Rijeka je jedini grad na tlu Europe u kojem se može vidjeti spasilački prsluk s legendarnog Titanica. Prema dosadašnjim spoznajama, postoje još četiri takva sačuvana prsluka u SAD-u i Kanadi, ali na tlu Europe, taj peti pronađeni, jedan je jedini i nalazi se upravo u gradu na Rječini.
Konobar Josip Car, član posade putničkog broda Carpathia, ukrcao se na brod u Rijeci 7. ožujka 1912. godine i ne sluteći da če biti svjedokom najpoznatije mirnodopske pomorske tragedije dvadesetog stoljeća. Preuzevši službu kao osamnaestogodišnjak, postao je član posade broda koji je povezivao njegovo rodno Primorje i Rijeku s Amerikom.
Putnički brod Carpathia bio je u vlasništvu engleske tvrtke Cunard Line Transatlantic s matičnom lukom u Liverpoolu, koja je još 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka – New York - Rijeka. Svaka dva tjedna jedan je brod Cunardove flote kretao iz Rijeke prema Americi odvozeći prepune palube Talijana, Hrvata i Mađara. Polasci putničkih brodova postali su popularni društveni događaj koji bi Rijeku svaka dva tjedna naprosto oživjeli. Ne iznenađuje stoga činjenica da se mnogo Primoraca prijavilo na služenje na tim plovilima, pa su zamjetan dio posade brodova činili hrvatski pomorci. Do početka Prvog svjetskog rata iz Rijeke su put Amerike zaplovili brodovi Pannonia, Ultonia, Aurania, Slavonia, Carmania, Ivernia, Saxonia, Laconia, Franconia i, naravno Carpathia, koja je od 1905. godine redovito isplovljavala iz Rijeke, s tadašnjega Rudolfova gata (danas Orlandov gat).
Carpathia nije bila spektakularan brod, ali je bila predodređena za ulazak u povijest. A u povijest je igrom slučaja uvukla i Rijeku, i to zahvaljujući 76 Hrvata od 240 članova posade, koji su u dotada nezabilježenoj spektakularnoj akciji spašavanja uspjeli iz Atlantika izvući iscrpljene preživjele putnike i posadu broda Titanic.
Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je, vjerovalo se, najsigurniji brod. Na svoje prvo prekooceansko putovanje krenuo je iz luke Southampton 10. travnja 1912. godine. Samo četiti dana kasnije 14. travnja 1912. godine u 23:30, Titanic se sudario sa santom leda koja ga je naprosto prepolovila. Potonuo je 15. travnja u 2:20 sati. Od 2209 putnika i članova posade preživjelo ih je samo 712. Među stradalima bilo je i 27 Hrvata. Troje Hrvata je spašeno: Nikola Lulić-Draja, Mara Osman-Banski i Ivan Jelševac. Na izložbi su predstavljena osobna iskustva hrvatskih spašenih putnika i članova posade obaju brodova, a naglasak je na putovanju iseljenika iz Austro-Ugarske Monarhije.
Nakon što je Carpathia u New Yorku iskrcala preživjele, na njenim je palubama ostalo nabacano na stotine prsluka za spašavanje. Nitko ne zna gdje su svi ti prsluci kasnije nestali. Jedan je, međutim, nakon dolaska u Rijeku 6. svibnja 1912. kao suvenir uzeo Josip Car. Kao jedan od pet sačuvanih primjeraka u svijetu, a jedini u Europi, prsluk je spomen na junake s broda Carpathia, ali i izravna poveznica brodova Titanic i Carpathia s Rijekom. Brod Carpathia odmah je postao poznat širom svijeta, njegov kapetan i posada slavljeni su gdje god su se pojavili, a i tadašnja se Fiume pojavila u svim svjetskim novinama.
Posada broda Carpathia nagrađena je brončanim medaljama, časnici srebrnim, a kapetan Henry Rostron zlatnom medaljom i srebrnim peharom, koji mu je dodijelila Margaret Molly Brown, spašena putnica prvog razreda.
Izložbu je možete pogledati u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja* u Rijeci do 15. prosinca 2012. godine.
*Članak je moj doprinos današnjem Međunarodnom danu muzeja. Hvala Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka uz pohvalu autorima što se nizom događanja i Rijeka pridružila Belfastu, Cobhu, Southamptonu, Halifaxu i New Yorku u obilježavanju ove zapravo nesretne obljetnice.
Izvor: www.ppmhp.com,
www.lokalpatrioti-rijeka.com/forum/
Foto: L.M.
:(Još nema komentara