Najveći udio masnih kiselina u slanini čine mononezasićene masne kiseline, tzv. „dobre“, koje mogu smanjiti rizik od pojave srčano-krvožilnih bolesti.
Suhomesnati proizvodi su oduvijek imali posebno mjesto u tradicionalnoj hrvatskoj prehrani. Posebice u njezinom kontinentalnom dijelu i u zimskim mjesecima kada je uvriježeno mišljenje da nam treba više energije i masnoća.
Što se zapravo krije u nutritivnom sastavu suhomesnatih proizvoda i koje su dobrobiti konzumacije špeka, slanine i kobasa?
Što su špek, slanina i kobasice?
Ovisno o procesu proizvodnje, recepturi i podneblju razlikujemo špek, pancetu i slaninu – proizvode koji se dobivaju iz masnog dijela trbuha i rebara svinjskog mesa.
Prerađevinu mljevenog mesa uz dodatak začina koji se stavlja u tanko prirodno životinjsko crijevo ili sintetičko crijevo nazivamo kobasice.
Nutritivna vrijednost špeka, slanina i kobasica?
Kada gledamo udio makronutrijenata (proteini, masti, ugljikohidrati) u ovim proizvodima, istina je da oni najviše sadrže masti. Međutim i sadržaj proteina nije zanemariv, pogotovo kada je u procesu pripreme korišteno više mesnatog od masnog dijela mesa.
Osim što sadrže vitamine koji mogu pomoći očuvanju imuniteta (vitamini B skupine, vitamini topivi u mastima), špek, slanina i kobasice su zbog visokog sadržaja masti poželjna prehrana kod dišnih oboljenja.
Ono što je zanimljivo je da kod slanine glavni udio masti čine tzv. mononezasićene masne kiseline (~ 40%) za koje je znanstveno dokazano da mogu pozitivno djelovati na zdravlje srca. To su iste one masne kiseline koje nalazimo u maslinovom ulju.
Uz masnoće, suhomesnati proizvodi su bogati i vitaminima topivim u mastima.
Tu svakako treba naglasiti vitamin D koji se prirodno nalazi u malom broju namirnica pa svakako treba iskoristiti hranu koja ga sadrži. To je posebice važno u zimskim mjesecima kada je izloženost sunčevim zrakama (koje pomažu prirodnu sintezu vitamina D u koži) manja nego u ostatku godine pa ga je poželjno što više unijeti hranom. Vitamin D se također pokazao i kao važan čimbenik u očuvanju imunološkog sustava pa je svakako poželjan saveznik u obrani od bolesti.
Suhomesnati proizvodi također imaju visoki udio vitamina B skupine (posebice B1, B3 i B12) koji svaki sa svojom funkcijom u organizmu mogu djelovati na jačanje imuniteta.
Ono što suhomesnati proizvodi također sadrže je spoj koji se naziva kolin. Kolin je zaslužan za očuvanje kognitivnih funkcija u organizmu odnosno može pomoći kod poboljšanja pamćenja u svim životnim razdobljima.
Kako špek, slanina i kobasice mogu pomoći zdravlju?
Možda ste čuli kako se kod bolesti, posebice onih koje su „napale“ dišni sustav, u tradicionalnim načinima liječenja preporuča konzumacija špeka.
S nutricionističkog stajališta to svakako ima smisla jer kod dišnih oboljenja preporučamo hranu bogatu masnoćama. Razlog tome je što se metabolizmom masti u organizmu otpušta manje ugljičnog-dioksida nego što je to slučaj kod proteina i ugljikohidrata. To zapravo znači da kod dišnih oboljenja gdje je često smanjen unos kisika kao i izbacivanje ugljičnog-dioksida prehrana bogata mastima može olakšati tegobe jer će manje opteretiti dišni sustav. Stoga ovdje slobodno guštajte u špeku, slanini i kobasama.
Kako konzumirati špek, slaninu i kobasice?
S obzirom da su ipak bogati energijom (kalorijama) i mastima, preporuka ih je konzumirati u umjerenim količinama. Nekakva općenita dnevna preporuka je 30 g.
Osim narezanih uz sir, kruh i luk, evo nekoliko preporuka za umjerenu konzumaciju:
:(Još nema komentara