Moj profil
Peciva kruže svijetom
Peciva kruže svijetom

Peciva kruže svijetom

9.10.2011.smihelac

Gotovo da nema osobe koju svježe i hrskavo pečeno pecivo za doručak ne vrati u djetinjstvo, maminu ili bakinu kuhinju, omamljujući miris koji se širio iz štednjaka na drva, krušnih peći ili električnih pećnica. Ako je u kući bilo brašna i kvasca, smatralo se da se ne može biti gladan.

Gotovo da nema osobe koju svježe i hrskavo pečeno pecivo za doručak ne vrati u djetinjstvo, maminu ili bakinu kuhinju, omamljujući miris koji se širio iz štednjaka na drva, krušnih peći ili električnih pećnica. Ako je u kući bilo brašna i kvasca, smatralo se da se ne može biti gladan. Vrijedna domaćica bi u tren oka nešto umijesila, na radost cijele obitelji. Mnogi usprkos ubrzanom životnom tempu pečenje peciva prakticiraju i danas.

Sastojci, faze i vrste peciva

Gotovo je neobjašnjiva ta simbioza samo nekoliko dobro prožetih osnovnih sastojaka, kroz stoljeća pa i tisućljeća ljudskog postojanja. Zna se da su osnove za pripremu peciva brašno, voda i kvasac. Ovisno o vrsti, pecivima možemo pridružiti masnoće (maslac, ulje, margarin ili mast), umjesto kvasca prašak za pecivo, umjesto vode mineralnu vodu ili mlijeko, šećer/sol, jaja, sjemenke (sjemenke sezama, lana, pšenice i suncokreta, pahuljice), grožđice, kandirano voće i druge sastojke.

Osnovne faze pri pripremi peciva jesu:

  • priprema tijesta
  • dizanje
  • pečenje.

Osnovnim fazama mogli bi pridodati i fazu hlađenja, jer o njoj ovisi koliko će pekarski proizvod biti hrskav ili žilav.

Peciva možemo peći od brašna punovrijednih žitarica ili onih već rafiniranih od kojih dobivamo "bijela" peciva. Uz klasična pšenična peciva, sve popularnija je upotreba kukuruza, heljde, vrlo zdravog pira ili krupnika, prosa, amarantha, zobi, raži, quinoe i drugih. Dobro je znati da tamna tijesta prilikom izrade peciva zahtijevaju više kvasca od iste količine svijetlog tijesta, što isto vrijedi i za tijesta koja se peku na nižim temperaturama duže vrijeme.

Peciva su okrugla, duguljasta, poluokrugla, u obliku roščića, "calzone" oblika koji je proslavila pizza, a podrazumijeva preklopljeno tijesto u obliku polumjeseca punjeno slatkom ili slanom smjesom i drugog oblika. Zajedničko je svim pecivima da uglavnom ne prelaze težinu od 250 grama.

Jedno je sigurno, ma koliko raznovrsna, peciva su karakteristična za sve svjetske kuhinje, a neka peciva se u minimalno drugačijim inačicama provlače kroz različite svjetske kuhinje. U grubo, peciva bi mogli podijeliti na slana i slatka, a mi ćemo se pozabaviti onim slanim.

Slana peciva

Slana peciva idealna su za zdrav doručak, međuobrok, uvijek dobrodošla pri posjeti gostiju, jednostavna za ponijeti sa sobom na posao ili izlet.

Niz je slanih peciva koje karakteriziraju onu domaću, ali i stranu kuhinju i svatko ima svoje favorite, a mi smo se, kao najupečatljivije, odlučili za ova:

  • Ciabatta - talijanski specijalitet oblog, plosnatog oblika, hrskave korice i rupičaste strukture, s puno varijacija na temu, a mi preferiramo rimsku kombinaciju s maslinama, maslinovim uljem, soli i mažuranom.
  • Engleski muffini - pomalo nalik našim lepinjama, pecivo na bazi brašna i kvasca, posuto kukuruznim brašnom, najčešće se poslužuje prerezano horizontalno premazano maslacem. Jede se samostalno ili kao dio obroka.
  • Bagel - pecivo prstenastog oblika, ručno oblikovano, čije podrijetlo nas vodi do poljskog Krakowa.
  • Kajzerica – specifično pecivo u obliku cvijeta, kajzerica je tradicionalni proizvod zemalja srednje Europe, posebice austrijskog dvora. Kao što i sam naziv govori, kajzerica je poznata i kao "carsko pecivo".
  • Žemlja – prepoznatljivog oblika, po mjeri sendviča, žemlja je jedno od najstarijih pekarskih peciva.
  • Perec - odlikuje se karakterističnim isprepletenim izgledom i naprosto poziva na grickanje.
  • Kifla – mekano i rahlo pecivo, prazno ili punjeno sirom, šunkom ili nekim drugim sastojcima, premazana žumanjkom za poseban sjaj i posuta sezamom, makom ili drugim (kliflice).
  • Piroška – ruski specijalitet od tijesta, punjen nadjevom i pržen u ulju.
  • Pogačica i lepinja – karakteristične za naše podneblje, prepoznaju se po tankoj kori i šupljikavom tijestu. Lepinja je izvrsna uz jela s roštilja.
  • Baget – tipično francusko pecivo, načinjeno iz bijelog pšeničnog brašna s grubom rupičastom sredinom, primjerena zbog svog oblika pripremi sendviča.
  • Panin – hrskave kore i mekane sredine, panin je posebno primjeren za sendviče.
  • Pivska peciva
  • Mliječna peciva
  • Slanci.

Sva slana peciva mogli bi staviti pod zajednički nazivnik – fino, ukusno i brzo. Mirisni zalogaji, internacionalni, oni s geografskim podrijetlom ili sasvim lokalnog karaktera, dobrote su za sve prigode.

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.