Moj profil
Finska
Finska

Finska

3.1.2010.irena

Finska je kuhinja zdrava, uglavnom zahvaljujući velikom udjelu žitarica i raznih šumskih bobica koje obitelji tradicionalno skupljaju u jesen. Neizostavni su dio starije kuhinje bile razne repe, koje je kasnije zamijenio krumpir.

Geografski položaj

Finska se nalazi u sjevernoj Europi, između Botničkog i Finskog zaljeva, a zauzima površinu od 337 032 km².
Glavni grad je Helsinki, a ostali veći gradovi su Turku, Tampere, Lahti i Oulu. Klima je kontinentalna.
Finska se, sa svojim brojnim jezerskim sistemima (Saimaa, Päijänne, Näsi, Oulu), naziva i "zemljom tisuću jezera".

Povijesni utjecaj

1155. - u Finsku su iz Švedske stigli prvi misionari, a Finska je postala dijelom švedskog kraljevstva
1809. - Švedska je Finsku predala Rusiji, a car ju je proglasio autonomnim velikim vojvodstvom
06.12.1917. - Finska proglašava nezavisnost
1919. - Finska postaje republikom na čijem je čelu predsjednik
1939. - 1940. - Sovjetski Savez napao je Finsku
1941. - 1944. - borba između Finske i Sovjetskog Saveza završava ustupanjem dijela teritorija Sovjetskom Savezu, ali Finska zadržava nezavisnost i suverenitet
1955. - Finska se pridružuje Ujedinjenim narodima
1995. - postaje članicom Europske unije

Karakteristike kuhinje

Finska kuhinja ujedinjuje tradicionalnu seosku prehranu i specijalitete visokih slojeva društva sa standardima moderne kuhinje. Začini koji se u toj kuhinji upotrebljavaju uvoze se i s istoka i s juga. Za finsku je kuhinju specifična i prilagodba godišnjim dobima - svaki mjesec u godini ima i svoje specijalitete.

Finska gastronomija vrhunac doživljava ljeti, kada počinje sezona rakova. Finci znaju uživati u delicijama, ali u jelu su umjereni i paze da hrana bude lagana i zdrava. Tako se na jelovnicima i dalje nalaze tradicionalni specijaliteti poput kobasica, ali ponešto izmijenjenog sastava: masnoće životinjskog podrijetla zamijenjene su biljnima, a dodani su i sastojci poput brašna od borove kore, koje posjeduje ljekovita svojstva.

Finci obožavaju funkcionalnu i zdravu prehranu i koriste dosta žitarica (raž, ječam, zob), među kojima je najzastupljenija raž, za koju je znanstveno dokazano da povoljno utječe na zdravlje.

U brigu o zdravoj prehrani uključene su čak i finske vlasti, koje već godinama naglašavaju važnost prehrane za opću dobrobit društva. Prije nekoliko godina, u jednoj je regiji dovršen projekt u kojem su bili razmatrani uzroci visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti. Nakon objavljivanja rezultata došlo je do velike promjene u potrošnji soli i masnoća životinjskog podrijetla, a zanimljivo je da je u tome sudjelovala i prehrambena industrija, koja je kao posljedicu smanjila količine soli i masnoća u gotovim proizvodima poput kruha i mesnih prerađevina. S promjenom prehrambenih navika znatno se smanjio postotak oboljelih od srčanih bolesti.

Od riba su najpopularnije haringe (sleđevi), koje se jedu i ukiseljene, poslužene s umakom od kiselog vrhnja.

Finska je do 1809. bila dijelom Švedske, pa je razumljiva i velika povezanost i sličnosti u kulturi i gastronomiji. Sličnost njihovih kuhinja prepoznaje se i u popularnosti mesnih kuglica te juhe od žutog graška (hernekeitto), koja se obično jede četvrtkom, sa svinjetinom i senfom te s palačinkama za desert.

Članovi se finskih obitelji preko dana bave raznim hobijima, pa je glavni zajednički obrok postao doručak. To više nije samo šalica kave popijena na brzinu, već pravi, potpuni obrok: zobena kaša, müesli, mekinje, žitne pahuljice, jogurt i mlijeko. Kruh i tost napravljeni su od cjelovitog brašna, a umjesto maslaca jede se laganiji margarin. Kod mnogih je obitelji omiljena crna kava s mlijekom budući da Finska spada u sam svjetski vrh po potrošnji kave. Dnevna doza vitamina C crpi se iz prirodnih sokova, svježeg voća, povrća i bobica.

Osim vode, mnogi piju i dosta mlijeka ili mlaćenice uz obrok, popije se i čaša domaćeg piva (Sahti), a ne pretjerano brojni ljubitelji vina uživaju u čaši–dvije nakon radnog dana.

Koskenkorva ili Kossu naziv je za finsku votku, koja se pije hladna, obično pomiješana s Coca-Colom (Kossukola) ili s mineralnom vodom Vichy (Kossuvissy). Popularna je i medovina Sima, jedan od zaštitnih znakova Vappu festivala. Slatki se napitak začinjava limunom, a nakon sekundarne fermentacije i grožđicama, koje služe kao pokazatelj zrelosti – kada isplivaju na površinu, piće je spremno za konzumaciju.

Lokalni specijaliteti

Supermarketi i brojne vanjske i unutarnje tržnice pružaju najzorniju sliku današnje finske kuhinje, a ta su mjesta ujedno i svojevrsne lokalne atrakcije, koje se rado pokazuju turistima i posjetiteljima. Domaćini će vas stoga rado pozvati da okusite dimljeni sleđ ravno iz ribareva broda u helsinškoj luci ili na ranojutarnju kavicu s uštipkom, ili da probate prženu mesnu pitu Lihapiirakka (s nadjevom od mljevenog mesa i riže) sa štanda na tržnici, koja se jede u cijeloj zemlji. Tanka korica od raži punjena je rižom i oblikovana kao "mokasinka", a jede se premazana maslacem. Karjalanpiirakka je pita s punjenjem od riže ili pire krumpira.

U gradu Tampere preporučit će vam krvavicu (Mustamakkara) s džemom od lingon bobica, a na tržnici u Turkuu nastojte ne propustiti kobasice s grožđicama ili lukom. Zanimljivo je i da se Mustamakkara naručuje izražavanjem iznosa novca koji ste za nju spremni dati, a ne količine ili broja kobasica!

Riblje pite u Finsku su došle iz Rusije. Kalakukko je tradicionalno jelo u obliku ribe pečene u kruhu, poznati specijalitet provincije Savo. Na tržnici u Kuopiju nalaze se pokretni štandovi koji prodaju te oble pite u obliku raženog hljeba, punjene sočnim nadjevom od ribe i masne svinjetine začinjene vlascem i morskom solju. Jesenski specijalitet na tržnici u Poriju je grillani piškor, dok Pieksämäki i Oulu imaju vlastite verzije pogače rieska.

Laponska kuhinja snažno je utjecala na finsku, iako je čak i južni Finci smatraju prilično egzotičnom. Ipak, uz gulaš od soba poslužit će vam pire krumpir, koji je omiljen u svim dijelovima Finske.

Losos, sob ili riba lještarka za glavno jelo, te desert od zlatnih kupina čine tipičan svečani laponski menu.

Travel tips

  • Mobiteli - iako gotovo 75% stanovništva posjeduje mobitel, obzirnost prema drugima je obavezna: čim uđete u javnu ustanovu, prebacite ga na vibru, a pri upotrebi budite što diskretniji.
  • Koncerti - Finska je poznata po izuzetno brojnim koncertima, stoga se prije odlaska raspitajte ne gostuje li možda vaša omiljena grupa upravo u vrijeme vašeg boravka.
  • Muikku! - to je finski izraz za engleski "cheese" (iako doslovno znači "riba"), pa bez srama uzviknite muikku! kada nekog fotografirate.
  • Kiosci - svakako probajte izvrsne vruće prigriske s kioska na ulici (dobrodošla promjena od bezlične fast food, iako ima i toga).
  • Kina - ne vodite djecu na krimić; filmovi s nasiljem nisu im dopušteni (Bravo!).
  • Cvijeće - svakako ga ponesite domaćici kada vas pozovu k sebi doma.
  • Vino - nalazite li se na svečanoj zabavi na kojoj ste glavni gost, vino poslužite nakon govora domaćina i vaše zahvale.
  • Točnost - maksimalno se potrudite da na dogovor stignete u točno vrijeme, inače će vas smatrati vrlo nepristojnima.

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.