Moj profil
Probiotici – dobre bakterije
Probiotici – dobre bakterije

Probiotici – dobre bakterije

27.3.2011.sanja

U proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda najčešće se koriste bakterije mliječno-kiselog vrenja iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium koje jačaju imunitet, obnavljaju sluznicu crijeva, zaustavljaju rast patogenih bakterija...

Neuravnotežena prehrana, stres, lijekovi i povišena tjelesna temperatura mogu uzrokovati poremećaj crijevne mikroflore. Posljedica su brojne zdravstvene smetnje, od proljeva pa do smanjene funkcije imunološkog sustava. Danas se crijeva smatraju najvećim organom čovjekova imunološkog sustava. Ona su domaćin brojnim dobrim bakterijama, koje štite sluznicu crijeva i sprečavaju umnožavanje i djelovanje loših patogenih bakterija.

Posljednjih nekoliko godina mliječne industrije u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda sve više primjenjuju probiotike. Riječ je o pojedinačnim ili mješovitim kulturama živih mikroorganizama koje blagotvorno djeluju na organizam, poboljšavajući svojstva autohtone mikroflore probavnog sustava domaćina.

Probiotici u prehrani

U humanoj prehrani kao probiotici najčešće se koriste bakterije mliječno-kiselog vrenja iz roda Lactobacillus - Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus rhamnosus te roda Bifidobacterium - Bifidobacterium bifidum. Te bakterije prirodno su prisutne u crijevnoj flori čovjeka, a zajedno s ostalim bakterijama sudjeluju u održavanju bakterijske ravnoteže. U stanju su "prilijepiti se" na sluznicu crijeva i djelovati kao antagonisti prema patogenim bakterijama, uzročnicima mnogih bolesti.

Bifidobacterium bifidum pokazala se vrlo otpornom na djelovanje želučane kiseline i pojedinih proteolitičkih enzima koji se luče u želucu i dvanaesniku. Ta bakterija štiti od proljeva, održava ravnotežu crijevne mikroflore i ublažava posljedice koje nastaju tijekom liječenja antibioticima.

Lactobacillus acidophilus također je otporna na djelovanje želučane kiseline, a potiče djelovanje makrofaga, koji su sposobni inaktivirati ili čak potpuno uništiti mikroorganizme opasne i štetne za zdravlje.

Ipak, najistraženiji probiotik je Lactobacillus rhamnosus GG, kojeg su bostonski mikrobiolozi Goldin i Gorbach izolirali 1985. godine iz ljudskog probavnog trakta, i nazvali ga prema svojim inicijalima (LGG).

Brojna znanstvena istraživanja dokazala su njegov pozitivni utjecaj na zdravlje:

  • jača obrambeni sustav organizma
  • zaustavlja rast patogenih mikroorganizama
  • sudjeluje u uklanjanju otrova iz tijela
  • utječe na sniženje lošeg (LDL) kolesterola
  • sudjeluje u proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina
  • poboljšava iskorištenje i utječe na metabolizam kalcija
  • obnavlja sluznicu crijeva nakon terapije antibioticima
  • ubrzava oporavak od alergija
  • kontrolira naseljavanje bakterije Heliobacter pylori na sluznicu želuca
  • smanjuje učestalost pojave raka debelog crijeva.

Važna uloga prebiotika

Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane (biljna vlakana, inulin, fruktooligosaharidi) koji povoljno utječu na organizam i poboljšavaju njegovo zdravlje selektivnom stimulacijom rasta i/ili aktivnosti jedne ili ograničenog broja bakterija u debelom crijevu.

Osim toga, prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u mikroflori debelog crijeva. Dodatno svojstvo im je što pospješuju peristaltiku crijeva i skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal.

Inulin je fruktooligosaharid koji se pojavljuje u više od 36 000 različitih biljaka. U znatnoj količini sadrže ga cikorija, čičoka, artičoke, poriluk, luk, bijeli luk i mnoge žitarice. Zbog male energetske vrijednosti (oko 1, 5 kcal/g) inulin i fruktooligosaharidi često se koriste kao niskokalorični zaslađivači. Posebno su dobri za dijabetičare, jer ne potiču izlučivanje inzulina. Osim što održavaju ravnotežu crijevne mikroflore, snižavaju razinu ukupnog kolesterola i lipida u krvi, te poboljšavaju omjer dobrog i lošeg kolesterola u korist dobrog kolesterola. Brojne studije pokazale su da fruktooligosaharidi povećavaju apsorpciju minerala.

Voće, osobito banane, također djeluju poput prebiotika, međutim, što je zrelije to je njihovo djelovanje slabije, pa se preporuča jesti što svježije voće.

Koristite probiotike

Kod starije populacije udio dobrih bakterija u crijevima postaje sve manji, što je razlog češćih infekcija i osjetljivosti probavnog kanala.

Kako bi zaštitili sluznicu želuca i ojačali imunološki sustav svima se, a posebno starijoj populaciji, preporuča kontinuirana upotreba fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike i prebiotike.

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.