Moj profil
Zimska prehrana
Zimska prehrana

Zimska prehrana

28.11.2010.ikulier

Zimska prehrana zapravo ovisi o mašti osobe koja priprema obroke. Ponuda u gotovim ili polugotovim namirnicama je tako velika da se uz malo truda mogu napraviti brojna jela koja se bitno razlikuju od svinjske koljenice u kupusu ili sarme.

Kada se kaže zimska prehrana, onda u pravilu mislimo na sarmu, slaninu s jajima, grah s kupusom ili kiselom repom, kupus sa suhim mesom, a to znači "tešku" hranu koja se dugo probavlja i koja je, naravno, opterećena kalorijama. U takvoj prehrani nedostaje svježe povrće poput zelene salate, rajčica i paprika, a na red dolazi ukiseljeno povrće npr. cikla, ukiseljena paprika, kiseli krastavci, miješane salate i sl.

Konzervirane namirnice

Zimi se debljamo što zbog blagdanskih jela s kojima se unosi višak kalorija, a što zato jer se zbog zime i snijega taj višak ne može potrošiti fizičkom aktivnošću. Mnogi zimi pribjegavaju korištenju hrane iz limenke (grah, grašak) što i nije loše jer se radi o sigurnim namirnicama koje su praktično gotove za uporabu. Drugi pak zaziru od hrane iz limenki, koja nije lošija, a ni bolje od druge hrane. Zapravo, konzervirana hrana je i najsigurnija jer je prošla termičku obradu.

Danas je tehnologija prerade hrane toliko uznapredovala da primjerice crveni grah iz limenke ne izgubi ni boju ni konzistenciju pa se bez daljnjeg kulinarskog dotjerivanja može lako i brzo izmiješati s drugim namirnicama za odgovarajući obrok.

Evo primjera. Crveni grah se zajedno sa sokom istrese u zdjelicu, doda se sitno nasjeckani crveni luk i na to se doda tuna u komadićima iz limenke. Po ukusu se doda ocat i papar pa se sve zajedno dobro izmiješa. Obrok je gotov za 10 minuta, izuzetno je zdrav i od njega neće biti nikakvih neugodnih posljedica.

Uz malo mašte, obrok je tu...

Zimska prehrana zapravo ovisi o mašti osobe koja priprema obroke. Ponuda u gotovim ili polugotovim namirnicama je tako velika da se uz malo truda mogu napraviti brojna jela koja se bitno razlikuju od svinjske koljenice u kupusu ili sarme. Zapravo, ova tradicionalna jela koja zahtijevaju mnogo pripreme sve su rjeđa na našim trpezama jer je sve manje slobodnog vremena za to.

Tko želi, i u zimskom periodu može nabaviti dovoljno svježeg povrća i voća iz škrinja s duboko zamrznutim proizvodima. Uz kupovnu, mnogi još uvijek doma spremaju zimnicu koja predstavlja ukusan prilog jelu. U prigradskim naseljima ili na selu rade se kobasice, krvavice i čvarci... s kojima nije problem kreirati obrok. Nažalost, sve što je svinjsko jest istovremeno i visokokalorično. No spretnim zamjenama npr. kada se nakon obroka od prženica s kiselim zeljem drugi dan pripreme ribe ili pureći odrezak, može se puno napraviti za zdravu prehranu u zimskom periodu. Zatim, bilo bi uputno bijeli kruh zamijeniti s kukuruznim ili raženim i to ne samo zbog nutritivnih razlika, već i zbog probave koja se u zimskom periodu "uspava".

Za sve one koji imaju problema sa zdravljem preporučuje se izbjegavanje svinjetine, dimljenog mesa i masnoće svinjskog podrijetla. Na raspolaganju stoje brojni mliječni proizvodi koji su strogo razdijeljeni na visoko i niskokalorične. Fermentirani mliječni proizvodi (kefir, jogurt) idealni su za duge zimske dane, a tu je i paleta raznih voćnih prerađevina (suhe šljive, smokve, marelice). U velikim shopping centrima ponuda namirnica je jako velika i treba se samo poslužiti s gotovim ili polugotovim namirnicama. Pohano meso i razni umaci najviše doprinose kalorijskoj vrijednosti zimskih obroka.

Blagdansko doba obilja

Blagdani u prosincu su veliki izazov upravo zbog pojačane ponude hrane svih vrsta koja se zapravo konzumira više iz navike, a manje iz potrebe. Među tim namirnicama najveći je broj kolača od tijesta s dosta masnoća i tu se krije blagdanska kalorijska bomba. Često sam imao običaj reći da bi bilo najbolje preko blagdana - ne spremati ništa i ne jesti ništa. Ali, to ne bi bilo oprošteno u cijeloj obitelji i među prijateljima. Sve što se nudi jest "teška" hrana - od masnih umaka, namaza, kremastih kolača pa do pečenih krvavica, svinjske koljenice i pečenki.

Mnogim ljudima je u pogledu kalorijskog unosa teže organizirati zimski nego ljetni jelovnik. Osim toga u zimskom periodu kada je hladno i vjetrovito organizam traži više energije, dakle više kalorija. Da bi se ta potreba zadovoljila, jede se slanina i suho svinjsko meso, masniji grah i jače pileće juhe. Mnogi se u takvoj situaciji ne snalaze pa s unosom masne hrane pretjeruju, a posljedice se vide u rano proljeće u povećanoj kilaži. Sve u svemu, zimsku prehranu treba pažljivo planirati i omogućiti svakodnevne izmjene jelovnika.

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.