Moj profil
Proizvodi u trendu
Proizvodi u trendu

Proizvodi u trendu

8.3.2004.coolinarika

Koncept funkcionalne hrane poznat je od davnina. Stroge definicije nema, no radi se o hrani ili sastojcima hrane s biološki aktivnim djelovanjem, pa tako osim prehrambene vrijednosti koju nosi i blagotvorno djeluje na ljude.

Koncept funkcionalne hrane poznat je od davnina. Stroge definicije nema, no radi se o hrani ili sastojcima hrane s biološki aktivnim djelovanjem, pa tako osim prehrambene vrijednosti koju nosi i blagotvorno djeluje na ljudski organizam. Prilikom kreiranja proizvoda u koje se dodaju tvari s povoljnim djelovanjem, nastoji se djelovati na određeni sustav organa (probavni sustav, kardiovaskularni sustav) ili na poboljšanje općeg stanja organizma. Tvari koje čine hranu funkcionalnom najčešće su: prehrambena vlakna, β-karoten, β-glukan, vitamini, minerali i sl.

Prehrambena vlakna

Prehrambena vlakna jestivi su dijelovi biljaka ili slični ugljikohidrati koji su otporni na probavu i apsorpciju u tankom crijevu čovjeka, a potpuno se ili djelomično fermentiraju u debelom crijevu. Prehrambena vlakna uključuju polisaharide, oligosaharide, lignin i njima srodne biljne sastojke. Dodana vlakna sastoje se od izoliranih, neprobavljivih ugljikohidrata koji imaju korisne fiziološke učinke na čovjeka. Ukupna vlakna predstavljaju sumu prehrambenih i dodanih vlakana. Preporučeni dnevni unos vlakana iznosi 20 – 35 g/dan. Vlakna sadrže vrlo nisku energetsku vrijednost jer ih tijelo ne apsorbira. Zbog toga je hrana bogata vlaknima siromašna masnoćama i niske je energetske vrijednosti.

Vlakna se s obzirom na topivost u vodi dijele na vlakna topiva i netopiva u vodi. U vlakna netopiva u vodi spadaju celuloza, hemiceluloza i lignin, dok u topiva vlakna spadaju gume i pektin. Topiva u vodi bubre i usporavaju apsorpciju nutrijenata.

Učinci vlakana na zdravlje

Pozitivni učinci adekvatnog unosa vlakana su sniženje razine kolesterola i poboljšanje normalnog pražnjenja crijeva. Pored toga, hrana bogata vlaknima niže je energetske vrijednosti i većeg volumena, što daje brži osjećaj sitosti.

Neki izvori vlakana snižavaju razinu kolesterola u krvi, posebno frakciju koja se transportira lipoproteinima niske gustoće (LDL). Vlakna s ovim djelovanjem nalaze se u jabukama, ječmu, grahu i ostalim mahunarkama, potom pročišćenim izvorima vlakana kao što su pektin, ljuske biljke psilium, sojini polisaharidi itd.

Povećanje sadržaja crijeva uzrokovano je prisustvom vlakana, sadržajem vode koju vežu vlakna i nepotpunom fermentacijom vlakana, što uzrokuje i povećanje udjela bakterija u stolici.

Hrana bogata vlaknima sporije se probavlja, a za apsorpciju hranjivih tvari treba duži vremenski period. Uz to, hrana koja osigurava odgovarajuću količinu vlakana daje brži osjećaj sitosti. Prehrana koja obiluje različitim vrstama vlakana obično je bogatija sadržajem mikronutrijenata. Kada se vlakna topiva u vodi dodaju prehrani, usporavaju apsorpciju glukoze u krvi, a time se reducira izlučivanje inzulina. Istraživanja pokazuju da terapeutska upotreba vlakana djeluje na smanjenje rizika oboljenja od raka debelog crijeva, dodatak topivih vlakana usporava pražnjenje želuca, probavu i apsorpciju glukoze, a time i potrebe za inzulinom. Primarna dobrobit prehrambenih vlakna povezana je i sa sposobnošću vlakana da snizuju nivo kolesterola u krvi i dio je terapije za tretiranje kardiovaskularnih oboljenja.

Što je inulin

Inulin, kao dodatak Podravkinim proizvodima iz palete funkcionalne hrane, ugljikohidrat je sastavljen od jedinica fruktoze s terminalnom jedinicom glukoze. Budući da je u probavnom sustavu čovjeka neprobavljiv, tj. prolazi kroz želudac i tanko crijevo nepromijenjen i tek u debelom crijevu fermentira, inulin spada u skupinu prehrambenih vlakana topivih u vodi. Biljke sa znatnom količinom inulina su: gomolj čičoke, korijen cikorije, luk, poriluk, šparoge te žitarice pšenica, raž i ječam.

Najznačajnije djelovanje inulina jest prebiotsko djelovanje. Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane koji pozitivno djeluju na domaćina, selektivno stimulirajući rast i/ili aktivnost jedne ili više bakterija crijevne mikroflore. Inulin selektivno stimulira rast bakterija iz rodova Bifidobacterium i Lactobacillus koje imaju sposobnost pozitivnog djelovanja na ljudski organizam.

Bifidobakterije i laktobacili imaju sposobnost snižavati pH vrijednost proizvodnjom kratkih lanaca masnih kiselina, čime onemogućuju rast ostalih nepoželjnih bakterija kao što su vrste E.coli i Salmonella. Novonastali kratki lanci imaju važnu, pozitivnu ulogu za optimalan rad epitelnih stanica kolona i apsorpciju kationa Ca 2+, Mg 2+ i Fe 3+ . Inulin, tj. prebiotici, često se koriste u kombinaciji s probioticima, tj. živim mikroorganizmima, čime se postiže simbiotički efekt. Dodatkom inulina u proizvode zamjenjuje se šećer ili masnoće, što najčešće rezultira sniženjem energetske vrijednosti proizvoda.

Podravkini proizvodi

Podravkini proizvodi iz palete funkcionalne hrane su obogaćeni prehrambenim vlaknom – inulinom. Osim dodatka inulina, u proizvodima je saharoza zamijenjena fruktozom, a količina masti smanjena je do 50%. Budući da je količina masnoće smanjena, radi se o light proizvodima.

Autor:
Valentina Hajdinjak, dipl. ing. prehrambene tehnologije
Razvoj Vegete i Podravka jela

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.