Sirovojelstvo odnosno kozumacija isključivo sirove hrane zvuči prilično oskudno i isključujuće i „običnom“ čovjeku, odnosno onome koji nema restrikcija u prehrani se može činiti kako se zapravo samo konzumira sirovo voće i povrće na način kako to izgleda kada svejed isključi termički obrađene namirnice iz svoje prehrane.

Iako se onima koji konzumiraju sve namirnice čini kako se vrlo malo toga može konzumirati sirovo, ako se odmaknemo od tradicionalnih načina pripreme posebice povrća, možemo vidjeti kako su mogućnosti njihove konzumacije u sirovom obliku zaista velike.  

A ako znamo da je svejedima zimi ponuda sezonskih lokalnih namirnica manjkava, kako li je tek onima koji su se odlučili na konzumaciju isključivo sirove hrane? Mogu li oni uopće zimi zadovoljiti svoje nutritivne i energetske potrebe kao i osobne potrebe za hranom? Na koji način mogu obogatiti svoju prehranu, a i dalje ostati dosljedni svom izboru/potrebi?

Sirovojelstvo podrazumijeva da se hrana ne zagrijava (niti termički obrađuje) iznad temperature od 40 do 48°C, a u većini literature se nalazi brojka od 42°C kao neka gornja granica. To znači da sirovojelci ne konzumiraju hranu hladnu već je mogu zagrijati do navedene granice međutim nikako iznad toga. Iako se čini da u zimskim mjesecima zapravo nema puno izbora sirove hrane, ako malo bolje pogledamo što nam je dostupno od sezonskih namirnica i razmislimo o njihovoj konzumaciji u receptima koji ne zahtijevaju termičku obradu, možemo vidjeti kako i sirovojelci imaju dosta mogućnosti u svojoj prehrani.

Konzumacija sirovog povrća zimi

Važno je znati kako zimi imamo dostupne razne salate poput zelene, endivije, matovilca i radiča, ali i zelenog lisnatog povrća poput špinata i kelja. I zapravo je to dovoljno za započinjanje slaganja kvalitetnog sirovog obroka. Korjenasto povrće poput celera, korabice i cikle također se vrlo lako uklapa u sirove salate na način da se oguli i nareže na manje komade ili jednostavno nariba na salatu. Isto tako korjenasto povrće zimi može biti odličan međuobrok u sirovoj prehrani ukoliko se nareže na dulje i tanje štapiće (posebice celer) te servira s raznim namazima poput onih od sirovih orašastih plodova i sjemenki, ali i leguminoza poput namočenog slanutka. Zimsko povrće (a osobito korjenasto) se također može koristiti u prehrani sirovim namirnicama za pripremu juha. To naravno podrazumijeva da namirnica neće proći potpunu termičku obradu kuhanjem pri temperaturi ključanja, već će se jednostavno uz dodatak tekućine „izblendati“ u blenderu do željene konzistencije.

Konzumacija sirovog voća zimi

Kod odabira sezonskog voća za konzumaciju zimi u sirovojelstvu ne bi trebalo biti previše problema jer se voće uglavnom konzumira sirovo i u prehrani koja ne predviđa isključenje bilo koje hrane. Citrusi su ti koji su nam zimi u sezoni i najdostupniji, a mogućnosti pripreme u prehrani su brojne. Osim jednostavne konzumacije pojedinačnog sirovog voća kao međuobrok ili dio glavnog obroka, citrusi su odlični za pripremu smoothijea zimi kao i dodatak salatama. Kao dodatak salatama je možda najistaknutiji grejp narezan na ploške jer zbog svoj posebnog gorkasto-slatkastog okusa daje jedinstvenu aromu salatama, ali i naranča u istu svrhu ili pak limun kao preljev za salatu. Još jedna opcija obogaćivanja sirove prehrane voćem u zimskim mjesecima je konzumacija sušenog voća. Bilo kao međuobrok uz primjerice sirove orašaste plodove i sjemenke ili kao posip salatama ili žitaricama, sušeno voće je odličan koncentrirani izvor hranjivih tvari, ugljikohidrata i energije.

Ostala sirova hrana zimi

U sirovoj prehrani dozvoljene su i namočene žitarice, grahorice i leguminoze koje su više-manje dostupne cijele godine te se tako pripremljene dodaju u razne salate, smoothije, juhe i općenito sirove obroke kao odličan i glavni izvor proteina.

Obroci se dodatno obogaćuju kvalitetnim izvorima masti poput orašastih plodova i sjemenki (u obliku namaza, preljeva ili posipa) ili hladno prešanih ulja kao preljeva u salatama.

U slučaju da zimsko sezonsko voće i povrće ne zadovoljava osobne potrebe sirovojelaca za dnevnim unosom hrane, željeno povrće i voće se uvijek može u prethodnim mjesecima pripremiti i zamrznuti kako bi bilo spremno za konzumaciju i upotpunjenje prehrane u hladnim zimskim mjesecima.