Zdrav k'o dren!

Drijen, drinja, drenić, drenovina, drinina, drenjula, drinika ili dren samonikla je voćka iz porodice drijenkova. Spororastuća je i dugovječna vrsta, živi do 200 godina, a može narasti u visinu od 5 do 8 m. Drijen cvate vrlo rano, već u veljači ili ožujku, puno prije listanja.

Ako su zime tople, može cvasti i u siječnju. Svojim žutim cvatom među prvima vraća boju krajoliku nakon zime, pa ga stoga nazivaju spring glow ili proljetni sjaj.

Drijen je od davnina  prepoznat kao zdrava hrana. U antičkoj Grčkoj, Rimu i Srednjem vijeku često je uzgajan u samostanskim vrtovima kontinentalne Europe. Plodovi su tamnocrvene boje dužine 14 - 16 cm, u sredini ploda je koštica.

Plodovi se beru čim počinju dobivati crvenu boju i moraju odstajati nekoliko dana za daljnju uporabu. Mogu koristiti za jelo u svježem stanju ili u obliku neke od brojnih tradicionalnih prerađevina poput džema, pekmeza, kompota, sirupa, voćnih sokova, rakija, likera, vina ili brendija, a mogu se konzumirati i sušeni.

Ova je godina bila bogata urodom drena.

Plodove nije teško ubrati i od njih kuhati džem ili sok/sirup, ali napraviti džem od nekuhanih drenjula najteže je. Za poseban miris, divnu boju i još bolji okus, treba snaga za 2,5-3 sata miješanja.

Vrijedi svaki sat proveden u miješanju, a da ne pričam kako se kasnije sazna i za one mišiće u rukama za koje inače ne znamo da postoje. I zato džem ne ide dalje od mojih najmilijih. 

U nekim se zemljama plodovi drijena koriste kao začin za jela od ribe i mesa te za pripremu kiselih juha. U južnoeuropskim zemljama se nezreli plodovi drijena konzerviraju u slanoj vodi te se konzumiraju kao masline. Osim plodova, kod drena se u prehrambene svrhe mogu koristiti i drugi biljni dijelovi, te se list i kora mogu koristiti za pripremu čaja (ublažava probavne tegobe i brži oporavak od te bolesti), a sjeme kao zamjena za kavu. U narodu ga se također smatralo zaštitnikom od uroka i udara groma.

Vrijednost drena i njegova ljekovitost prepoznata je još u antičko doba, a najpoznatije je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod slabokrvosti, bolesti grla, povišenog šećera, oslabljenog imuniteta. Plodovi drena sadrže veliku količinu vitamina C, prirodne šećere, oraganske kiseline, pektin i tanin.

 U Gorskom kotaru, gdje sam odrasla, nema drena, a kako dren izgleda saznala sam tek prije tridesetak godina kada sam se doselila na Drenovu, naselje koje nosi ime po voćki koja raste na tom području, koje je nekada bilo u izobilju. Tada sam prvi puta upoznala dren i spoznala značenje narodne izreke, jer je dren oduvijek slovio kao izuzetno ljekovita biljka, otporan na bolesti i štetnike, što bi i naše tijelo trebalo biti nakon uporabe istoga. 

Meni je to naselje predivno s pogledom na cijeli Kvarner

- Učku, Vela vrata -iz naselja se vide predivni zalasci sunca - a te slike zalazaka često pune moju galeriju.

Drenova pripada skupini većih prigradskih naselja grada Rijeke, ima više od 9000 stanovnika, velikim dijelom omeđeno je šumom, a moto mjesnog odbora je „Zelena pluća grada“.

 Međutim, izgradnjom novog Centralnog gradskog groblja, kao i izgradnjom većeg broja stambenih objekata, šuma polagano nestaje, a time i drenjula, kultura koju mlađa populacija i ne poznaje, ne znaju njene zdravstvene niti nutritivne vrijednosti, kao niti značenje koje je imala ta biljka u prošlosti Drenove. Stari Drenovčani znaju gdje ona još uvijek raste, kako se nekad koristila, a poznaju i stare recepte i razne načine prerade drenjule.

Kako je dren gotovo isčeznuo s Drenove, u studenome 2011. godine osnovana je Udruga za očuvanje i promicanje drenjula – DREN. Cilj udruge je sadržan u samom nazivu, također zasada sadnica drena posvuda gdje je to moguće na Drenovi. Sadnice su zasađene i iza osnovne škole uz pomoć Udruge, Mjesnog odbora i samih učenika i nastavnika.  Postoji projekt za revitalizaciju nasade drena duž glavnih prometnica, te time ostvariti snažniju identifikaciju građana s našim okolišem i autohtonim biljnim vrstama. U sklopu programa Rijeka Evropska prijestoljnica kulture 2020.g. i povodom nacionalne akcije sadnje stabala i pošumnjavanja, 26.10.2019. g. Sveučilište u Rijeci pridružilo se toj akciji sadnjom aleje drena na Kampusu. Sudionici akcije poručili su: „Trudit ćemo se da naše mladice izrastu u čvrsta stabla, koje će Kampusu davati kisik, svojim krošnjama pružati hladovinu i oplemeniti vizuru, te rađati ukusnim i zdravim plodovima.“

Kao i svako mjesto i Drenova ima svoju povijest. U razdoblju između dva svjetska rata, bila je podijeljena  - kao Berlin. Rimskim ugovorom iz 1924. godine Riječka država (slobodna Država Rijeka postojala je kao samostalni entit - s više ili manje elemenata državnosti- 0d 1719. do 1924.) podijeljena je umjetnom granicom, pa su stvoreni lokaliteti Donja Drenova koja je pripala  Italiji i Gornja Drenova koja je pripala tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Nazivi lokaliteta zadržali su se do danas i sjedinjeni su u kompaktnu gradsku četvrt, a odlično očuvane granične oznake iz tog razdoblja moguće je još uvijek naći po drenovskim šumama.

Zgrada carine ili kako je stari Drenovčani zovu, granica, sada je Zavičajni muzej Drenova,

 a dugo nakon 2. svjetskog rata bila je prodavaonica živežnih namirnica i ambulanta, kasnije dječiji vrtić. U prostoru Zavičajnog muzeja priređuju se razne manifestacije, poput izložbi slika lokalnih slikara, Noći muzeja, razne radionice, a tijekom ljeta u dvorišnom prostoru prikazuju se dokumentarni filmovi što prijateljima filma pruža posebnu ugodu s obzirom da su projekcije  na otvorenom - na svježem zraku! Ovogodišnji program se izvodio pod nazivom "Dnevni boravak  2019. - Ljetno kino na Drenovi".

Osobe koje su značajne za Drenovu i njezin napredak su:

Ivan Cvetko, rodom iz Delnica, župni pomoćnik, 1837. godine izabran je za župnika na Drenovi. Već slijedeće godine dao je sagraditi župni stan u kojem je okupljao napredniju djecu Drenove i učio ih prvoj pismenosti. Današnja crkva Gospe Karmelske sagrađena je njegovom zaslugom, a u znak zahvalnosti Drenovčani su prostor oko crkve i bivše škole nazvali njegovim imenom - Cvetkov trg.

Prije nekoliko godina taj je prostor obnovljen

i dobio obilježje trga  na kojemu se održavaju razne manifestacije. Jedna od njih je i „Eko Cvetko“ (od ove 2019.g. godine - Eko tržnica Drenova)

- tip tržnice domaćih proizvoda na kojoj izlažu proizvođači sezonskog voća, povrća, kravljih, kozjih, ovčjih mliječnih proizvoda, zatim žitarica, brašna, kruha, ulja, meda i cvijeća iz Sjevernog primorja, Gorskog kotara, Istre, Like i Slavonije.  Drenovska eko tržnica održava se u organizaciji Grupe solidarne razmjene Drenova uz potporu MO Drenova i Grada Rijeke, a poduprire i lokalnu proizvodnju na održivim osnovama, te su njihovi proizvođači i s Drenove, Pulca, Zameta, Klane i Veprinca - naselja Rijeke i njene okolice!

Fran Franković, hrvatski profesor, pedagog, otac učiteljstva Istre, autor prve „Hrvatske početnice“ izdane u Beču 1911. g, utemeljitelj Hrvatske pučke čitaonice na Drenovi 1908. g. Rodna Drenova odužila se svom velikanu na način da je novoizgrađenu školu 1987. godine nazvala Osnovna škola "Fran Franković“.

Ivo Grohovac Riječanin- činovnik, novinar i pjesnik, pohađao je školu na Drenovi. Bio je rođena pjesnička duša, žarki rodoljub i plemeniti Hrvat. Svojim je pjesmama i knjigama u novije doba budio riječku okolicu, a u Rijeci mnoge potaknuo na rad oko hrvatstva. 
Rođen na Drenovi, riječkoj podopćini, zadnja mu je želja bila da bude tamo pokopan, među svojim ljudima u svojem romantičnom kraju, koga je nadasve ljubio i kome je svaki kutić opjevao.

 Još je važno za spomenuti da je na Drenovi 2001. godine izgrađena vodosprema zapremine 20.000 m³ . To je najveća vodosprema od ukupno 68 u riječkom vodoopskrbnom sustavu, a ujedno je i jedna od većih vodosprema na području jugoistočne Europe.

Već sam na početku spomenula da na Drenovi i njenoj okolici ima dosta šume. To su omiljena mjesta za branje divljih šparoga u proljeće, a ovog proljeća ih je bilo u izobilju. I gljiva ima u šumama Drenove, a ponajviše sunčanica. Čim im počne sezona, dovoljno je samo "zakoraknuti" u šumu, već nosite kući divan "buket" . 

Podijelila sam s vama priču o drenu,   „super voću našeg kraja“ i ispričala vam ponešto o naselju koje ponosno nosi ime tog simbola zdravlja i otpornosti. 

A za kraj vam mogu samo reći –  ostajte mi  ZDRAVI K´O DREN!

Izvor: „Dren Rijeka“, „Lokalpatriota“, „Moja Rijeka“