliječne formule svojim sastavom pokušavaju što je moguće bolje oponašati sastav majčinog mlijeka, one ne sadrže visokovrijedna imunotijela prisutna u njemu. Upravo zato mnoga istraživanja pokazuju da se kod dojene djece tijekom prve godine života razvije manje infekcija.

Velik utjecaj na imunološki sustav imaju probiotici, “dobri” mikroorganizmi koji žive u crijevu i štite dijete od raznih bolesti. Jedna od glavnih uloga crijevne flore jest da štiti crijevo od kolonizacije patogena i potiče crijevnu imunofunkciju, čime pridonosi sazrijevanju imunološkog sustava. Činom rođenja i dojenjem dojenče od majke nasljeđuje imunotijela i mikrobiološku floru, zbog čega se stvara individualan i jedinstven probiotički “otisak” crijeva. Uvođenjem dohrane djetetova crijevna flora uvelike se mijenja, što govori u prilog važnosti pravilne i uravnotežene prehrane.
Dohrana najčešće započinje voćem i povrćem te žitaricama, najbogatijim izvorima fitonutrijenata (vitamin C, vitamin E, karotenoidi, cink, selen, esencijalne masne kiseline i dr.) ispitanim mnogim znanstvenim istraživanjima, što ih je postavilo na sam vrh liste pojačivača imuniteta. Imunološka je uloga fitonutrijenata povećati stvaranje bijelih krvnih stanica i interferona, protutijela koja oblažu stanice organizma i tako ih štite od bakterija i virusa. Zbog toga će mliječne, voćne i povrtne kašice obogaćene raznim visokokvalitetnim biljnim masnoćama (maslinovo, suncokretovo, laneno ulje) pružiti dovoljnu količinu bioaktivnih tvari koje će omogućiti zdravo napredovanje djeteta.

Tijekom rasta i razvoja djeca sve više počinju konzumirati kravlje mlijeko i mliječne prerađevine, odlične izvore visokovrijednih bjelančevina i mikronutrijenata. No, roditelji često izabiru mliječne deserte (pudinzi, musevi, čokoladna mlijeka) koji se preporučuju zamijeniti fermentiranim mliječnim proizvodima. Jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi bogat su izvor probiotičkih kultura koje obnavljaju crijevnu floru, pojačavaju imunološki odgovor i štite organizam.
Prilikom pripreme jela često se koristi jedan od najpoznatijih i najjačih prehrambenih antibiotika, češnjak, no budući da je intenzivne arome, preporučuje se zakamuflirati ga raznim umacima i jelima. Iako termički neobrađen češnjak najviše doprinosi zdravlju, njegova ljekovitost ostaje i u kuhanim jelima, zbog čega se preporučuje da gotovo svakodnevno bude dio djetetovog jelovnika.

Malu djecu često se nagrađuje slatkišima i grickalicama koje sadrže šećere, a za njih je poznato da potiskuju imunološki odgovor smanjujući aktivnost bijelih krvnih stanica. Zbog toga se preporučuje roditeljima da obrate pažnju na djetetov unos jednostavnih šećera, koji su najčešći u sokovima, zaslađenim čajevima, slatkišima i grickalicama. Te proizvode najbolje je zamijeniti žitaricama i/ili orašastim plodovima, koji su bogati esencijalnim masnim kiselinama i mineralima.

Izgradnju imuniteta ne čini samo pravilna prehrana već i kvalitetan način života koji podrazumijeva redovitu higijenu ruku i usne šupljine, dovoljno sna, tjelesnu aktivnost, igru i boravak u prirodi.

Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.
klinička dijetetičarka/nutricionistica
Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu
Klinika za dječje bolesti Zagreb, Kalićeva 16

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.