Moj profil

Molite li prije jela?

Potaknut objavom molitve sv. Marti, zaštitnici kućanica, kuharica i ugostitelja objavljenoj na Coolinarici još u veljači ove godine, odlučio sam podijeliti s Vama ovaj lijep, a vjerujem i zanimljiv osvrt o prekrasnom običaju molitve prije jela...

Može li jelo biti blagoslov?

Još od davnih dana ljudi su pridavaili veliku pažnju objedu i jelima. Posebna pozornost se obraćala na ambijent i atmosferu u kojoj se objedovalo. Svečano ukrašeni stolovi, uvijek u isto vrijeme, mir i tišina bez bespotrebnih razgovora, te molitva zahvale na početku. Na taj način su naši preci  iskazivali poštovanje prema plodovima zemlje kao Božjem daru koji nikako nisu uzimali zdravo za gotovo. Prevrtimo vrijeme unaprijed… Dobrodošli u 21. Stoljeće! Danas jedemo na brzinu, loše žvačemo, brzo gutamo, često u stresnim situacijama, iživcirani, umorni, pregladnjeli, iz emotivnih razloga, bez previše razmišljanja o kvaliteti hrane, a jako rijetko sa osjećajem zahvalnosti

Naime, kada bi ljudi znali koliko samo način unosa hrane utječe na naše psihičko i mentalno stanje i zdravlje, možda bi u trenutku objeda obratili veću pozornost na samu hranu i prepustili se svim gustativnim senzacijama i zaboravili svu užurbanost i brige barem nakratko. Zapamtite, živimo u trenutku, a objed je važan dio te svakodnevnice.

Proces probave hrane je vrlo kompleksan. Uključuje 22 vrste različitih probavnih enzima, a započinje već u ustima, procesom žvakanja. Iako ljudi ne obraćaju puno pozornosti na žvakanje, to je prvi faktor  koji utječe na efektivnost probavljanja hrane. Stoga dobro žvačite! Žvačite dok se hrana u vašim ustima ne pretvori u gotovo tekuću jednoliku masu, potom gutajte. Što bolje prožvačete i obradite hranu u ustima, to će manje posla imati vaš želudac, hrana će se brže kretati kroz vaš probavni trakt i manje su šanse da ćete patiti od zatvora i iregularne probave. Pored toga znajte, što veće molekule neprobavljene hrane uđu u vaš probavni trakt to će vaše tijelo izlučivati veće količine enzima na preradu hrane kako bi došlo do potrebnih zarobljenih nutrijenata. Na taj način, tijelo se više troši ostavljajući manje energije za neke druge ključne procese poput regeneracije, detoksikacije, popravka tkiva i stanica i obranu organizma i održavanje jakog imuniteta.

K tome, čini se da danas ima sve više razloga zašto ljudi jedu. Često to je iz čiste dosade, užitka, potrebe za zaštitom ili utjehom, a sve manje zbog gladi. Često zaboravljamo da je sve energija. Isto kao i hrana, emocije koje ulažemo u pripremu i konzumaciju hrane su od velike važnosti za naše zdravlje. Ako jedemo frustrirani, pod stresom ili iz emotivnih razloga upravo takvu energiju ulažemo u hranu, što često uzrokuje probavne poteškoće, osjećaj težine, malaksalost, umor i utječe na naše zdravlje. Pa tako možemo birati i konzumirati najbolju i najkvalitetniju hranu iz dana u dan i svejedno se osjećati loše. Pored unosa zdravih namirnica u organizam, jedite kada ste emotivno stabilni i uistinu gladni za hranom, a ne za pažnjom, ljubavi ili utjehom. 

Nažalost došla su vremena kada su ljudi u potpunosti zapostavili tradiciju zajedničkih obiteljskih objeda i okreću se i posežu za onime što im se u tom trenutku čini najpraktičnije. Ljepota  i tradicija zajedničkih objeda po meni, je važna kao i sama hrana. Nema ništa bolje od domaćeg obroka pripremljenog s puno ljubavi (Ne kaže se bez razloga da ljubav ide kroz želudac!) i pažnje te osjećaja zajedništva. Kada takav obrok možete podijeliti sa svojom obitelji ili prijateljima bez stresa, žurbe i sa puno zahvalnosti u toplini i ugodi svog doma (barem jednom dnevno!) možete biti sigurni da radite puno za zdravlje sebe i svojih najmilijih.

5 pravila umijeća jedenja:

1.   Prije svakog obroka zapitajte se tri pitanja: 

Zašto jedete ovaj obrok?

Kako će ova hrana utjecati na vaše zdravlje?

Da li svojem tijelu omogućujete najkvalitetniji i najbolji izvor energije?

2.   Jedite polagano, dobro žvačite i uživajte u svakom zalogaju.

3.   Izbjegavajte  jesti ljuti, tužni, frustrirani ili umorni. Zapamtite, kako se osjećate, takve emocije unosite u hranu!

4.   Dajte si vremena, objed je sveta stvar, poštujte to.

5.   Nastojite barem jedan obrok dnevno pojesti zajedno sa svojim najbližima

IZVOR:  http://sirovahrana.hr/clanak/umijece_jedenja-967

Kao post scriptum:

Duhovni čovjek je onaj koji »ili jeo ili pio ili drugo što činio, sve na slavu Božju čini« (1 Kor 10,31).
To opet ne znači kako samo bilježi u svom umu neku općenitu nakanu slavljenja Boga nego da je njegovo sveukupno djelovanje lišeno površnog automatizma neke konvencionalne rutine.
To znači da sve što čini, čini slobodno, jednostavno, spontano, iz dubine svog srca, iz ljubavi.

(Thomas Merton: "Duhovno vodstvo i meditacija")

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.