Moj profil
Estonija
Estonija

Estonija

6.5.2013.Valika

Kuhinja Estonije je izvorna, vrlo prirodna i vrlo ukusna, ponekad lagana, a ponekad krepka. Iako je u osnovi vrlo jednostavna, u nekim je kombinacijama sastojaka i vrlo maštovita.

Geografski položaj

Estonija je istočnoeuropska država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora, površine 45.227 km2. Ima oko 1.400.000 stanovnika, a glavni grad je Tallinn. Graniči s Letonijom, Rusijom i Finskom. Uglavnom je nizinska zemlja pokrivena poljima, šumama, jezerima i močvarama te ima mnogo otoka. Ima tipičnu sjevernjačku klimu s hladnim i vlažnim zimama.

Povijesni razvoj

Estonija je kroz svoju dugu i burnu povijest između ostalog bila pod vlašću Njemačke, Danske, Švedske i Rusije. Nakon raspada Sovjetskog saveza, 1992. godine ponovo stječe svoju nezavisnost. Od 1994. članica je NATO-a, a od 2004. Europske unije. Glavne industrijske grane suvremene Estonije su prehrambena, drvna, tekstilna i papirna.   

Osnovne karakteristike kuhinje

Iako se kroz svoju povijest kuhinja Estonije razvijala pod utjecajem skandinavskih zemalja, a posebno Njemačke i Rusije, pa stoga ima mnogo sličnosti, ona je zahvaljujući svojim prirodnim specifičnostima ipak i bitno drugačija.

Ona je izvorna, vrlo prirodna i vrlo ukusna, ponekad vrlo lagana, a ponekad vrlo krepka. Iako je vrlo jednostavna, ponekad je, posebno u kombinaciji sastojka i vrlo maštovita. Temelji se na sezonskim namirnicama porijeklom s polja, vrtova, pašnjaka, mora, jezera i šuma, mesu, ribi, mliječnim proizvodima, povrću, voću i šumskim plodovima, koje na stolove dolaze svježe ili još češće, prirodno konzervirane.


Za duge i hladne zime meso i riba, najčešće haringe, jegulje i losos, se  mariniraju, usoljavaju, suše ili spremaju u aspiku. Uz omiljenu svinjetinu koja se jede svježa i prerađena u suhomesnate proizvode (posebno su omiljene krvavice!), jede se i divljač te junetina. Osim što se jede u svježim salatama, povrće se kiseli, pa se prehrana temelji na kiselom zelju te ukiseljenom povrću, cikli, krastavcima i gljivama, kao i na ukuhanom bobičastom šumskom voću.

Jede se mnogo krumpira, kruha i tijesta, posebno kaša od različitih žitarica, pšenice, raži i ječma te grahorica. Tako se od pamtivijeka sprema kaša od različitih, prepečenih mljevenih žitarica pšenice, ječma, raži, slanutka, koja se miješa s mlijekom ili kefirom i sladi šećerom ili medom, ali i slatkim vrhnjem te šumskim bobicama.

Prehrana se temelji i na mnogo mlijeka i mliječnih proizvoda, siru, vrhnju, kefiru i  maslacu, koji se jedu sami ili u kombinaciji s mesom, a što je posebno zanimljivo i maštovito, s ribom, pa se tako koriste za spremanje salata, kuhanje juha i pirjanih jela. Za začinjavanje se, i to vrlo šparno, uglavnom koristi češnjak, kopar, peršin, celer, mažuran te kumin. Uz jelo su omiljena alkoholna pića, pivo, domaća votka i biljne rakije.  

Nacionalni specijaliteti

Frikadellisupp – gusta juha od mesnih okruglica, povrća i tjestenine; hernesupp – juha od graška; kapsarullid – zelje nadjeveno mljevenim mesom; kuuslauguleivad – kriške crnog kruha s uljem i češnjakom pečene na tavi; leivasupp – juha od raženog kruha s medom, jabukama i rozinama; mulgi puder pekikastmega – juha od krumpira i šunke; mulgi kapsad – svinjetina s kiselim zeljem i kašom od žitarica; pannkoogid –palačinke punjene mesom, povrćem, gljivama ili slatkim od šumskih bobica; pirukad – jastučići od tijesta punjeni mesom i povrćem; roslje –salata od krumpira, jaja, ribe i cikle, začinjena koprom; sult – svinjetina u aspiku; taidetud basikarind – punjeno juneće pečenje; verivost – krvavice koje se jedu s kuhanim krumpirom i slatkim od šumskih bobica.

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.