Ako prvog dana u mjesecu travnju niste na oprezu, može vam se dogoditi baš svašta. Primjerice, kolega na poslu vas može počastiti posoljenom kavom, a omiljena radio-postaja pozvati na nepostojeći koncert neke glazbene zvijezde. Naravno, slične vam se psine mogu dogoditi i u ostalim dijelovima svijeta. U Velikoj Britaniji i SAD-u je 1. travnja ili All Fools Day, dan kada u tren oka možete postati travanjskom ludom - April fool. A, nađete li se toga dana u Italiji ili Francuskoj, dobro pazite na svoja leđa. U suprotnom netko vam na njih može pričvrstiti papirnatu ribu koja će vas preobraziti u ismijavanja vrijednu prvotravanjsku ribu ili točnije - il pesce d'aprile, odnosno poisson d'avril.

Judin rođendan ili lažna nova godina?

Bez sumnje, veselo prvotravanjsko podmetanje i ismijavanje događa se već stoljećima, a svoje korijene ima u dalekoj povijesti. Smatra se da prvotravanjski običaj, baš kao i karneval, svoje uporište ima u rimskim antičkim svečanostima na kojima su se ludorijama i smijehom tjerala zima i prizivalo proljeće. No, o tome otkada se i zašto zbijanje šala na tuđi račun događa baš prvog travnja postoji više verzija.

Neki smatraju da prvotravanjski običaj ima veze s datumom rođenja, odnosno, smrti nesretnog apostola Jude Iskariota koji je izdao Isusa Krista. Kako je 1. travnja, dan kada je po nekima Juda rođen, vrlo nesretan dan, ljudi su odlučili ublažiti njegovu zlu kob zbijajući šale i ismijavajući jedni druge. Po drugoj verziji, Juda se 1. travnja nije rodio nego umro pa je taj neobično sretan dan trebalo svake godine obilježiti uz što više zabave i smijeha.

Običaj obilježavanja 1. travnja veže se i uz francuskog kralja Karla IX. koji je 1564. g. uveo novi kalendar po kojem je početak nove godine s 1. travnja prebačen na 1. siječnja. Kako tada novosti nisu putovale brzinom svjetlosti kao danas, već su se širile puževim korakom, brojni su ljudi novu godinu nastavili slaviti po starom kalendaru - 1. travnja. Naravno, upućeniji su se sugrađani počeli rugati neznalicama, šalili su se na njihov račun, ismijavali ih i nazivali "travanjskim ludama".

Berba špageta i hamburger za ljevoruke?

No, kako bilo da bilo, ljudi su s veseljem prihvatili ovaj prvotravanjski običaj. Već ga desetljećima s posebnim guštom obilježavaju i mediji koji, u želji da nasamare što više lakovjernih ljudi, doista ne štede svoju maštu. A u svojim su se nastojanjima često inspirirali i hranom. Tako je u New Yorku davne 1878. g. objavljen članak da je slavni znanstvenik Edison izumio food machine, odnosno stroj za hranu, koji će riješiti problem svjetske gladi jer, kojeg li čuda, zemlju pretvara u pšenicu, a vodu u vino.

1. travnja 1957. g. BBC je objavio fotografiju i vijest o uspješnoj berbi špageta u Švicarskoj. Na upit zainteresiranih o tome kako da i sami uzgoje drvo na kojem rastu špagete, novinari su strpljivo odgovarali da je dovoljno nekoliko špageta umočiti u sok od rajčice i nadati se najboljem. U američkim je novinama 1998. g. osvanuo oglas u kojem je fast-food lanac Burger King obavještavao građane da na jelovniku imaju novo jelo - left-handed whopper, odnosno hamburger stvoren po mjeri više od 32 milijuna ljevorukih Amerikanaca. Naravno, narudžbe za hamburger čiji su sastojci zbog opravdanih razloga bili zakošeni za 180°, pljuštale su kao lude.

Među najoriginalnijim prehrambenim prvotravanjskim smicalicama bila je i ona britanskog lanca supermarketa Tesco. Oni su 2002. g. objavili oglas da se u njihovim dućanima mogu kupiti whistling carrots, neobične genetski modificirane mrkve, koje zahvaljujući posebnim zvučnim rupicama u trenutku kad su kuhane, počinju zviždati.