Moj profil
Uzgoj začinskog i povrtnog bilja na balkonu
Uzgoj začinskog i povrtnog bilja na balkonu

Uzgoj začinskog i povrtnog bilja na balkonu

22.2.2011.manuela22

Članak je nastao na nagovor LejlePi i u želji da pomognem ostalima u tom "problemu". Podijelit ću s vama svoja iskustva,nemam slika za primjere,ali bit će! Neke podatke sam izvlačila iz knjiga o začinskom bilju jer ipak nisam sve uzgajala.

Prije nego uopće krenem pisati o uzgoju,morate imati nešto od osnovnog alata,a tu spada: prskalica (na pumpicu),mali zalijevač, male vile ili grabljice i škarice. Naravno,trebaju i tegle za cvijeće.

Što se tiče zemlje,ponekoj kulturi treba posebna zemlja,a to ću vam uz tu biljku napomenuti. Bilo bi super kad bi mogli doći do prave šumske zemlje,ona je najhranjivija. Ima i za kupiti dobre zemlje,ali velike su razlike od proizvođača do proizvođača. U tu kupovnu puno miješaju piljevinu i stiropor tako da čiste zemlje ima jako malo.Kod punjenja posudica zemljom,uvijek sam na dno stavila kamenčiće,prst debljine,tako da sve bude drenirano.

Pa krenimo! Još da kažem,za sadnju i sjetvu u kući/stanu ne trebate čekati proljeće. Nabavite si sjeme,potrebnu aparaturu i krenite u uzgoj.Prvo ću početi od jednostavnijih biljaka.

PERŠIN - kaž

shimmer fallback

u da je dvogodišnja biljka,a meni već raste treću godinu,čak je uspio ove zime preživjeti vani. Odgovara mu plodna,rahla zemlja i toplo,sunčano mjesto,ali ne direktno sunce jer počnu žutiti listići. Želite li samo list,tada vam je dovoljna obična posuda za cvijeće jer ne razvije veliki korijen.Njega morate prskati vodom i neka u tanjuriću uvijek ima makar malo vode. Kad pusti velike stapke listova,počnite rezati škaricama,tako počne gušće rasti i intenzivniji je miris. Pripazite jer se znaju primiti crne uši na njih.Suzbite ih ili bubamarama ili prstima,ni kom slučaju ne prskajte insekticidima. Ne dozvolite im da se prošire. Korištenje: pošto ćete imati toliko listića koje nećete stići potrošiti,nasjeckajte ih na sitno,stavite u posudice za led,prekrijte s malo vode i stavite smrznuti.Tako možete koristiti za sve,miris mu ostane isti. I još najbitnije,moja posuda u kojoj je bio posađen,bila je promjera 28cm i na tu veličinu je dovoljno pola vrećice sjemena.

CELER - dvogodišnja ili viš

shimmer fallback

egodišnja biljka.Uspješno raste u posudi,ima s korijenom i samo lišće. Prošle godine sam kupila sadnicu listaša i zbog blage zime,imala sam uvijek svježeg lista celera. Sada sam posijala celer s korijenom.Može podnjeti bilo kakvu zemlju,nekako najbolje raste uz kamen,temelj...naročito voli pepel-ugljen.Stoga po zemlji posipajte pepela.Moja baka ga je uvijek sijala na mjesto gdje su bacali pepel iz kamina,imao je ogromne glavice i visine sigurno preko 1 metar.Pošto ima intenzivan okus i miris,valja pripaziti: - za vrijeme trudnoće može dovesti do neželjenih smetnji, stimulira rad bubrega i njegove funkcije, stoga kod oboljelih bubrega treba posebno paziti, za dijabetičare je najbolje da ga uzimaju kuhanog,a oprez je potreban jer sadrži ugljikohidrate, postoje osobe koje su alergične na celer. (Izvor upozorenja: Wikipedija)

MRKVA

shimmer fallback

- zbog malog prostora,najbolja je baby mrkvica posađena u dugačku,dublju posudu dreniranog dna s rahlom zemljom. Uvijeti su isti kao i za peršin samo što mrkvici ne smeta izravna sunčeva svjetlost. Također mogu napasti uši.

KOPAR - dvogodišnja biljka sa zadebljalim korijenom tako da isto treba veću posudu,a i dosta visoko naraste.Odgovara mu toplo,ali ne prevruće mjesto. Najbolje da vam stoji na prozoru koji gleda na istok tako da ga ljeti ne spali popodnevno sunce. Čak ga možete staviti u posudu sa nekim cvijetom. U biti,kopar spada u vrstu korova tako da će mu odgovarati gdje god da ga stavite.Odlična je biljka jer se upotrebljava cijela, korijen,stabiljka,listovi i cvijet.

SALATA / RADIČ - godinama mi je uspješno uspijevala salata,a tako i radič. Imala sam one vrste koje su užih glavica,a idu u visinu i pogodne su za presađivanje. Sijala sam ih u uske dugačke posude,a onda sam ih presađivala u čašice od jogurta (od pola litre) jer su mi tako bile veće glavice i brže su rasle.Bitno da se redovito zaljevaju i da su na toplom sunčanom mjestu.

RIKOLA / MATOVILAC - njih sam imala samo jednom i odustala sam jer su mi zauzimali puno mjesta,a bilo ih je malo za jesti.Isto sam sijala u dugačke,duboke i široke posude.Uvjeti su isti kao i za salatu.

BOSILJAK

shimmer fallback

- raste na sunčanom,ali zaštićenom mjestu i treba mu dosta vode.Osjetljiv je na zimu te ga treba premjestiti u kuću za vrijeme hladnih dana. Imala sam ga posađenog uz cvijet Adam i najbolje je uspijevao uz njega,tak da sam skužila kako mu pogoduje tak neki cvijet koji ima velike listove jer je zaštičen od njega.Naraste do 40cm,a cvjetići su mu rozasti ili bijeli. Ima još ljubičasti i tamni bosiljak,s njima se postupa isto kao i s običnim.

TAJLANDSKI BOSILJAK

shimmer fallback

- uzgoj i upotreba isto kao i za običan bosiljak,a razlikuju se u izgledu i okus je sličan,ali opet mrvicu drugačiji. Tajlandski bosiljak ima sladak okus sličan anisu i prije se samo koristio u istočnim zemljama,a u Indiji ga smatraju svetim. Koristi se u pripremi azijskih,vijetnamskih,tajlandskih.... jela,salatama,juhama,jelima iz woka....

ORIGANO - ako želite imati pun prozor pčelica i leptirića,onda posijte origano. Voli jako sunčano i suho mjesto,znači na južnoj strani. Zemlja mora biti dobro drenirana,lužnata,a opet ima jači okus ako je plodna zemlja. Ja sam ga stavila u posudu u koju sam na dno stavila veće kamenčiće (Ø oko 3 cm),na njih duplo manje,zatim pijesak i tek onda zemlju iz šume. Mirišalo je sve oko njega.Sije se u proljeće,a dijeli se u jesen.Prije zime ga treba rezanjem na jednu trećinu biljke pripremiti za mirovanje.Listove je najbolje brati prije cvatnje.Koriste se smrznuti ili osušeni,možete ih staviti u ulje ili ocat.

TIMIJAN

shimmer fallback

- e s njim sam imala toliko problema i nikako mi nije htio uspjeti,ali inatila sam se i ipak sam uspjela. U biti,s njim uopće nije tako teško kako sam ja mislila,samo ga treba ostaviti da sam raste i to je najbolje. Timijan je bila moja prva začinska biljka i previše sam se trudila oko nje,a on se samo sušio i nikako nije uspio.Tada sam izvukla sve moguće s interneta o njemu i sad ću to prenjeti vama. Zemlja treba biti dobro drenirana i jako plodna,ali treba izbjegavati kiselu i vlažnu zemlju,od takve se suši.Voli sunčano mjesto i zavjetrinu,čak može podnjeti niske temperature.Bere se dva puta godišnje uoći cvatnje. Sušite ga na propuhu ili stavite na novine i na viseće kuhinjske elemente. Ako ćete se dobro skrbiti o njemu,trajat će vam par godina. Najbolje ga je imati samoga u tegli. I ove godine sam morala dvaput sijati.Ovaj veći grmić je od prve sjetve,a od druge se puno primilo pa polako izlazi.

LJUTIKA / CRVENI LUK -  ima manje glavice nego običan luk i super je za sadnju u dugačkim posudama. Ne možete ga baš ostaviti da se razvije velika glavica,ali zato možete imati mladi fini a još k tome i domaći luk. Njega sam znala saditi u tri posude,a onda nakon berbe,u te iste posude možete posaditi nešto drugo.

VLASAC

shimmer fallback

- u prirodi raste kao samonikla biljka na vlažnim livadama,riječnim obalama i na močvarnom tlu. Ako imate mogućnost,nađite takav,iskopajte i presadite si u teglicu jer ima intenzivniji miris i okus nego kupovno sjeme. Pošto sam njega jako malo koristila,imala sam ga samo jednu godinu i dala sam ga susjedi na kraju. Sad ga ne uzgajam jer ga ima rna rubovima šume. Za uzgoj mu treba dobra humusna i vlažna zemlja te obilje sunčeve svjetlosti.Ako ste ga iskopali,onda si tom zemljom i teglicu napunite. Upotrebljavaju se samo svježi listići koji se režu od proljeća do jeseni. Ali morate voditi računa da prevelika količina može štetiti. Već mi je otišao u cvijet tako da za sada ova sličica 🙂

RUŽMARIN - njega sam dobila u čašici od jogurta i presadila sam ga,imala sam ga dvije godine i onda mi ga je pas sredio,popiškio se po njemu i onda se počeo sušiti. Uglavnom,raste kao snažan razgranati grm koji može narasti i do 2 m u visinu. Ja sam ga obrezivala  tako da sam ga više puštala u visinu nego u širinu. Grančice se režu kad procvate,a možete i kasnije. Sušite ih u hladu,onda odvojite listiće i usitnite za začin. Bio mi je u loncu u zemlji koju sam pomiješala s našom šumskom i onom dalmatinskom (kad sam išla na more,uzela sam zemlje u vrećice 🙂 ),odlično se držao.Imala sam ga na južnoj strani.

LAVANDA - nju sam isto držala u loncu,u običnoj zemlji,ali dreniranoj.Mora biti na južnoj strani. Lavandu sam imala više zbog ukrasa i protiv nametnika,nisam od nje ništa radila jer mi ne odgovara okus ni miris.

KADULJA / ŽALFIJA - ako volite čaj od žalfije,a jako je ljekovit i trebali bi ga piti za sve i protiv svega,posadite ju i bit ćete oduševljeni. Što se tiče zemlje,stavite bilo kakvu jer uspijeva u svim uvjetima i u svakoj zemlji. Raste više godina. Ja sam ju nakon preseljenja iz stana posadila baki u vrt,evo još dan danas raste.

PAPRIKA - naišla sam jednom na one čili papričice i nisam odoljela,morala sam kupiti i dugo su ni trajale. S njima uopće nema posla,samo ih zaljevate,ne treba im nešto previše svjetla. Meni su stajale pored sudopera,jedino prije dobiju boju kad su na suncu.Morate paziti da nisu uz obične paprike jer će ljutina prijeći na njih. Imala sam i obične domaće paprike,to mi je baka dala sjeme.Bile su kao babura,ali u pola manje. Sadila sam ih po jednu u usku teglicu jer im ne treba puno mjesta i tako više njih.

RAJČICA

shimmer fallback

- nju sam imala više zbog znatiželje. Imala sam domaće sjeme onog volovskog srca (ima ga i za kupiti).Par sam ih imala posađeno u posudice od litre i pol,a nekoliko su bili skupa sa cvijećem. Nisam ih špricala i čak su uspjeli dogurati dugo u jesen. I mini rajčice su mi uspjele,lijepe su kao ukras,a za jelo su mi ipak bolje prave,tak da sam se više njima okrenula. Isto treba posijati prvo pa ih presaditi. Sada imam pelat (ovo na slici) i njega sam prvo imala u tegli ali je počeo rasti kao lud tako da sam ga presadila van uz mali jorgovan.Sada je taj pelat veći od njega,pa ima negde metar visine sigurno.Pošto se rajčici otkidaju zaperci,ja sam ipak ostavila jedan tako da imam na dvije grane.Pun je plodova,sad samo čekam da počnu crveniti. Ako nemate puno mjesta,nemojte tu sortu uzimati jer stvarno visoko i široko naraste.

ANIS - ako želite malo egzotike,ovo vam je prava stvar. Doduše,ja ga nisam imala,ali moja susjeda ga uspješno uzgaja svake godine.Naraste do jedan metar i najbolje ga je imati samoga u tegli. Mora biti u supstratu za kaktuse koji je sastavljen od treseta i humusa s tim da se zbog propusnosti treba dodati 1/4 rastresitog materijala,a to je isprani pijesak (onaj sivi fini sitan),drobljene cigle i glonopora (izgledaju kao ljuskice,mene podsjećaju na čokoladne pahuljice za mlijeko). Plodovi Anis Fructisa se beru u rujnu,očiste se od peteljki i suše na zračnom mjestu uz često miješanje.Super je za kolače i kruh,variva,umake čak i pekmezima i kompotima. Najbolje ga je usitniti prije samo uporabe jer mu miris brzo hlapi. Nekima može izazvati alergijsku reakciju.

MENTA / METVICA

shimmer fallback

- ona mi je novi član moje male zbirke biljčica.Presadila sam od susjede,ali zbog nedostatka prostora,trenutno je u vrtu.Naraste između 30-80 cm u visinu i ima puno podzemnih i nadzemnih vriježa.Čaj od mente je dobro sredstvo protiv želučanih i crijevnih tegoba, pogotovo onih vezanih uz napinjanje, grčeve i smrdljivom stolicom. Također, čaj od mente potiče stvaranje žuči i njezino izlučivanje.Jednu veliku žlicu suhih listova mente preliti sa 1/4 litre kipuće vode, te ostaviti 10-15 minuta. Nakon toga čaj ocijedimo te je tada spreman za upotrebu.
Jedna zanimljivost: kažu da 2-5 šalica čaja od zelene mente može smanjiti pretjeranu dlakavost kod žena.

ČUBAR - jednogodišnja biljka,naraste u grmić širine oko 40 cm,a listići su joj kratke oko 3 cm.Cvate dvaput godišnje,a listići se beru nakon cvatnje i suše.

ESTRAGON - višegodišnja biljka koja može narasti do 1,5 metara.Traži isto dreniranu plodnu zemlju i toplo osunčano mjesto.Najbolje isto imati samoga u tegli. Listići se koriste ili sušeni ili svježi.

LJUPČAC (VEGETA)

shimmer fallback

- to sam zaboravila napisati,a uzgajam je već jako,jako dugo.Višegodišnja biljka je i spada u istu porodicu kao mrkva,peršin i celer. Koristi se također cijela biljka,listovi,stapke,korijen i plodovi).Doduše ja samo koristim listove i prezadovoljna sam.Pun je vitamina C,najviše svjež.Imala sam je u tegli,a kasnije sam presadila u vrt.Preko zime je naravno nema,ali na proljeće opet sama nikne.Prošlo su mi je ljeto šogor i muž pokosili 😁 (nisu znali što je to) i nakon toga je rasla kao luda,proširila se duplo više.Ove godine ću osušiti listiće tako da preko zime imam makar malo za kuhanje.

To su biljke koje sam imala dok sam živjela u stanu,sada živim u kući,ali ipak svake godine posijem neko začinsko bilje u teglice. Uvijek sadim ono što mislim koristiti. Čak sam počela uzgajati začine koje sam kasnije miješala,naprimjer kupovni Mediteranska mješavina začina,u njega ide ružmarin,majčina dušica (timijan),čubar,bosiljak i estragon. To sam sve uzgajala i napravila svoj začin.

Upustite se u avanturu sa začinskim,a i običnim povrtnim biljem i bit ćete oduševljeni. A ako ćete imati kakva pitanja u vezi uzgoja,javite se i rado ću vam pomoći.

Moram se pohvaliti da imam novu biljčicu u vrtu,našla sam je u šumi i presadila,a radi se o sremušu (medvjeđi luk).

MEDVJEĐI LUK

shimmer fallback

- poznat još po nazivima crijemuš,sremuš,divlji luk,šumski luk.Zaboravljena biljka koja je vrlo ljekovita naročito protiv povišenog krvnog tlaka i kolesterola.Sadrži eterično ulje s alisulfidima – slično kao i u češnjaku, biološke katalizatore i do 15 % polisaharida ( od voćnog šećera). Mladi listovi sadrže 20-50 mg% vitamina C i malo karotina (7 mg%). Lukovice sadrže manje ovih aktivnih sastojaka osim alicilina i neku tvar koja djeluje na maternicu.(IZVOR CVIJET.INFO). Tražila sam sjeme po trgovinama,ali nisam nigdje pronašla,tako da sam se uputila u šumu u potragu. Ako imate u blizini šumu,evo kako ćete ga pronaći: u proljeće obilno raste uz potoke,ima elipsaste,duguljaste i šiljaste listove,tamno zelene boje sa sjajem,u zemlji ima uspravnu i tanku lukovicu.Zna biti dublje u zemlji,ali ako je zemlja rahla,možete ga lako iščupati u komadu,ali ipak budite pažljivi.Morate biti pažljivi i što se tiče same biljke da je nebi zamijenili s otrovnom đurđicom,pogotovo dok biljka ima pupoljke. Svaki grmić sremuša provjerite trgajući komadić listića,ima intenzivan miris na češnjak i time ste uvjereni da ste pravo ubrali. Kasnije iz listova počnu rasti pupoljci koji dosegnu visinu do 25 cm i cvatu sitni bijeli zvjezdasti cvjetići,cijela biljka naraste 20-40 cm. Dodaje se salatama,varivima,čak možete napraviti s kajganom,u biti dodajte ga tamo gdje inače dodajete češnjak,ne možete pogriješiti. Samo imajte na umu da ćete smrditi 😃 intenzivnije nego od češnjaka.Kome smeta smrad,objasnite mu od čega je i koliko je zdrav. Ne znam zašto kažu da češnjak tjera zle sile i duhove i vještice i šta već,onda bi sremuš trebao tjerati same njihove zamisli da krenu na vas :) ! Uglavnom,ako imate priliku,posadite si sremuš ili ga makar naberite u šumi i u proljeće "izlječite" organizam. Koristite ga uglavnom u svježem stanju jer sušen gubi svojstva i miris. Probajte salatu od maslačka-radiča,zelene salate i 1/3 sremuša s maslinovim uljem.Predobra je!!!     btw.kad mi procvate (sad za koji dan) stavit ću vam sliku da vidite kakav je. Na suncu listovi se poklope jer voli sjenovito mjesto,ali oporavi se čim bude u sjeni.

KRASULJICA

shimmer fallback

- iznikla je sama,tj.bila je u sjemenu peršina i mrkve.Nisam znala o čemu je riječ pa sam potražila pomoć ovdje.Pošto su mi drage članice rekle koja je biljka u pitanju,odmah ću je i tu spomenuti jer je jako zdrava.Pa evo nekoliko podataka:
Krasuljica je biljka vrlo nježnog mirisa koja može narasti do 45cm visine.
Stabljike su joj uspravne, a na njima rastu dugačke grančice sa listovima.Cvjetovi su većinom bijele boje, a cvjetaju od lipnja do kolovoza druge godine vegetacije.U kuhinji se najčešće koristi kao začin, a koriste se njeni i listovi i plodovi. Budući da oblik listova podsjeća na peršin, dosta često se koristi i kao ukras svježim salatama, juhama ili mesu.
Ljekovitost krasuljice se dosta često zanemaruje. Čaj od krasuljice je jako dobar tonik za masnu kožu, ali isto tako je vrlo dobar za ispiranje očiju od konjunktivitisa.
Oblozi od listova pomažu smiriti infekciju nakon uboda insekata, ili čak ukoliko želite očistiti ranice na koži.
Krasuljica (krbuljica) je jednogodišnja biljka koja potječe iz Rusije. Miris i okus su topli, nalik na peršin i pomalo na aniš. Često se upotrebljava u francuskoj kuhinji. Obavezan je sastojak mješavine začina fines herbes. Nasjeckani listovi obilato se dodaju salatama, juhama, povrću, piletini, ribi i jelima s jajima. Stavlja se pri kraju kuhanja jer brzo gubi aromu. Krasuljicom se začinja namaz od maslaca i svježeg kravljeg sira. Rabi se i sušeno i usitnjeno lišće. Začinska svojstva sušene krasuljice su slaba.

KOMORAČ

shimmer fallback

- njega sam najviše posijala zato šta nema nigdje začina za kupiti. U isto vrijeme sam sijala njega i kopar,a kad je komorač počeo izlaziti,mislila sam da je kopar pošto imaju slične listove.Na moju radost ipak je bio komorač,a kopar već treći put sijem i nikako da nikne. Uglavnom,komorač je također ljekovit,najviše pomaže u probavi,djeci ublažava kolike.Bogat je kalijem,vitaminom C te sadrži 12 važnih elemenata u tragovima i 14 aminokiselina u idealnom omjeru. Zbog visokog sadržaja betakarotena koristi se preventivno kao djelotvorno sredstvo protiv raka.Korijen komorača ubraja se, pored korijena celera, šparoga i peršina, među 4 najljekovitija korijena za probavne tegobe.A najvažnije :komorač je idealan za osobe s prekomjernom težinom jer veže na sebe masti u crijevima, tako se puno manje molekula triglicerida (molekule masti) može «ugnijezditi» u masnim naslagama na trbuhu, bokovima, stražnjici i bedrima,odstranjuje mast na trbuhu kod koje se radi o prilično velikim nakupinama vode oko pupka (celulit).Komarač se u kulinarstvu najviše upotrebljava prvenstveno kao začin (sjemenke, listovi), kao prilog, zatim u salatama, juhama, maneštrama, a manje kao samostalno jelo. Također osušena zrnca sjemenki komorača melju se i miješaju sa brašnom za izradu raznih slastica i peciva.Bez obzira što komorač ima jak i dominantan okus i miris (npr. kao anis) izvrsno se uklapa među sve ostalo povrće (osobito salate od svježe mrkve, naranči i jabuka, uz dodatak komorača i sušenog voća), izvrsno se slaže sa začinima kao što su limunov sok, papar, korijandar, maslinovo ulje, mučkatni oraščić te ocat.
UZGOJ:Komorač je otporna samonikla divlja ili uzgojena dvogodišnja biljka s odebljalim korijenom, iz kojeg u prvoj godini izrastu listovi, a u drugoj godini i do 2 metra visoka stabljika s listovima i cvjetovima. Stabljika je okrugla, modro-zelene boje i u gornjem dijelu razgranjena, a listovi su sastavljeni od mnoštva sitnih listića.Ova biljka potječe iz Sredozemlja i najviše joj odgovara topla, ali ne prevruća
klima

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.