Moj profil
Maca s placa: zaboravljeno voće
Maca s placa: zaboravljeno voće

Maca s placa: zaboravljeno voće

naeddre

Nisam voljela rajčice gotovo cijeli svoj život, bile su mi nekako bezokusne i bezveze. Tek kad sam probala domaće pravo povrće, shvatila sam da postoji i paradajz koji je meni fin. Radilo se o volujskome srcu, a na takve stvari ne nailazi se u trgovinama. Na tržnicama se još uvijek mogu naći stvari na koje je puk zaboravio ili je pak gotovo nemoguće naići na njih u svježemu obliku. Za početak - krenimo s voćem. :)

Zašto ići na tržnice?

Prvenstveno jer ćete ondje upoznati mnoge divne ljude, što je nekad važnije od kupnje.

shimmer fallback
shimmer fallback

U dućanu nikad nećete naći tako slatke jagode kao što ćete to u svibnju na tržnicama, nikad nećete vidjeti šumske borovnice ili brusnice, čak ni crni, bijeli ili crveni ribizl, a šumske jagode bit će samo nešto što se vidi na televiziji. U dućanima nikad nećete naići i na pravo šumsko voće - dakle, na prave šumske jagode, borovnice ili brusnice. Krhke šumske jagode imaju miris kojim ispunjavaju cijelu tržnicu, a šumske borovnice one su prave borovnice koje mrljaju ruke. Brusnice su izvrsne za džemove ili pite, kao i ostalo šumsko voće.

Najzanimljivije i najzdravije jest jesti sezonski. A onda ćete iz tjedna u tjedan moći otkrivati voće i povrće, ali i nove sorte za koje niste ni znali da postoje.

shimmer fallback

Sorbus domestica ili domaća jarebika ili oskoruša bila je vrlo cijenjena već u antici te su mnogi autori pisali o njoj, a nailazi se na nju u Talmudu, u Platona (Symp. 190d7-8), Plinija, Dioskorida, Paladija te u renesansnim minijaturama. Danas je ugrožena vrsta u Švicarskoj i Austriji. Nekoć su stabla oskoruša rasla u gotovo svakome dvorištu, a Marija Terezija zapovijedala je da se posvuda sadi, uz drugo voće, zbog prehrane puka. Plodovi su isprva opori i kiseli, a poslije duljeg stajanja postaju mekani i slatki, premda izgledaju gnjilo. Oskoruše imaju okus između kruške, jabuke i šljive, a osim da ih jedemo sirove, mogu se sušiti, rabiti za kompote, a izvrsne su za džemove, likere i rakije. U Zagrebu se mogu nabaviti ujesen - upravo sad! - na Dolcu te na tržnici Kvatrić (štand 37), a otvorite oči i za druge tržnice u vašemu gradu ili ih uočite na seoskim imanjima. 

Ziziphus jujuba,

shimmer fallback

kineska datulja ili žižula, znana i kao čičimak, uzgaja se prvenstveno u Aziji, a u nas je raširena u primorju, dok je u unutrašnjosti gotovo pa nepoznata. Plodovi su jajasti, crvenkastosmeđe boje, slatko-kiseloga okusa, podsjećaju na jabuku. Izvrsna je za svježe grickanje, kao osušeno voće, ali i za džemove te likere i čajeve. Trenutačno se može nabaviti na tržnicama, u Zagrebu na nekoliko mjesta na tržnici Kvatrić, primjerice, a u primorju gotovo pa svugdje.

Arbutus unedo

shimmer fallback

, maginja ili planika, u nas je rasprostranjena u primorju. Ima specifične plodove koji mogu izazvati probavne smetnje uz laksativni učinak ako se pretjera s količinom. Drugi dio njezina klasifikacijskog latinskog imena - unedo - tribuira se Pliniju Starijem, koji je tvrdio da unum tantum edo, odnosno "samo jednu jedem" (Nat. Hist. 15.28.99). Cijenjena je i kao ukrasna biljka. Okusom podsjećaju na jagode, a stručnjaci kažu da se dnevno ne smije konzumirati više od 5-7 plodova maginje, stoga se često rabi za rakije i prerađuje u džemove i likere. Njezino je vrijeme također jesen, posebice kraj rujna i listopad. Bogata je vitaminom C i antioksidansima.

Dud

shimmer fallback

ili murva - bijeli, crveni ili crni (Morus alba/rubra/nigra) - rod je listopadnog drveća, koji je često zanemaren u nas. Bijela murva poznata je po dudovu svilcu, a plodovi su vrlo slatki te se jedu sirovi ili se rabe za kolače i slastiice. Spominje ga već Ovidije u Metamorfozama. Za njega je danas u listopadu malo prekasno, ali obratite pozornost u lipnju, ponegdje ga se može naći na tržnicama, dok često raste i divlji.

Mušmula

shimmer fallback

(Mespilus germanica), premda joj latinski naziv tvrdi drukčije, zapravo je nastala u Aziji, a u Njemačku su ih doveli Rimljani, koji su ovo voće upoznali par stoljeća p.n.e. Spominje ju i starogrčki geograf Strabon (Geographica 16.4), ali i Shakespeare (Timon Atenjanin IV.iii.300-305, Mjera za mjeru IV.iii.171, Kako vam drago III.ii.116-119). Danas je gotovo pa zaboravljena u nas. Ima okus sličan jabuci i kruški, a jede se dok malo odstoji i omekša, često se rabi i za džemove i likere. Dozrijeva u kasnu jesen, obično u studenome.

Drijenak

shimmer fallback

(Cornus mas) daje crvenkasti duguljasti plod drenjinu. Mladi su plodovi kiseli i opori, a zreli su već slađi. Često se suše, ali i rabe za pekmeze, džemove i sokove te rakije, dok okus podsjeća na brusnice. Dozrijeva ljeti, no može se naći i u jesen.


shimmer fallback

Crvenolisna šljiva, džanarika, ciburi, šljiva ranka uz još stotine lokalnih naziva (Prunus cerasifera) često je bilo voće naših djetinjstva. Plodovi se jedu svježi, a od njih se rade džemovi i rakije. Dozrijeva u kasno proljeće i rano ljeto. Žutocrvene je boje, a često raste divlja. Jedna je od najstarijih vtrsta šljive, a rabi se i kao ukrasno stablo u parkovima.




shimmer fallback

Ogrozd (Ribes uva-crispa) unutar roda Ribes srodan je s ribizlom s kojim se može i križati (usp. engl. jostaberry), a sezona mu je u rano ljeto. Izvorno je nastao u sjevernoj Italiji, no nije se kultivirao tek do 16. stoljeća, kad se u zapisima spominje kao vrlo često sađena biljka, no danas ga se gotovo i ne vidi u nas. U srednjemu vijeku rabilo ga se za liječenje kuge i groznica (feaberry) zbog visokoga udjela vitamina C. Ogrozd je žućkaste ili crvenkaste boje slatkokiselkastoga okusa, a često se rabi u pitama i kolačima te raznim sokovima, džemovima i čajevima, uz sušenje. 

Jesam li zaboravila na još koje zaboravljeno voće? 🙂 Hvala, Umag-0280, na ogrozdu!

_____________________________________________

Literatura

  1. PFAF: Cornus masMespilus germanicaMorusArbutus unedoZiziphus jujubaSorbus domestica, Prunus cerasifera, Ribes uva-crispa.
  2. European Forest Genetic Resources Programme: Prunus cerasifera.
  3. Baird, John i John Thieret (1989): The medlar (Mespilus germanica, Rosaceae) from antiquity to obscurity. Economic Botany 43.3: 328-372.
  4. Barros et al. (2010): Strawberry-tree, blackthorn and rose fruits: Detailed characterisation in nutrients and phytochemicals with antioxidant properties. Food Chemistry 120.1:247-254.
  5. Dokoupil, Libor i Vojtěch Řezníček (2012): Production and use of the Cornelian cherry - Cornus mas L. Acta Acta univ. agric. et silvic. 60.8: 49–58.
  6. Johnson, George (1847): The Gooseberry: its culture, uses, and history. London: R. Baldwin.
  7. Morton, Julia (1987): Indian Jujube, u: Fruits of warm climates (272–275). Miami, FL.
  8. Reich, Lee (2008). Morus spp. mulberry, u:The Encyclopedia of Fruit and Nuts (504–507). Cambridge: CABI Publishing.
  9. Rotach, Peter (2003): Technical Guidelines for genetic conservation and use for service tree (Sorbus domestica).  Rim: International Plant Genetic Resources Institute.
  10. Schmeling. Wedig Kausch-Blecken von (2000): Der Speierling: Sorbus domestica L. Göttingen.

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.