Znam kako je mladim roditeljima koji se još navikavaju na bebu, a onda beba još ima i atopijski dermatitis.... Evo nekoliko savjeta
Atopijski dermatitis (AD) je upalna kožna bolest. Poznat je još i kao : ekcem, neurodermitis i endogeni ekcem.
Često se pojavljuje u dobi od oko tri mjeseca, a može se pojaviti i u ranije. Kod novorođenčadi se atopijski dermatitis najčešće javlja na licu- na obrazima i bradi. Kako dijete raste,pukotine kože se javljaju na vratu, naborima kože oko laktova, zglobova te iza koljena.
Nakon svake pojave slijedi faza povlačenja simptoma. Izbijanje često započinje tek manjim crvenim površinama na koži koje uzrokuju svrbež. Koža postaje suha i gruba na pojedinim mjestima, a tada počinje izlučivanje i stvaranje mjehurića.
Dokazano je da je atopijska koža iznimno suha i zbog toga nema otpornost na anergene iz okoline koji prodiru u donje slojeve epiderme. Alergeni tada potiču imunosni sustav na burnu reakciju koji se manifestiraju kao svrbež, crvenilo, upala i pucanje kože. Dakle, atopijski dermatitis je disbalans imunološkog sustava.
On je često ili gotovo uvijek povezan sa alergijama, nasljedan je, ali to ne znači da će svako dijete naslijediti AD ili da je veći rizik, ako želite imati više djece.
Što kada je dijagnosticiran AD?
Kad je dijagnosticiran AD, ako su prepisani kortikosteroidi, najčešće ih i treba koristiti 😉 Pazite, nikako nemojte tretirati kožu duže od 7 dana kortikosteroidnim kremama. Također bi trebao biti razmak između tretmana minimalno 10 dana. Nama doktori nisu ništa rekli, svakih 14 dana smo bili na kontroli i htjeli su joj novi kortikosteroid davati! Ja sam protiv toga!
Također treba kožu dobro vlažiti kremama- emolijensima. Na tržištu postoje razne marke, Od A derme, La- Rochea,... No, svakom djetetu nešto drugo paše. Znam da je to skupo,pa je najbolje da u ljekarni ljubazno zamolite za testere, pa probate nekoliko dana mazati, prije nego neku kozmetiku kupite. Kožu treba mazati minimalno jednom dnevno, u samom početku i do 5 puta. Kupati isto treba s preparatima za atopisjku kožu, voda nesmije biti pretopla. Izbjegavajte trljačice jer one dodadtno oštećuju kožu. Najbolje je kupati svojim rukama 🙂 Nakon kupanja kožu posušite ručnikom tapkajući kožu, a najboljeje kremu namazati unutar 3 minute, da čim više vlage ostane u koži. Pripazite i na noktiće jer koža svrbi i lako se ošteti.
Ako dijete ima raspucanu kožu- mažite po preporuci doktora. Mi smo mazali tada Geokortonom, sada ga više nema na tržištu, ali bilo koja antibiotska mast je OK, one isto sadrže kortikosteroide, ali u manjem omjeru. Kad su se ranice posušile, najbolje nam se pokazala Bepanten krema. Isprobala sam puno skupih krema za osjetljivu i oštećenu kožu, ali on je bio najbolji.
Vlažni povoji su nešto novo. Oni vrlo brzo smiruju svrbež i crvenilo vlažeći kožu i dovode do bržeg zacjeljivanja. Postupak je sljedeći: na zahvaćeno područje kože najprije se nanese kortikosteroidna krema (ili emolijens ako je riječ o izrazito suhoj, a ne upaljenoj koži). Potom se sterilna gaza ili, primjerice, prokuhana i prepeglana pidžamica natopi fiziološkom otopinom i zamota preko namazanog područja. Sve se učvrsti suhim povojem, na primjer posebnim fiksatorom tubifastom ili čistom pamučnom čarapicom. Vlažni se povoj drži 8 do 10 sati, a po mogućnosti donja se gaza navlaži fiziološkom otopinom svaka 2 do 3 sata.
Po preporuci koristite i antihistaminike.
Mi smo koristili i probiotičke kapi koje su se dobro pokazale i kod AD-a i kod samog imuniteta.
Ovo je kremica koju sam napravila svojoj curici, bila se stara godinu i pol, više nisam htjela koristit tako često kortikosteroide. Nakon što sam je koristila mjesec dana, više joj nije pucala koža, nekad zna bit malo suha, ali to brzo riješimo. :)
https://www.coolinarika.com/recept/balzam-za-atopicnu-kozu/
Evo i nekoliko korisnih linkova:
Što s alergenima iz okoline?
Bebe jako reagiraju na alergene iz hrane i okoline. Perite rublje bez omekšivača i antialergijskim praškom, najbolje da dva puta isperete robicu. I svoju robu perite time jer se beba nasloni na vas, pa može reagirati.
Nemojte pušiti u prostorijama s bebom, redovito provjetravajte, neka temperatura bude između 22 i 24, jer bebama smeta pretopli i presuhi zrak. Zimi se stanje AD-a hoće pogoršati zbog presuhog zraka, pa ovlažite prostorije. Nemojte se bojati izaći van ako je zima. Nije preporučljivo ići van kad je magla, jak vjetar, jaka kiša ili naravno, ljeti vručine 😉
Pazite na prehranu!!! Ako dijete jede, nemojte kupovati gotove kašice, sokove, keksiće. Radite to sve doma jer na taj način sami kontrolirate što dijete jede i ta hrana nema aditiva, konzervansa i boja koje potiču AD. Ako mama doji dijete, neka se i ona pokuša pridržavati takve prehrane. Ako dijete nije bilo na alergo testu, probajte eliminacijom namirnica sami zaključiti koja hrana smeta vašem djetetu, pa je izbjegavajte!
Pošto je AD usko povezan sa alergijama, znam da je teško prilagoditi prehranu malome alergičaru. Naša kćerka je bila alergična na protein kravljeg mlijeka, bjelanjak jajeta i orašaste plodove.
U drugom članku ću napisati nešto o tome 🙂
Pozdrav
:(Još nema komentara