Vaznost masti u sladoledu
Uz secer I protein mleka , masti su nezaobilazan sastojak sladoleda. Postoji sladoled bez masti koji Italijani zovu Sorbeto , dok je kod nas zastupljen u proizvodnji industrijskog sladoleda popularno nazvan Ledenko.
Prema tacki topljenja , masti se dele na zasisicene I nezasicene. Zasicene sun a sobnoj temperaturi cvrste ( maslac , margarin ) , a nezasicene su tecne ( maslinovo , suncokretovo ulje ) .
Izuzetno je vazno da se u proizvodnji sladoleda koriste masti koje se tope na temperature ispod 37° C, zato sto je to temperatura koja se nalazi u nasim ustima. Prema poreklu masti mogu biti biljnog I zivotinjskog porekla . Trziste je samo po sebi pokazatelj vrednosti , zato sto je maslac visestruko skuplji od margarina , a mlecna pavlaka mnogo skuplja od biljne .
Gotove smese za sladoled , koje se uvoze u Srbiju , uglavnom sadrze palmino ulje , koje , osim niske cene , nema drugih vrednosti .
U trci za sto vecim profitom , pogotovo tamo gde postoji nedovoljna zakonska regulativa , nazalost , zelja za zaradom je mnogo veca od brige o zdravlju potrosaca . Da bi industrijski proizvod sto duze trajao , koriste se hidrogenizovane masti .
Da bi se sprecilo da dodje do oksidacije ( uzeglosti ) masti , one se podvrgavaju hidrogenizaciji , a to je process koji se masti zagrevaju do temperature od 170 °C do 180°C , a zatim se upumpava vodonik .
To zagrevanje menja strukturu masti , pa se tako povecava procenat takozvanih transmasti , koje su kancerogene I iz tog razloga u mnogim zemljama zabranjene ili je njihova upotreba strogo ogranicena .
Poslasticar koji se bavi proizvodnjom sladoleda , trebalo bi da , pre svega , vodi racuna o zdravlju onih koji kupuju sladoled . Zalosno je sto su zaista retke one sladoledzije koje razmisljaju o buducnosti najbrojnije grupe kupaca , a to su deca .
Kvalitet sladoleda ne zavisi samo od tehnoloskog procesa , nego I od precizno uravnotezenog odnosa svih sastojaka . Mleko , zumance I slatka pavlaka imaju ulogu da svojom zajednickom aromom budu u funkciji isticanja zeljenog ukusa : vanila , cokolada , plazma , jagoda …
U jednoj od proizvodnih faza , najcesce u vreme pasterizacije , molekuli se mehanickim putem usitnjavaju , formirajuci pritom nesto nalik finoj mrezi . U tu mrezu se zaboravljaju sitni molekuli masti , to ce sladoled imati finiju, svilenkastu strukturu .
Bez imalo masti , sladoled bi samo bio ledenko , obicna kocka leda . Zahvaljujuci mastima , sladoled prija nepcima I jeziku I daje osecaj topline , iako je temperature u vitrini oko -15°C.
Poznato je da se samo voda ledi , tako da se molekuli masti , zajedno sa vazduhom deluju kao izolator , sprecavaju da hladnoca dodje do izrazaja ili da napravi stetu nasem organizmu. Sladoled se topi na jeziku , pa dok dodje do grla , vec je na temperature visoj od + 10 °C .
Daleko je opasnije piti , recimo koka – kolu iz frizidera koja je na temperature od +4°C I ide direktno u grlo , nego sladoled koji se topi u ustima , pa dok dodje do grla moze dostici cak I prirodnu temperaturu naseg tela .Za vrhunski sladoled se koriste masti koje imaju sto nizu tacku topljenja , oko 20°C , sto znaci da ni maslac nije narocito pogodan .
:(Još nema komentara