Moj profil
Čile
Čile

Čile

15.11.2009.Valika

Zahvaljujući različitim podnebljima kao i pravom bogatstvu različitih namirnica te vjekovnom ispreplitanju mnogih kuhinja, primjerice indijanske, argentinske, španjolske i francuske, Čile se može pohvaliti neobično bogatom i raznolikom kulinarskom ponudom.

Geografski položaj

Čile se proteže na površini od 756 626 km2 i broji više od 15 000 000 stanovnika. Smješten je u južnom dijelu Južne Amerike i čine ga tri vrlo raznolike pokrajine, Obalni Kordiljeri, široko gorje iznad obale Tihog oceana, otok Chiloe i otočje Chonos, Uzdužna dolina, veliki tektonski jarak te Ande, visoki planinski lanci.

Zbog različitih podneblja i klimatskih uvjeta Čile ima najsušu pustinju na svijetu, nepreglednu morsku obalu, plodne visoravni s poljima, voćnjacima, vinogradima i pašnjacima, slana jezera i fjordove, brojne aktivne vulkane, šume i neprohodne prašume te snijegom i ledom okovane planine.  

Povijesni utjecaj

Prije dolaska španjolskih osvajača, koji su polovinom 16. stoljeća osnovali naselje Santiago de Chile, na području Čilea živjeli su domoroci Indijanci, koji su u 15. stoljeću potpali pod vlast Peruanskih Inka. Nakon što je Napoleon osvojio Španjolsku, 1818. g. doseljenici proglašavaju nezavisnu državu Čile koja se sve do 1914. g. gospodarski snažno razvija.

Nakon socijalističkog razdoblja i teške ekonomske krize, slijedi razdoblje vojne diktature. Referendumom 1988. g. započinje novo, politički i gospodarski uspješno razdoblje. Čile je predsjednička republika. Glavni je grad Čilea Santiago de Chile, službeni jezik španjolski, a novčana jedinica peso (CLP).

Karakteristike kuhinje

Bogatstvo različitosti

Zahvaljujući različitim podnebljima kao i pravom bogatstvu različitih namirnica te vjekovnom ispreplitanju mnogih kuhinja, indijanskih i kreolskih, susjednih Perua, Bolivije, Argentine i Meksika te naravno kuhinja Španjolske, Francuske, Njemačke, Engleske i Italije, Čile se može pohvaliti neobično bogatom i raznolikom kulinarskom ponudom.

Uz gotovo sve vrste mesa, perad, svinjetinu, junetinu, ovčetinu i janjetinu, tu je primjerice i meso morskog praseta koje svojim okusom podsjeća na meso kunića. Kako ima i oko 5 000 km dugu morsku obalu, Čile obiluje i različitim vrstama ribe i morskih plodova. U kuhinji se koristi i različito povrće, posebno kukuruz (choclo), krumpir (papa), grah, bundeve, leća i žitarice. Tu je i obilje voća, (Čile izvozi jabuke, kruške i stolno grožđe!), među kojim su i autohtone sorte, primjerice chirimoya, okusom podsjeća na kombinaciju kruške, jagode i dinje te lucuma, okusa po kestenima koja se koristi za deserte. Naravno, tu je omiljeni i sveprisutni avokado (palta) koji je sastojak mnogih jela te različiti začini, posebice čili (aji), češnjak i luk te kumin, cimet, papar, korijandar, orasi, bademi i mlijeko kokosa.

U pravilu Čileanci imaju četiri obroka dnevno: doručkuju (desayuno), užinaju (once) te ručaju (almuerzo) i večeraju (cena). Uobičajeno je jelo za doručak kruh s premazom od svježe zgnječenog zrelog avokada, šunke i kriškama sira. Za užinu koja je tradicionalno oko 11 sati ujutro (naziv once u prijevodu znači jedanaest) uglavnom se pojede kolač i popije nescafe. K tome, once je i dobar izgovor za poziv na čašicu nacionalnog pića, rakije od grožđa.  

Čile na tanjuru

Među različitim jelima od mesa, povrća, ribe i plodova mora koja dominiraju u južnom dijelu Čilea je i neobično jelo od piletine, dimljenih kobasica i školjaka - polo marinero, a vrlo su popularne i roštiljade - parrillads. Na roštilju ili na ražnju se najčešće spremaju govedina, ovčetina i losos, a uz meso koje se aromatizira uljem sa začinskim travama, uglavnom se poslužuje krumpir - papas, salata od zelja - repollo i umak od artičoka - alcachofa. Među brojnim specijalitetima od ribe i plodova mora nude juhu od jegulje - caldillo de congrio, jegulju na žaru - congrio frito iračiće pržene u ulju aromatiziranom češnjakom koji se služe s čili paprikama i svježim korijandarom - camarones al piri piri.

Kulinarska je ponuda u središnjem dijelu Čilea, gdje je i glavni grad Santiago, pod snažnim utjecajem španjolske, meksičke i mediteranske kuhinje pa su vrlo popularni punjeni jastučići od tijesta - empanadas, punjeni mljevenim mesom, lukom i sušenim grožđicama - empanadas de pino ili s mesom peradi - empanadas de pato te različita mala jela, odnosno predjela - tapas od mesa, plodova mora i povrća. Na jelovniku su ovog područja i različita pečenja  servirana s umakom od pečenja i pireom od krumpira - plateada, tradicionalne juhe, od kukuruza - crema de choclos i plodova mora - paila marina te čileanska salata od rajčica, luka, maslinova ulja, origana i soka limete - ensalda chilena.

Na sjeveru se Čilea osjeća upliv starih indijanskih kultura kao i susjednog Perua, pa su u upotrebi brojni začini toga područja. Među omiljenim jelima je morsko prase, cuyi, pečeno na ražnju koje svojim okusom podsjeća na kuniće te složenac od mljevenog mesa i kukuruza, začinjen šećerom, mlijekom, kuminom, korijandarom i čilijem - pastel de choclos. Pod utjecajem francuske kuhinje ovdje se spremaju i pilići - pato, na ražnju premazani pastom od ulja, čilija, češnjaka i slatke paprike, a uz obalu i brojna jela od riba i plodova mora, među kojima su jastučići od tijesta punjeni pikantnim mesom školjki - empanadas de machas.

No, neovisno o podneblju, Čileanci se vole osladiti i malim zalogajima koji se nude na svakom koraku. Među najomiljenijim je malim jelima kobasica pečena na roštilju, chorizo, na kruhu - pan koja se stoga naziva choripan, junetina narezana na rezance pečena na roštilju servirana u okruglom pecivu s umakom od avokada - churrasco te čileanski hot-dog, odnosno kuhana kobasica u prepolovljenom pecivu obogaćena kremom od avokada, kiselim kupusom te senfom i kečapom - completo.

K tome, bez obzira na podneblje na čileanskom su stolu uvijek najmanje dvije vrste svježe pečenog kruha, francuski baguette, francesa ili okrugli čvrsti kvasni kruščići - hayuyas, posudice s različitim salsa umacima: pikantni umak od rajčice začinjen čilijem, kuminom i korijandarom - salsa de aji i čaša vina.

Čile u čaši

Ispijanje vina uz obrok nezaobilazan je dio gastronomske tradicije Čilea. No, iako u Čileu još od sredine 16. stoljeća španjolski osvajači, konkvistadori i misionari posjeduju vinograde i uzgajaju grožđe, tek od polovine 19. stoljeća, pod utjecajem Francuske, počinju se saditi i uzgajati kvalitetnije sorte grožđa,  Cabernet Sauvignon, Merlot i Chardonnay. K tome, nakon što je bolest vinove loze krajem 19. i počekom 20. stoljeća uništila vinograde u Francuskoj, mnogi se proizvođači vina sele u Čile čiji su vinogradi bili pošteđeni. Iako je i u tom razdoblju pokoje vino proizvedeno u vinorodnim pokrajinama dobilo međunarodno priznanje, Čile se prvenstveno i to vrlo uspješno, orijentirao na proizvodnju i izvoz stolnog grožđa. Tek prije nešto više od dva desetljeća, nakon što su se stabilizirale političke i ekonomske prilike u zemlji, zahvaljujući znatnom ulaganju domaćeg i stranog kapitala Čile je postao raj za vinare te važan i respektabilan proizvođač i izvoznik vina.

Regije s najboljim uvjetima za proizvodnju kvalitetnih vina su: pokrajina Maipo koja se može pohvaliti crnim vinima - Merlotom i Cabernet sauvignonon, Curico s obećavajućim bijelim vinima - Chardonnay i Sauvignon Blanc te Maule s bijelim vinima - Chardonnay i Sauvignon Blanc te crnima - Cabernet Sauvignon i Merlot.

No, osim vinom, Čile se može pohvaliti i brojnim drugim napicima, među kojima je i nacionalno piće, rakija od bobica grožđa - pisco te mješavina od 2/3 te rakije i 1/3 limunova soka sa šećerom u prahu i bjelanjkom - pisco sour, ali i pisco u kombinaciji s colom - piscola. Vrlo je popularan i napitak od rakije, mlijeka, kave i cimeta koji se tradicionalno pije za Božić - cola de mono te domaće pivo - schop, miješano i s narančadom - fanschop. Omiljeno crno vino pije se i u kombinaciji s colom - jote, a popularni su i napici na bazi mlijeka - licuados, sokovi od različitog voća - jugos, kao i poseban sok od kiselkastih jabuka - chicha. Čileanci su i pravi zaljubljenici u instant napitak od kave Nescafe pa su barovi s espresso aparatom za kavu kao i espresso kava (cafe-cafe ili cafe espress), odnosno espresso s mlijekom - cortado, malobrojni čak i u gradovima.

Must see

Čile se može pohvaliti brojnim prirodnim i kulturnim znamenitostima te bogatom turističkom ponudom među kojima su primjerice:

  • Pustinja Atacama u kojoj je sniman i Bondovski film "Quantum of Solace", najsuša je pustinja na svijetu. Bogata je bakrom pa fascinira bojom i konfiguracijom svojeg tla koje podsjeća na mjesečevu površinu. Kako se iznad nje nalazi najčišće nebo na svijetu, ona je raj za astronome i ostale zaljubljenike u zvijezde. U jednoj od oaza, u selu San Pedro, nalazi se arheološki muzej i ostaci tvrđave Inka.
  • Nacionalni Park Villarrica obiluje prirodnim ljepotama među kojima je istoimeni aktivni vulkan s jezerom u podnožju te pruža brojne mogućnosti za avanturističke sportske aktivnosti, primjerice penjanje, rafting i trekking. U okolici su termalni izvori i terme s bogatom wellness ponudom.
  • Nacionalni je park Lauca područje na više od 3200 m nadmorske visine nastanjeno neobično zanimljivim biljnim i životinjskim vrstama, posebno pticama među kojima su i prekrasni plamenci. Među zanimljivostima područja su i životopisna indijanska sela te snijegom pokriveni vulkani i slana jezera.
  • Glavni grad Santiago obiluje povijesnim građevinama, među kojima je kuća slavnog pjesnika Pabla Nerude, te muzejima, galerijama i zanatskim radionicama, ali i brojnim barovima i restoranima. K tome, zahvaljujući mediteranskoj klimi, u okolici su grada i brojne plantaže voća i vinogradi otvoreni za turiste. Na obližnjim padinama Anda su i skijališta na kojima se može skijati u društvu skijaške reprezentacije SAD-a.
  • Tržnica Mercado Centra u Santiagu u svojoj svakodnevnoj ponudi ima
    brojne sorte voća, povrća, mesa i ostalih namirnica, ali i gotovih jela te rukotvorina i zanatskih proizvoda. Na životopisnoj i uvijek prepunoj tržnici, otvorenoj davne 1870. g., od 5 sati ujutro nudi se i doručak za "noćne ptice" na povratku s noćnog provoda. 😉
  • Vinske ture uključuju razgledavanje i kušanje vina, ali i boravak u starim, kolonijalnim vinogradima, neobično su brojne i vrlo zanimljive. U okolici Santiaga u ponudi su posjeti kolonijalnim posjedima Vina Santa Carolina, Santa Rita i Concha Y Toro.
  • Vinski se festivali organiziraju na mnogim vinskim posjedima krajem ožujka i početkom travanja. U svojoj ponudi, osim uživanja u vinu i lokalnim kulinarskim specijaliteta imaju i rodeo te bogat glazbeni program koji uključuje i savladavanje nacionalnog čileanskog plesa cuecas.

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.