Gamifikacija omogućena

Hrvatska

Neodređeno

<para>Krajem prve godine počinje odbijanje brižno pripremljenih obroka. Na tanjuru je ostalo pola obroka ili znatno više, a mame su zbunjene i ljute prigovaraju: "Pa ovo je njegova uobičajena hrana, zašto je sada neće?" Upravo zato što je uobičajena, a dijete s navršenih 12 mjeseci spremno je proširiti izbor svog gastronomskog iskustva.</para><para>Prijelaz u prihvaćanju novog načina prehrane karakterizira jedan korak naprijed prema novim okusima i mirisima te konzistenciji hrane, ali i nepredvidljiv i iznenadan korak natrag na prve kašice ili čak bočicu s mlijekom.</para><blockquote>
 <para>Povrće zahtijeva više vremena za pripremu i ako ga dijete nije dobilo za objed, može se ponuditi za večeru. </para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Dijete je radoznalo glede hrane koju uzimaju odrasli, ali još nije spremno u cijelosti jesti kao i oni.</para><heading2>Krizni trenuci...</heading2><para>Koliko mu hrane treba, na koji mu način pripremiti obrok? U tom razdoblju određene nestrpljivosti treba jedno jelo, zamijeniti s jelovnikom koji sadrži više jela tj. zapravo se radi o malim obrocima podijeljenim u tri glavna obroka, te međuobroku i užini.</para><para>Primjerice, ponuditi djetetu palačinke za večeru i prije spavanja, šalicu ili bočicu mlijeka umjesto jaja ili sira, nije nikakva pogreška. Jelovnika se rijetko tko može kruto pridržavati. Povrće zahtijeva više vremena za pripremu i ako ga dijete nije dobilo za objed, može se ponuditi za večeru.</para><heading2>Kako privoljeti dijete da prione jelu?</heading2><para>Da bi dijete imalo bolji apetit u osnovi je potrebno pribjeći ponekim trikovima. Izgled hrane koja se nudi ne smije se podcijeniti. Dok u prvoj godini uzimanje obroka dijete doživljava kao trenutak susreta s majkom, a manje ga zanima sam okus i miris hrane, u dobi od 12-13 mjeseci postiže veću fiziološku zrelost i motoričku samostalnost te je sposobno procijeniti ono što ga okružuje, uključujući i ono što jede.</para><para>Sada su namirnice u krutom obliku - povrće i voće, a nisu više bezlične i bezbojne kašice. Priprema jela je napredovala od tekućih i kremastih kašica prema namirnicama koje se nude djetetu u komadićima kako bi ga se potaklo na žvakanje, a ne samo gutanje hrane. Priprema obroka približava se sve više onoj za odrasle: jela s rižom, jela pripremljena u pećnici, umaci s dodatkom aromatičnih trava koje poboljšavaju okus mesa, a i ribi daju bolji okus.</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Polako i postupno<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Uvođenju novih okusa i mirisa treba pristupiti postupno. Tek kada se dijete navikne na jedan okus koji nije poznavalo, prelazi se na sljedeći. Važan razlog za oprezan i postupan pristup je i dob djeteta u kojoj se počinje ocrtavati njegova narav, njegova osobnost i ukus. Treba promatrati reakcije djeteta i poštovati znakove koji pokazuju sviđa li mu se hrana ili ne. Dijete će ostaviti hranu koja mu se ne sviđa i to mu treba dopustiti, ali istodobno mu treba pokazati novi način prehrane jer navike koje stekne u toj dobi ostaju.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Ne zanemariti dosadašnje navike<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Dijete je već savladalo tehniku samostalnog hranjenja, ponaša se odraslo, a mali ustupci u toj dobi puno mu znače: mlijeko na večer prije spavanja znači i nježnost kojom mu mama poželi laku noć i olakšava san.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Ne treba zaboraviti da je unatoč novih značajnih saznanja o rastu u osnovi vaše malo zlato još uvijek samo dijete. Korištenje običaja u prehrani koji vladaju u kraju u kojem dijete živi svakako je pozitivno. Kukuruzna krupica (palenta) s mlijekom može biti koristan jutarnji ili večernji obrok, a palačinke sa sirom također su potpuni večernji obrok.</para><heading2>Kako sastaviti jelovnik?</heading2><para>Dobro usklađeni dnevni jelovnik sadrži sve esencijalne tvari neophodne za rast i razvoj. Mlijeko i mliječni proizvodi osiguravaju velik dio dnevnog potrebnog unosa kalcija. Djeca često odbijaju uzeti mlijeko, draže su im mliječne prerađevine kao što je jogurt i razne vrste sira. Dodatkom kakaa, žitnih pahuljica, voća (frape) u mlijeko kao i obogaćenje jelovnika jelima koja sadrže veću količinu mlijeka (pire od krumpira ili drugog povrća, palačinke i slični pripravci) povećava se unos ovog važnog minerala.</para><para>Organizam djeteta od 1-10 godina za pravilnu mineralizaciju kostiju treba oko 800 mg kalcija, a od 11-25 godina oko 1200 mg dnevno (1 l mlijeka sadrži oko 900 mg, 80 grama svježeg sira čak 400 mg).</para><para>Dobar izvor kalcija za kasniju dojenačku dob (navršenih 8 mjeseci) i dijete do tri godine mliječne su formule koje nose oznaku 3. Starija dojenčad i mala djeca uzimaju radije ovu vrstu zamjenskog mlijeka nego izvorno kravlje mlijeko. Jogurt sadrži ujedno i mliječne fermente koji olakšavaju apsorpciju. Mliječni šećer - laktoza pomaže apsorpciju kalcija preko sluznice crijeva te se kalcij iz mlijeka i mliječnih proizvoda znatno bolje iskorištava nego iz drugih namirnica. Oksalati,soli oksalne kiseline koje sadrže neke vrste povrća, ometaju apsorpciju kalcija kao i fitinska kiselina u vlaknima integralnih žitarica.</para><para>Problem postoji za djecu koja ne podnose mliječni šećer - laktozu, ili su alergična na bjelančevine kravljeg mlijeka. Tada je potreban drugi izvor minerala: farmaceutski pripravci, voda koja sadrži veću količinu kalcija te mlijeko od soje ili riže obogaćeno kalcijem.</para><para>Apetit djeteta ima svoje oscilacije i tijekom dana pa i kroz nekoliko dana. Ako je dijete bilo u dužoj šetnji i pojelo obilatiji međuobrok, ne treba očekivati da će navaliti na objed i isprazniti tanjur.</para><para>Boravak na svježem zraku omogućava stvaranje prirodnog vitamina D u koži i to ne samo u vedrom ljetnom danu, nego i sivo svjetlo zimskog dana ima pozitivan učinak. Treba izbjegavati duži boravak kraj televizora ili za računalom, odnosno playstation igricama.</para><para>Djeca moraju dio dana provesti u trčanju i igrama na svježem zraku, vožnji na biciklu čak i ako je vani hladno. Kretanje poboljšava proces integracije kalcija u organizmu, potiče obnavljanje kosti koje tako postaju čvršće.</para><heading2>Čemu dati prednost?</heading2><para>Ako proučite jelovnik, primijetit ćete da ne sadrži nikakve revulucionarne ideje: vodi se računa o piramidi prehrane koja je započeta u prvom razdoblju uvođenja dohrane i koja se nastavlja kroz cijeli život, a čiju bazu čine voće, povrće i žitarice. Ove tri vrste namirnica ulaze u sastav dnevih obroka 4-5 puta uz unos potrebnih izvora bjelančevina u razumnim varijacijama kroz dan i kroz tjedan. Primjerice jaje ili sir daje organizmu visoko vrijedne bjelančevine kao i meso.</para><para>Unos masnoća mora biti unutar razumnih ganica. No, treba znati da se djeci ne daje obrano mlijeko, nego punomasno ili zamjensko mlijeko (mliječna formula) dobro usklađenog sastava. Previše mekinja koje sadrže cjelovite žitarice i kruh od integralnog brašna nisu pogodne za dječju dob jer ometaju apsorpcija željeza što može dovesti do anemije. Što se tiče količine hrane nekih većih promjena nema, razlika između druge i treće godine kreće se oko nekoliko grama, jer se ritam rasta usporava u odnosu na prvu godinu života. </para><para>Budući da se radi o ključnim godinama života, kada su djeca u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja, jasno je da prehrambene navike i odabiri igraju ključnu ulogu. Jelovnik koji je predložen može poslužiti mamama kao prijedlog na koji način bi mogle organizirati pripremu i ponudu hrane unutar određenih optimalnih okvira, no sve su varijacije moguće. Odstupanja se najčešće temelje na osobnom iskustvu majke, apetitu djeteta te prihvaćanju određenih namirnica.</para><heading2>Prijedlozi jelovnika za djecu od 1-3 godine</heading2><para>




</para>
<heading3>Tablica: "Koju količinu namirnica dijete može dnevno pojesti?"</heading3><para>Za ribu, meso, tjesteninu i rižu navedene količine odnose se na sirove namirnice</para><para>
 Namirnica
</para>
<para>
 1-2 god. 
</para>
<para>
 2-3 god. 
</para>
<para>
 RIBA
</para>
<para> </para>
<para> </para>
<para>List, oslić, pastrva (na pari ili pečena)</para>
<para>40 g</para>
<para>60 g</para>
<para>
 MESO
</para>
<para> </para>
<para> </para>
<para>Piletina, puretina, teletina, meso kunića</para>
<para>60 g</para>
<para>80 g</para>
<para>Šunka ili pršut (kuhani)</para>
<para>30 g</para>
<para>40 g</para>
<para>
 MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI 
</para>
<para> </para>
<para> </para>
<para>Mlijeko punomasno ili djelomično obrano (sadržaj mliječne masti više od 2, 8 %)</para>
<para>150 g</para>
<para>200 g</para>
<para>Svježi sir</para>
<para>50 g</para>
<para>70 g</para>
<para>Mozzarella</para>
<para>45 g</para>
<para>50 g</para>
<para>Sladoled</para>
<para>1 mjerica</para>
<para>1 mjerica</para>
<para>
 ŽITARICE I PROIZVODI OD BRAŠNA
</para>
<para> </para>
<para> </para>
<para>Kruh</para>
<para>25 g</para>
<para>30 g</para>
<para>Tjestenina s jajima</para>
<para>35 g</para>
<para>40 g</para>
<para>Tjestenina (ili kruh) od cjelovitog brašna</para>
<para>40 g</para>
<para>45 g</para>
<para>Riža</para>
<para>40 g</para>
<para>50 g</para>
<para>Keksi</para>
<para>30 g</para>
<para>40 g</para>
<para>Žitne pahuljice</para>
<para>15 g</para>
<para>20 g</para>
<para>Dvopek</para>
<para>15 g</para>
<para>25 g</para>
<para>Kolač (npr. torta)</para>
<para>40 g</para>
<para>60 g</para>
<para>
 POVRĆE I VOĆE
</para>
<para> </para>
<para> </para>
<para>Mrkva</para>
<para>50 g</para>
<para>80 g</para>
<para>Rajčica</para>
<para>40 g</para>
<para>60 g</para>
<para>Varivo (kašica od povrća)</para>
<para>70 g</para>
<para>90 g</para>
<para>Kuhano povrće</para>
<para>80 g</para>
<para>100 g</para>
<para>Sirovo povrće</para>
<para>20 g</para>
<para>30 g</para>
<para>Sušeno povrće (grašak, leća, grah) kao krem juha</para>
<para>30 g</para>
<para>40 g</para>
<para>Svježe voće i svježi voćni sok</para>
<para>100 g</para>
<para>150 g</para>
<para>Voćna salata, kompot</para>
<para>80 g</para>
<para>100 g</para>
<para>
 MASTI
</para>
<para> </para>
<para> </para>
<para>Ulje i svježi maslac</para>
<para>5 g</para>
<para>10 g</para>
<para>Sve su vrijednosti dane samo okvirno majkama za predodžbu o dnevnoj količini hrane, a naravno da će sve odmjeriti prema svojoj procjeni, a ne vagati svaki djetetov zalogaj.</para><para>Autor:<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Prim. mr.sc.dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar</para>

Jelovnik za djecu od 1-3 godine

<para>Riba ne spada u red namirnica koje se daju dojenčetu u početku dohrane upravo zbog rizika od alergije, no ipak zbog izuzetne prehrambene vrijednosti koja je čini pravim prijateljem zdravlja, riba ima svoje mjesto u jelovniku djeteta od rane dobi. </para><heading2>Zašto riba ima tako veliko prehrambeno značenje?</heading2><para>Sadrži omega-3 masne kiseline. Ove tvari čine dio obitelji višestruko nezasićenih masnih kiselina i predstavljaju element koji je najznačajniji za ribe (za razliku od mesa koje sadrži zasićene masne kiseline). Nazivaju se još i esencijalne masne kiseline jer ih organizam ne može sam stvarati, nego ih mora dobiti hranom.</para><para>Njihovo izuzetno značenje je u sljedećem:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Imaju značajnu ulogu u sazrijevanju živčanog sustava i mrežnice oka.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Imaju veliko značenje u prevenciji pojave bolesti srčano-žilnog sustava (kardiovaskularne bolesti) u odrasloj dobi, posebno visokog krvnog tlaka. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Djeluju na stvaranje određenih tvari u organizmu, koje imaju ulogu u regulaciji temperature, arterijskog pritiska te protoka krvi kroz mozak.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Imaju pozitivan učinak na mozak i njegovu aktivnost.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Donose u organizam biološki vrijedne bjelančevine.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>S nutricionističkog stanovišta riba ima istu vrijednost kao i meso jer njezine bjelančevine sadrže svih 21 aminokiselinu uzimajući u obzir i one esencijalne (ukupno njih 9), koje organizam ne može stvarati sam i unos hranom je neophodan.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> </para><blockquote>
 <para>Smrznuta riba predstavlja vrlo dobru alternativu svježem proizvodu jer sadržava ista prehrambena svojstva.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Upravo sadržaj ovih aminokiselina određuje biološku vrijednost namirnice: bjelančevine koje sadrže ribe imaju visoku biološku vrijednost za razliku od bjelančevina biljnog porijekla. </para><para>Riba daje organizmu sve bjelančevine koje su mu neophodne za razvoj stanica i tkiva.</para><heading3>Sadrži sljedeće vitamine:</heading3><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>B2 i B6 koji imaju značajnu ulogu u zaštiti tkiva, kože i vida.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>B12 koji je neophodan za rast crvenih krvnih stanica-eritrocita (u nedostatku ovog vitamina dolazi do megaloblastične anemije) i za pravilno funkcioniranje živčanog sustava.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>PP (ili B3) važan je za rast. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>D neophodan za rast i pravilan razvoj koštanog sustava i zubi.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>K neophodan je u procesu zgrušavanja krvi.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading3>Bogata je mineralima:</heading3><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Kalcij i fluor - važni su za razvoj kostiju i zubi.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Fosfor - vezan uz masti čini fosfolipide, koji su neophodni u stimulaciji moždane aktivnosti.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Jod - prisutan u morskim ribama, služi za ujednačenje tekućine u organizmu i za dobro funkcioniranje štitne žlijezde. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Željezo - važno za formiranje crvenih krvnih stanica (eritrocita) i za sintezu hemoglobina, krvne boje koja služi za prijenos kisika u sva tkiva u organizmu.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Obroci ribe - prema kalendaru dohrane</heading2><para>Djeca u koje postoji rizik od alergijske reakcije trebala bi dobiti ovu namirnicu tek nakon navršene godine dana (obično je jedan od roditelja ili braće alergičan na ribu), nikako prije.</para><para>Dojenče koje nema sklonost alergiji može dobiti obrok ribe nakon šest mjeseci pod uvjetom da je već naviklo na kašice od povrća, voća, mesa i žitarica. Uvođenje ribe u prehranu dojenčeta pridonosi navici u usvajanju drugačijeg okusa, a s druge strane znači i unos važnih prehrambenih tvari značajnih za rast. </para><para>U dobi od šest mjeseci dojenče udvostruči težinu koju je imalo pri rođenju, a u visinu je naraslo oko 15 cm. U idućih šest mjeseci razvoj motorike je vrlo brz, mišići su sve snažniji, a utrošak energije značajan. Potreba za bjelančevinama iznosi obično 13-21 g dnevno za dječake i 11-19 g za djevojčice. </para><para>Riba predstavlja optimalnu alternativu za meso; lakše je probavljiva jer njezino meso ne sadrži vezivno tkivo (tj. nije žilavo, nego rahlo).<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para><blockquote>
 <para>Riba daje organizmu sve bjelančevine koje su mu neophodne za razvoj stanica i tkiva.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Za prve obroke prikladniji su gotovi pripravci u obliku kašica - homogenizirani (ili liofilizirani) jer nude niz prednosti:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Proizvode ih tvrtke specijalizirane za proizvodnju dječje hrane, koje koriste ribu iz posebno zaštićenih zona daleko od mogućeg zagađenja.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pri uzgoju riba koristi se kontrolirana hrana, a i transport i obrada strogo se kontroliraju.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Namirnica postaje lakše probavljiva za nezreli organizam jer se tehnološkim procesom riblje meso usitnjava do najfinijih komadića.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Praktično higijensko pakiranje u sterilnim staklenim posudicama: prije upotrebe dovoljno je zagrijavanje obroka u toploj vodi, ne sadrži konzervanse i zato kada su jednom otvoreni, mogu se čuvati u hladnjaku tijekom 24 sata zatvoreni originalnim zatvaračem.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Izbor ribe za dohranu u dječjoj dobi</heading2><para>Svakako u početku dati one koje nemaju intenzivan miris i blagog su okusa, npr. pastrva ili oslić. Oprez s ribama koje žive na dnu u dubini kao npr. list jer mogu biti zagađene. Ribe manjih dimenzija imaju prednost jer je manja mogućnost zagađenja solima teških metala.</para><para>Kada se dijete navikne na novi okus, rado će prihvatiti ribu nešto intenzivnijeg okusa i mirisa kao što su orada, brancin ili losos. Dijete konačno razvija okus i jednoj vrsti ribe dat će prednost pred drugom. </para><para>Bolje je kupovati u ribarnicama ili velikim trgovinama koje odgovaraju za kvalitetu prema zakonskim propisima.</para><heading2>Kako prepoznati je li riba svježa?</heading2><para>Ako želite pripremiti riblji obrok kod kuće, pri kupnji treba obratiti pozornost na sljedeće:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>škrge moraju biti crvene,</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>oči izgledati bistre i okrugle (ne utonule),</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>miris ne smije biti prejak,</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>oblik: ako primite ribu za glavu, mora ostati ravna,</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>meso mora biti elastično, nikako meko i mlohavo.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Oprez pri kupnji smrznute ribe</heading2><para>Smrznuta riba predstavlja vrlo dobru alternativu svježem proizvodu jer sadržava ista prehrambena svojstva. Ali treba provjeriti datum do kada proizvod vrijedi i treba provjeriti, ako je moguće, da je čuvana na jednakoj temperaturi nižoj od 18°C. </para><para>Vrlo je važno da budete sigurni kako tijek zamrzavanja nije prekinut: ako je, na proizvodu će biti vidljivo inje. U tom slučaju namirnica (bilo koja pa tako i riba) gubi svoja nutritivna svojstva, a može biti i opasna po zdravlje. Iz tog razloga važno je nakon kupnje nositi duboko smrznute proizvode kući u posebnim torbama. Jednom odmrznuta riba mora se potrošiti unutar 12 sati i nikako ne smije biti ponovno zamrznuta.</para><heading2>Kako pripremiti ribu za dojenče kod kuće?</heading2><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Proces pripreme počinje dobrim čišćenjem ribe. Ukoliko je prodavač odstranio iznutrice, treba provjeriti je li odstranio sve. Čišćenju ljuski posvetiti posebnu pozornost, a potom dobro i dugo prati ribu pod tekućom vodom.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Za prve obroke preporučljivo je kuhanje na pari: ribu staviti u posebnu (žičanu) košaricu i kuhati u loncu s malo vode. Nakon 20 minuta je kuhana, odstrani se glava, rep, koža i kosti. Riblje meso se potom dobro usitni vilicom i doda dječjem obroku.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Od osmog mjeseca dalje dojenče može dobiti obrok ribe uz prilog od povrća. U toj dobi dojenče može dobiti i ribu pripremljenu u pećnici: riba se stavi u posebni papir za pečenje i položi u posudu bez dodatka ulja. Nakon 20 minuta je pečena i potom se s njom postupa kao i nakon kuhanja na pari.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>U prvoj godini života niti jednoj se namirnici ne dodaje sol pa tako ni ribi.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Tek nakon navršene dvije godine dijete može dobiti pečenu ribu, ali ne prečesto i u malim obrocima, pod uvjetom da se riba priprema na djevičanskom maslinovom ulju.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Riba kao namirnica sigurno spada u zdravu prehranu. Lako je probavljiva, uz najpovoljniji sadržaj omega -3 masnih kiselina, bjelančevina, minerala i vitamina. Vrlo je korisna za mladi organizam u rastu od rane dobi.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Ako postoji sklonost alergiji u obitelji, potreban je oprez. Riba se u prehranu uvodi kasnije tijekom prve godine, a izbor treba usmjeriti na one lakše probavljive vrste riba a mogu se koristiti i smrznuti riblji proizvodi. Ako dijete ima jasne kliničke simptome koji ukazuju na alergiju (npr. ekcem), uvođenje ove vrijedne namirnice bolje je odložiti za kasnije razdoblje. </para><para>Autor:<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Prim. mr.sc.dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar</para>

Riba na jelovniku od najranije dobi

<para>Potreba za hranom, koja održava život, prirođena je svakom živom biću i spada u osnovne nagone.</para><para>Novorođenče će, odmah čim se rodi, posegnuti za hranom - majčinim mlijekom, vođeno mirisom koji poznaje, a s druge strane, jer posjeduje tzv. Rooting refleks traženja bradavice, koju čim nađe, počinje sisati. Ako novorođenče ne prione sisanju - refleksu važnom za održanje života u toj ranoj dobi, liječnik mora pronaći uzrok poremećaja. Naravno, ponekad mogu postojati prepreke od strane majke, ali i novorođenčeta za početak dojenja, koje se mogu ublažiti primjenom pravilne tehnike i stimulacijom proizvodnje mlijeka.</para><para>Već sam pogled na novorođenče potakne u majčinom mozgu određeni niz zbivanja i dolazi do <emphasis>let-down</emphasis> refleksa - otpuštanja mlijeka. Rast djeteta u prvim mjesecima života, mala zapremina želuca, povećana potreba za hranom, razlozi su potrebe za čestim obrocima posebno u prva tri mjeseca kada je noćni obrok neophodan. </para><blockquote>
 <para>Malo dijete u određenim razdobljima, često pokazuje pomanjkanje apetita.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Nakon 6 mjeseci, interes je dojenčeta za hranom manji i roditelji se često iznenade jer ponekad po obroku pojede manje mlijeka nego u mlađoj dobi.</para><para>Malo i predškolsko dijete često pokazuje u određenim razdobljima pomanjkanje apetita, što može dovesti do dramatičnih situacija u obitelji i odnosima majka-dijete. Razlozi mogu biti vrlo različiti: od anemije zbog pomanjkanja željeza, početka akutne bolesti, kroničnih probavnih smetnji, ali su vrlo česti i oni nevezani uz ikakve organske bolesti. Majčino nastojanje da dijete pojede obrok često je uzrok sukoba, oni su neminovni, dijete se želi osamostaliti, a istodobno je ovisno o majci. Privlači ga sve što je novo, ali je privrženo svojim navikama. Lako je moguće da vrijeme obroka postane prava prilika za sukob i napetost između djeteta koje neće jesti i roditelja koje obuzme nemir, briga pa čak i ljutnja.</para><para>Povremeno pomanjkanje apetita javlja se gotovo u sve djece, no to nije uvijek znak za uzbunu. Često se kao slabi apetit naglašava situacija kada dijete ne pojede cijeli obrok ili izostavi, primjerice, objed, ne uzevši u obzir koliko je pojelo za jutarnji međuobrok, što znači da nije gladno. Ako dijete često jede neredovito, remeti normalan osjećaj gladi i osjećaj sitosti, a možda ne jede jer je već unijelo potrebnu količinu kalorija u prethodnim obrocima. </para><para>Ako dijete nije jelo između obroka, odbija jesti, apetit mu je slab, treba provjeriti mogući uzrok i posavjetovati se s liječnikom. Vaganje i mjerenje visine pokazuje kako dijete napreduje u dojenačkoj dobi, no kasnije postoje razdoblja ubrzanja rasta tijekom godišnjih doba, koja, kao kao ni manji padovi težine, nisu uočljivi ako su mjereni u kraćim vremenskim razmacima.</para><heading2>Akutna bolest (prehlada, gripa i drugo)</heading2><para>Pomanjkanje apetita, u ovom slučaju, posljedica je bolesti koja je u tijeku. Iako ponekad dijete više jede prvih sati bolesti kada je temperatura povišena i metabolizam ubrzan, ubrzo apetit slabi. Razlog tome je sama je bolest, jer organizam reagira tako da sve snage usmjeri na obranu od infekcije, a probava hrane traži utrošak energije te se stoga značajno smanji osjećaj gladi. Jednom riječju, organizam usporava sve funkcije koje nisu neophodne, kako bi energiju uštedio i usmjerio je tamo gdje je neophodna tj. prema sustavu obrane. </para><heading3>Što učiniti?</heading3><para>Najveća je pogreška siliti dijete da jede. Ako se radi o dojenčetu koje se hrani na prsima, kratki, a česti obroci utažit će djetetovu žeđ (masnije i gusto mlijeko luči se na kraju obroka). Ako je već započeto s dohranom, ponudite mu samo više tekućine kako bi nadoknadilo onu koju gubi. Lagano zaslađenim napicima kao što je svježe iscijeđeni voćni sok, unosi se tekućina, ali manja količina energije. Ako dijete ipak pokaže želju za hranom, ponudite mu male obroke koji su lako probavljivi, a osiguravaju neophodne kalorije: tjestenina ili riža začinjena uljem, svježa rajčica, komadić kruha ili kašica od voća.</para><heading2>Upala zubnog mesa</heading2><para>Prije nego što majka išta primijeti, dijete teže zaspi i spava manje nego obično, razdražljivo je. Grize predmete koje dohvati, puno slini. Ako se pogledaju usta, vidi se crveno i natečeno zubno meso. </para><heading3>Zašto?</heading3><para>Svako nicanje novog zuba može biti uzrok slabijeg apetita. Otečeno zubno meso (gingive) bolno je osjetljivo i dijete se općenito ne osjeća baš najbolje.</para><heading3>Što učiniti?</heading3><para>Nema razloga za brigu: čim zub nikne, sve se odmah vraća u normalu. Dok traju smetnje, dobro je otkloniti neugodnost nježnom masažom jagodicama prstiju, naravno prethodno dobro opranih. Grickanje prstena od plastike prethodno rashlađenih u hladnjaku može znatno ublažiti neugodu.</para><para>Ako je upala zubnog mesa posljedica virusne infekcije, javljaju se i opći simptomi bolesti uz gubitak apetita: s jedne strane sluznica je usta bolna i ranjiva tako da dijete ne može jesti, a s druge strane organizam se bori protiv infekcije.</para><heading2>Povraćanje i proljev</heading2><para>Ovim znacima poremećaja probavnog sustava može se pridružiti i temperatura, a prethoditi pomanjkanje apetita. Radi se najvjerojatnije o upali koja zahvaća sluznicu crijeva i želuca, a uzročnik je u većini slučajeva virus (npr. ROTA virus), rjeđe bakterije (npr. <emphasis>salmonella</emphasis>)</para><heading3>Zašto?</heading3><para>Osnovni je znak bolesti proljev, kojemu obično prethodi povraćanje, a pomanjkanje apetita direktna je posljedica: radi se o jednom mehanizmu obrane koji organizam koristi kako bi dozvolio želucu i crijevima da se odmore i što prije ozdrave. </para><heading3>Što učiniti?</heading3><para>Nema razloga brinuti oko pomanjkanja apetita: organizam u većini infekcija sam svlada bolest, jedino što mu treba dovoljan je unos tekućine (rehidracija). Ako je dijete dojenče i majka ga hrani na prsima, dovoljno je da dobije kratke i česte obroke: majčino mlijeko osigurava djetetu zaštitna antitijela koja pomažu u svladavanju infekcije i djeluje protiv proljeva. Ako je dijete odraslije, u blažim slučajevima treba mu davati lagani i malo zaslađeni čaj u malim gutljajima, a ako je proljev jak i stolice učestale, treba povećati unos tekućine i minerala nekom otopinom za rehidraciju (npr. Humana <emphasis>Elektrolyt</emphasis>) i posavjetovati se s liječnikom posebice ako oskudno mokri, što je znak nedostatka tekućine u organizmu. </para><heading2>Ako nekoliko dana nema stolicu</heading2><para>Uz slab apetit, dijete tri do četiri dana nema stolicu, a trbuh mu je lagano nadut.</para><heading3>Zašto?</heading3><para>Radi se o opstipaciji, problemu koji se javlja i u dječjoj dobi, osobito kada se započinje s dohranom, tj. uvođenjem nemliječne hrane. Ako se dugo čeka na pražnjenje crijeva, smanjuje se djetetov apetit: stijenke crijeva se rastežu, postoji osjećaj punoće u trbuhu, osjećaj sitosti. Čim dijete uspije isprazniti crijeva, apetit se vraća.</para><heading3>Što učiniti?</heading3><para>Dnevna masaža trbuha potiče i stimulira rad crijeva (peristaltiku) i njihovo pražnjenje. Prsti namazani s malo bademova ulja trebaju se kretati lagano od desne prepone prema pupku, a zatim lijevo dolje. Na taj se način slijedi put kojim prolazi feces (stolica) kroz debelo crijevo sve do izlaza (anus, čmar). Ako ovaj postupak ne dovede do uspjeha, treba se posavjetovati s pedijatrom: vjerojatno će preporučiti sredstvo na bazi laktuloze, jedne vrste šećera koji se ne probavlja, a fermentira u crijevu povećavajući volumen fecesa i omekšavajući njegovu konzistenciju (npr. Portalac). Primjena čepića, pa i onih najblažih glicerinskih, može nadražiti osjetljivu dječju guzu čime će eliminacija stolice postati bolna i opstipacija će se pogoršati.</para><heading2>Dijete je nervozno i tiše nego obično...</heading2><para>Dijete je nemirno i razdražljivo ili pak šutljivo i slabije reagira na događanja oko sebe, slabo jede jer prolazi kroz teško razdoblje. Možda postoji napetost u obitelji, možda su nastupile veće promjene, kao što su rođenje brata ili sestre, ili je promijenilo sredinu krenuvši u vrtić.</para><heading3>Zašto?</heading3><para>Pomanjkanje je apetita jednostavno posljedica napetosti u kojoj dijete živi. Ako je ono po prirodi vrlo osjetljivo, može na teške sitacije reagirati stanjem tjeskobe zbog čega gubi apetit. </para><heading3>Što učiniti?</heading3><para>Ohrabriti dijete i pokazati mu da je sigurno i dati do znanja da je majka uvijek kraj njega. U obitelji bi trebalo uspostaviti atmosferu bez prevelike napetosti. Ako je dijete starije i može se s njim razgovarati, treba nastojati ispričati što ga muči. Ukratko, treba mu pružiti razumijevanje i ljubav, saslušati ga vrlo pažljivo, jer takav je postupak sigurno najbolji lijek za kritične trenutke. Kada se dijete oporavi, vratit će se i apetit. </para><heading2>Manjak željeza (anemija)</heading2><para>Bljedoća, razdražljivost, umor, smetnje učenja u školskoj dobi, kao i respiratorne afektivne krize - dijete u plaču poplavi (zaustavi dah), te gubitak apetita, često su neprepoznate posljedice pomanjkanja željeza. Ovaj je mineral od velikog značenja za organizam: s jedne je strane ulaz u sustav krvne boje - hemoglobina, koji prenosi kisik, ali ima također i ključnu ulogu u neurokemijskim rekcijama u mozgu. Manjak željeza utječe na aktivnost enzima (katalizatora) biokemijskih reakcija. </para><heading3>Zašto?</heading3><para>Dijete raste i potreban je dnevni unos željeza, jer ga organizam treba za stvaranje krvi i rast novih stanica i tkiva. Najbolji je izvor željeza meso jer se iz njega znatno lakše asimilira i iskorištava nego iz namirnica biljnog porijekla. Manjak željeza u hrani imat će za posljedicu slabokrvnost, promjene u ponašanju, slabi apetit. Manjak željeza može biti posljedica premalog unosa putem hrane ili gubitkom iz crijeva kod nekih kroničnih bolesti probavnog trakta (npr. celijakije). Javlja se anemija: eritrociti su manji nego što je normalno i sadrže premalo krvne boje. Serumsko željezo i drugi parametri niskih su vrijednosti. Liječnik će svaki, od gore spomenutih simptoma, provjeriti kroz krvnu sliku. </para><heading3>Što učiniti?</heading3><para>Promjena jelovnika s većim unosom mesa i nadoknada preparatima željeza - farmaceutskim pripravcima kojima se relativno brzo popravlja deficit i postiže nestanak gore spomenutih simptoma. Liječenje se provodi oko 2-3 mjeseca kako bi se popunile pričuve minerala u organizmu. </para><para>Autor: <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar</para>

Što učiniti kada dijete odbija jelo?

<para>Gradnja kuće od karata na primjer može biti veliki izazov za malo dijete. Ono će kuću od karata uspjeti sagraditi samo uz puno strpljenja i pažnje. Ali što učiniti kada je dijete previše nemirno za to? Od kojeg trenutka možemo od djeteta tražiti da se koncentrira?</para><para>Dora je oduševljena i razigrana. Upravo je svojim zubićima isprobavala svoj sat-igračku, onda se prebacila na malu lopticu koju joj je mama dobacila. Zatim su joj kratko vrijeme bile zanimljive vezice maminih cipela. S njima se može tako divno zabavljati. Dora ih je vukla, povlačila, zapetljavala, otpetljavala. Cijelih pet minuta. A onda se u njoj opet probudio nemir. I s puno pozornosti se prebacila na neku novu igračku. A sve to pokazuje sljedeće: bebe su već i u dobi od sedam mjeseci sposobne za intenzivnu pažnju. Ali što se dešava s tom koncentracijom koja je sama po sebi razumljiva kada bebe rastu i postaju mala djeca?</para><para> Dječja soba nije samo puna igračaka, već se u njoj često nalazi i televizor, <emphasis>playstation</emphasis> ili Nintendo; puna je novih izazova, napravljenih od različitih materijala. Tisuću stvari privlače pozornost pa je svijet trogodišnjaka ogroman, napeti spoj slika, boja, zvukova i mirisa. I upravo sada, kada se djeca nalaze u predškolskoj dobi, odrasli odjednom traže da dijete odoli brojnim izazovima i da se posveti samo jednoj stvari. Barem na neko određeno vrijeme. Dijete se mora koncentrirati, tj. razviti sposobnost da poveže svoje razmišljanje i osjetila - u neku vrstu pooštrene pažnje. </para><blockquote>
 <para>Već u dječjem vrtiću vidimo da neka djeca imaju prirodan talent za koncentraciju i bez problema se mogu igrati s jednom igračkom duže vremena.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Moglo bi se i reći: dijete se mora svjesno sabrati. To je važan talent. Pogotovo kada kasnije u školskoj dobi uspijeva pet sati u školi mirno sjediti ili strpljivo rješavati svoje domaće zadaće. Djeca koja to tada ne uspijevaju svladati vrlo brzo osjećaju posljedice tog nedostatka koncentracije. Od loših na brzinu napisanih domaćih zadaća i nepažnje pod nastavom nije dalek put do loših ocjena.</para><heading2>Može li se koncentracija naučiti?</heading2><para>Kada stručnjaci za rad mozga (neurobiolozi) ljudima uz pomoć kompjuterske tomografije proučavaju glavu, oni mogu primijetiti koliko se čovjek može koncentrirati primjerice po različito obojenim površinama - što je jača crvena boja, time je jača aktivnost mozga. Kada netko intenzivno sluša glazbu, onda je njegova auditorijska kora velikog mozga aktivna. Kada čita, aktivira se središte za govor. Tako jednostavno pokazuje se na monitoru i središte za pažnju. Stvar postaje komplicirana jer se nebrojeni izazovi, koji svakom čovjeku svakog trenutka stoje na raspolaganju, bore za njegovu pažnju. Čovjek se mora odlučiti. Ali prema kojim se kriterijima možemo odlučiti za samo jednu stvar između svih tih izazova koji nas okružuju? I kako se uspijevamo odvratiti ili ne odvratiti od neke stvari?</para><para>Već u dječjem vrtiću možemo primijetiti da neka djeca imaju prirodan talent za koncentraciju te se bez problema mogu igrati samo s jednom igračkom duže vremena. Neki roditelji pokušavaju izvršiti lagani pritisak ili pokušavaju dijete privoljeti obećanjem nagrada ili prijetnjama, kaznama. Možda će pritisak uspjeti malo produžiti mogućnost očuvanja pažnje. Nemojte zaboraviti staru afričku poslovicu koja glasi: "Trava neće brže rasti ako je povlačimo", upravo suprotno, tako će koncentracija samo još brže popustiti. </para><para>Stručnjaci se slažu u jednome: s opomenama (ili ukorima) neće se povećati mogućnost koncentracije. Izjave poput "Sada se moraš koncentrirati!" ili "Saberi se!", ne pomažu. Sposobnost koncentracije nije nikakva tajna. Ona raste sa zadovoljstvom. Radost koja je povezana s nekom određenom sposobnošću uvijek se uključuje i pojavljuje kada dijete primijeti: "To mogu super napraviti. Želim učiniti nešto i to mi i uspijeva". Mi našu djecu ne možemo prisiliti na koncentraciju, možemo im samo pomoći da razviju taj pozitivan stav prema učinjenom i da imaju što je više moguće doživljaja uspjeha!</para><heading2>Kako poboljšati koncentraciju?</heading2><para>Roditelji moraju čekati i dobro promatrati: što moje dijete smatra zanimljivim? Tako da djetetu možemo dati do znanja da mi njegove ideje smatramo dobrim. Da mu pomognemo kada moli za pomoć, kada na primjer traži karton jer dijete u svojoj sobi želi sagraditi kolibu. Tako da djetetu stalno ne namećemo stvari o kojima mora razmišljati ("Samo ćeš se zamazati") i da dijete ne uvjeravamo u naše vlastite ideje ("Radije se igraj Monopoli"). Time da naše dijete ostavimo da samo donosi odluke o tome kad se i s čime želi zaokupiti.</para><para>Jedino tako se u dječjim glavicama mogu povezati učenje sa zanimanjem i uspjehom. Jer priroda se pobrinula da dijete može izvršavati zadaće i zadatke za koje je potrebno uložiti napor, ali koje nisu ni prelagane ni preteške. Stručnjaci često govore o otvorenom prozoru za razvoj, o optimalnim vremenskim okvirima i određenim sposobnostima za učenje i smatraju da se petogodišnje dijete u prosjeku određenom zadaćom može koncentrirano baviti 10 do 15 minuta. Što je dijete starije, to će duže vremena moći svoju koncentraciju posvetiti određenoj stvari. Ako se dijete unatoč strpljivih uputa teško može koncentrirati, možda se radi o još nekim razlozima.</para><heading2>Usponi i padovi koncentracije </heading2><para>Veliku ulogu igra i određeni dan. Ponekad jednostavno ništa neće uspijevati, ima dana kada se jednostavno ne osjećamo dobro. Usponi i padovi u našoj sposobnosti koncentracije ovise i o određenim vremenskim razdobljima tijekom dana. Od umornog djeteta ne može se očekivati da će nekoj stvari moći posvetiti veliku pozornost. </para><para>Kod neke djece koja se ne mogu koncentrirati uzrokom mogu biti problematični obiteljski odnosi ili zdravstveni problemi. Ponekad se radi o sindromu poremećaja pažnje. Pedijatri i terapeuti mogu s djetetom napraviti testove koji će roditeljima objasniti o čemu se radi. Ali kod svih zahtjeva za većom koncentracijom u društvu moramo paziti da ne zapadnemo u krajnosti. </para><para>Mi dobro znamo da stalna potraga za zabavom i užicima ne znači da će naš život biti sretan, a jednako tako slijepo fiksiranje na određeni cilj koji nas tjera naprijed - upis u školu, matura, upis na fakultet, visoko pozicionirano radno mjesto - ne mora označiti uspjeh. Uspjeh i budućnost ne mogu se mjeriti u stupnjevima naše pažnje i koncentracije. Djeci ne smijemo samo nametati stvari, već ih moramo pustiti i da malo sanjare. Razonoda je pojam suprotan od koncentracije, ali istodobno i važan preduvjet za koncentraciju.</para><heading2>Poticanje koncentracije</heading2><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>S određenim igrama i vježbama: osjetila vašeg djeteta možete pojačati i tijekom svakodnevnog života, npr. tako da zajedno promatrate predmete u autu, vrtu ili na stolu, a nakon dvije minute morate vi dijete navesti da vam kaže što ste vidjeli i zapamtili. Predškolska djeca vole također i knjige u kojima se nešto traži, slagalice, labirinte i slične igre.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Uz vježbu žvakanja: žvakaće gume mogu, tako je dokazano, pomoći kod razmišljanja. Obilno žvakanje olakšava korištenje prehrambenih vrijednosti hrane i time poboljšava rad mozga.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Uz mir: dijete se od svih svojih aktivnosti mora i malo odmoriti: ne mora se nužno raditi o spavanju, ali mora postojati vrijeme za sanjarenje i vrijeme za besposličarenje. Nemirnoj djeci pomažu vježbe za meditaciju (npr. autogeni trening, joga, sada već postoje tečajevi i za predškolsku djecu).</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>S urođenim <emphasis>timingom</emphasis>: stvari koje se rade tijekom dana moraju biti jasno određene, ali pravila se mogu mijenjati. Teške zadaće bolje je raditi ujutro, a lakše poslijepodne.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Uz puno pokreta: povremeno malo gimnastike, jedan sat vježbanja i skakanja aktivirat će rad mozga.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Uz dovoljno tekućine: djeca koja prijepodne piju puno tekućine bolje pišu zadaće i testove. I još nešto dokazano: zdravi doručak pomaže i kod rješavanja testova i zadaća.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Uz manji broj izazova i podražaja: djeci nemojte dozvoliti da previše vremena provode pred televizorom ili računalom. Spretnost koju djeca pokazuju u igri na računalu ili <emphasis>playstationu</emphasis> povećat će ukupnu sposobnost koncentracije samo ako se te igre ne igraju prečesto. I ne dopuštajte da dijete stalno sluša glazbu. </para>
 </listitem>
</itemizedlist>

Koncentracija u dječjoj dobi

<para>Zahvaljujući sadržaju niza korisnih tvari, prije svega prirodnih vitamina, voće je korisno za svakog, a posebice za djecu koja rastu. Jedini pravilo koje treba poštovati je slijediti upute pedijatra glede izbora voća ovisno o dobi djeteta kako bi se izbjegao rizik od moguće alergije.</para><para>U djece koja su na prirodnoj prehrani, ako majka ima dovoljno mlijeka i dijete dobro napreduje, s dohranom se počinje s navršenih šest mjeseci, a ako to nije slučaj s dohranom se može početi i ranije. U svakom slučaju dobro se posavjetovati s pedijatrom koji prati dijete. </para><heading2>S kojim voćem započeti dohranu?</heading2><heading3>Nakon 4-6 mjeseci </heading3><para>Jabuka - voće koje je uvijek prvo u početku dohrane dojenčeta zbog ugodnog okusa i lake probavljivosti. Bogato je vlaknima i tako poboljšava aktivnost crijeva. Već nakon četvrtog mjeseca dojenče može dobiti gotov obrok industrijski priređene voćne kašice, a s navršenih šest mjeseci svježe ribano voće (ali dobro usitnjeno, bez grudica).</para><para>Banana - dobar izvor energije zbog sadržaja kompleksnog šećera. Može se dati već u početku dohrane - svježa usitnjena banana, npr. dobro izmrvljena vilicom, dobar je obrok za dojenče s navršenih pet mjeseci. </para><blockquote>
 <para>Marelice u svježem obliku ne daju se prije navršenih 10 mjeseci jer mogu izazvati alergiju. </para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Kruška - slatko voće, većina djece ga vrlo dobro podnosi pa se u prvim danima dohrane može naći i kruška. Svježe voće daje se dobro izmrvljeno s navršenih šest mjeseci, a gotove voćne kašice u staklenkama i ranije.</para><para>Šljiva - naročito je pogodno voće za dojenče koje ima tvrđu stolicu (opstipacija). Svježe voće daje se s navršenih šest mjeseci, gotove kašice i ranije. I sok od šljiva je koristan za takvu djecu bilo kao gotov proizvod, no može se prirediti i kod kuće i od suhih šljiva (2-3 šljive u 100 ml vode). </para><heading3>Od 10 mjeseci nadalje</heading3><para>Breskve - aromatične su i bogate kalijem, ne sadrže puno šećera, a zbog rizika od alergije ne daju se prije navršenih 10 mjeseci. Gotov proizvod kao industrijski priređena voćna kašica može se dati ranije jer je voće homogenizirano (tehnološkim postupkom potpuno je usitnjeno) te stoga znatno lakše probavljivo. </para><para>Marelice - ovo ukusno voće u svježem obliku ne daje se prije navršenih 10 mjeseci jer može također izazvati alergiju, ali gotovi homogenizirani proizvodi mogu se dati nakon navršenih šest mjeseci. Marelica je bogat izvor kalija i betakarotena, a svježe marelice bogate su i vitaminom C.</para><heading3>Nakon godine dana</heading3><para>Citrusi ili agrumi - naranča, grejp, limun, mandarina, iako su izuzetno bogati vitaminom C, dojenčadi se ne daju zbog moguće alergije, a osobiti djeci sklonoj alergiji (ekcem) ne treba ih davati prerano. </para><para>Kivi - sadrži puno kalija i vitamina C. Jedan kivi dnevno osigurava više nego što je dnevna potreba kalija i vitamina C za odraslu osobu. Ovo voće je vrlo korisno za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava i povoljno djeluje na sluznice povećavajući im otpornost. No, prije godine dana ne daje se djetetu zbog rizika od alergije. </para><heading3>Nakon druge godine</heading3><para>Od ove dobi dijete može dobiti i sve druge vrste voća, no u svakom slučaju treba poštovati njegov izbor i dati mu ono što voli, a s druge voditi računa o prehrambenim osobitostima pojedinih vrsta voća. I suhi plodovi voća kao što su orasi, lješnjaci, bademi, kikiriki, pistacije, koji sadrže optimalne količine nezasićenih masnih kiselina, mogu se dati djeci te dobi. Oni sadrže i znatne količine minerala korisnih u razvoju mišića. Ono o čemu treba voditi računa kada se daje djeci jest da ih se ne ostavi bez nadzora dok jedu, osobito tijekom igre, kad istodobno i govore ili se smiju jer mogu udahnuti sitni komadić (aspiracija) i tako strano tijelo može ući u dišne puteve s nizom neugodnih posljedica.</para><heading2>
 Gotove kašice
</heading2><para>U početku dohrane imaju neke prednosti i dobra su alternativa svježem voću. Evo zašto:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Sigurne su u svakom pogledu jer industrije koje proizvode dječju hranu podvrgnute su strogoj kontroli tijekom kultivacije sirovina i kasnije prerade.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Obogaćene su vitaminom C, neophodnim za rast. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Voće je izmrvljeno do najsitnijih djelića u finu kašicu koja je lako probavljiva za dojenče u prvim danima dohrane, a do tada je bilo na isključivo mliječnoj prehrani.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>U praktičnom su i higijenski sigurnom pakiranju. </para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Svježe voće</heading2><para>Ako se za dojenče priređuje kašica od svježeg voća, to voće mora ispunjavati neke uvjete kvalitete:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Treba birati ono voće koje je u pravom stupnju zrelosti (tj. ni nezrelo ni prezrelo) jer stajanjem se njegove prehrambene kvalitete mijenjaju.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Iz istog je razloga bolje rabiti domaće voće, sezonsko, koje nije bilo podvrgnuto dužem stajanju u hladnjaku.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Prije nego što voće date djetetu, najprije ga trebate pažljivo oprati, a tek poslije skidati koru i usitniti. Nakon što ogulite bananu, operite ruke prije nego je dodirnete (oguljenu) i počnete priređivati.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>I na kraju još nešto. Majke su često zabrinute, jer se djeca nerijetko lako naviknu na voće, ali odbijaju povrće. Dojenčetu treba vremena za privikavanje na okus povrća, koje mu nije privlačno bojom, a okus mu je potpuno stran. Npr. voćna kašica, uz dodatak rižinih pahuljica ili keksa, nakon šestog mjeseca može zamijeniti obrok od povrća. A za dalje, budite strpljivi nekoliko dana, pa zatim ponovno ponudite povrće. </para><para>Nemojte biti previše uporni u nastojanju da dijete koristan obrok pojede pod svaku cijenu - to nije put do uspjeha.</para><para>Autor:<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Prim. mr.sc.dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar </para>

Uvođenje voća u prehranu djeteta

<para>Mediteranski način prehrane dobiva sve više na značenju i u zemljama izvan tog zemljopisnog područja. Nutricionisti se slažu da se radi o zdravoj prehrani. </para><para>Glavni izvor masti i začin hrani je maslinovo ulje, koje po svom sastavu ima znatne prednosti pred mastima životinjskog porijekla. Posebno je kvalitetno djevičansko maslinovo ulje, dobiveno hladnim prešanjem plodova masline. Uvođenje ove namirnice u dječju prehranu preporučuju stručnjaci već u početku dohrane, tj. zamjene obroka na prsima ili mliječne formule nemliječnom hranom.</para><para>Maslinovo ulje sastoji se od masnih kiselina, od kojih je 74, 45% nezasićenih, 16, 16% zasićenih i 8, 84% višestruko zasićenih, a ovakvim sastavom i omjerima idealno je za organizam dojenčeta. </para><blockquote>
 <para>Maslinovo ulje je najbolje dodati sirovo, tj. već gotovoj kašici od povrća.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Masti životinjskog porijekla kao primjerice maslac (koji je bio glavni začin u dojenačkoj prehrani prije 30 - 40 godina) ima sastav suprotan od maslinovog ulja, sadrži više zasićenih masnih kiselina što pridonosi nakupljanju LDL kolesterola (<emphasis>Low density cholesterol</emphasis>) tj. kolesterola niske gustoće ili "lošeg" kolesterola s posljedicom ateroskleroze - taloženja masnih naslaga na stjenke krvnih žila. Obrnuto, nezasićene masne kiseline kojima je bogato maslinovo ulje povećavaju aktivnosti "dobrog" HDL kolesterola (<emphasis>High density cholesterol</emphasis>) koji ima zaštitnu ulogu - čuva stjenke krvnih žila. </para><para>Za dijete su masne kiseline veoma važne jer ulaze u strukturu mozga i mrežnice oka. Maslinovo ulje bogato je i antioksidantima, tj. tvarima koje priječe starenje stanica tijela blokadom štetnih nusprodukata - slobodnih radikala (nastalih u stanici tijekom procesa oksidacije i oslobađanja energije).</para><para>Možda se čini neobičnim raspravljati o starenju i aterosklerozi kada se govori o prehrani dojenčadi, ali nije prerano jer prehrana u djetinjstvu utječe na zdravlje odrasle osobe, a svako dijete je buduća odrasla osoba.</para><heading2>Koje maslinovo ulje odabrati ?</heading2><para>Svakako je najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva tijekom mehaničkog procesa, a ne kemijskog. Razina kiselosti je vrlo niska i ne prelazi 1% što je važno za okus i miris namirnice. </para><para>Neke mediteranske zemlje (npr. Italija) proizvode posebno maslinovo ulje namijenjeno prehrani male djece od probranih plodova masline i obogaćeno vitaminima A, D, E i B6 korisnih za razvoj djeteta.</para><heading2>Kako ga koristiti?</heading2><para>Najbolje ga je dodati sirovo, tj. već gotovoj kašici od povrća. Na taj način ulje zadržava svoja nepromijenjena hranjiva svojstva, a i lakše je probavljivo. Za početak je dovoljno dodati 5 grama, tj. jednu malu žličicu (na oko 100 grama kašice). </para><para>Čuvati ga treba na temperaturi od 10-15°C, zaštićeno od svjetla (tradicionalno se tako uvijek čuvalo ulje u našim priobalnim krajevima i otocima - u hladnoj mračnoj konobi). Treba voditi računa o tome da godinu dana nakon dana proizvodnje može oksidirati poprimajući lošiji miris i okus. </para><heading2>Koji su još povoljni učinci maslinovog ulja?</heading2><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Olakšava resorpciju (asimilaciju) u masti topivih vitamina A, D, E i K.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Vitamin A zaštitni je vitamin kože i sluznica, koristan za rast i razvoj u cijelosti, posebice vida. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Vitamin D utječe na pravilan rast zubi i kostiju jer omogućuje resorpciju minerala kalcija i fosfora preko crijevne sluznice i njihovo ulaganje u kost.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Vitamin E ima značajnu ulogu u sustavu obrane organizma, sazrijevanju crvenih krvnih stanica, djeluje kao antioksidans, a povoljno utječe na rad srca i cirkulaciju.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Vitamin K sudjeluje u procesu zgrušavanja krvi. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Usporava starenje stanica jer svojim sastojcima - antioksidansima sprječava formiranje slobodnih radikala (dijelova molekula koje oksidiraju u kontaktu s kisikom) odgovornih za degeneraciju (propadanje i promjenu strukture) stanice.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Djeluje na aktivnost crijeva, jer omekšavanjem stolice pospješuje njihovo pražnjenje.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Također potiče kontrakcije žučnog mjehura, a što su češće kontrakcije žučnog mjehura, bolja je aktivnost crijeva.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Djeluje preventivno na poremećaj cirkulacije krvi. Zahvaljujući sadržaju nezasićenih masnih kiselina pomaže u prevenciji bolesti srca i krvnih žila. Nezasićene masne kiseline zapravo djeluju zajedno s kolesterolom HDL ("dobrim"), koji oslobađa arterije od naslaga štetnog kolesterola LDL.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Sir</heading2><para>Sir je posebice bogat kalcijem, mineralom koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Nijedna druga namirnica ne sadrži ni približno toliko kalcija te stoga mlijeko i mliječni proizvodi nemaju zamjene u dječjoj prehrani. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para><blockquote>
 <para>Svježi kravlji sir pripremljen kao kašica od sira te sirutka uvode se u prehranu dojenčeta u dobi od 8-9 mjeseci.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Primjerice 100 grama zrelog sira (npr. parmezan) sadrži oko 1160 mg kalcija, 100 ml mlijeka sadrži 120 mg, 100 grama svježeg sira oko 500 mg, dok 100 grama leće sadrži samo 29 mg kalcija.</para><para>Kalcij je neophodan za rast i razvoj kostiju i zubi, u siru se nalazi vezan s fosforom u obliku kalcijevog fosfata i tako ga organizam lako asimilira.</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Sir predstavlja vrijednu alternativu mesu zbog sadržaja bjelančevina i može se koristiti kao začin dodavanjem pripremljenoj kašici (riža, varivo). </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Bjelančevine sira imaju visoku biološku vrijednost jer sadrže sve esencijalne aminokiseline koje organizam ne može sam stvarati. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Sir je bogat izvor minerala, tj. kalcija i fosfora neophodnih za pravilan rast zubi i kostiju.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Sir sadrži i vitamin B12 (cijankobalamin) važan za razvoj i funkcioniranje živčanog sustava te stvaranje crvenih krvnih stanica (eritrocita).</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Treba imati na umu da sir sadrži i lipide (posebne masti važne za razvoj živčanog sustava) te je stoga zreli ribani sir dovoljan začin dojenačkoj kašici i ne treba joj dodavati maslac. </para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Koju vrsta sira odabrati?</heading2><para>Ribani zreli sir (poput parmezana) može se dodati prehrani dojenčeta ranije nego druge vrste sira kao začin kašici jer sadrži puno kalcija i vitamina B skupine. Procesom sazrijevanja sira molekule bjelančevina podliježu promjeni i probavni sustav dojenčeta ih lakše asimilira - u početku se dodaje samo jedna žličica! </para><para>Sir u posebnom pakiranju u malim posudicama namijenjen prehrani dojenčeta ne sadrži konzervans te stoga može u hladnjaku nakon otvaranja stajati najviše 24 sata. Sadrži malu količinu masti, dosta mineralnih soli, lako je probavljiv i ugodnog okusa. Svježi kravlji sir pripremljen kao kašica od sira te sirutka uvode se u prehranu dojenčeta u dobi od 8-9 mjeseci.</para><para>Tvrdi topljeni sirevi na dječjem jelovniku nalaze se nakon navršene prve godine. Djeci koja su alergična na kravlje mlijeko uvođenje sira u prehranu bolje je odložiti za kasnije razdoblje. Preosjetljivost na bjelančevine kravljeg mlijeka postupno se smanjuje i obično u dobi od oko dvije godine gubi.</para><para>Autor:<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Prim. mr.sc.dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para>

Maslinovo ulje i sir u prehrani dojenčadi

Varivo od špinata (blitve)

Kuhana riba s krumpirom i graškom

Piletina s jabukom na pari

<para>Od polovice listopada u izlozima dućana se počinju pojavljivati bundeve (prave ili plastične) i ukrasi. To je znak da je anglosaksonski praznik <emphasis>Halloween</emphasis> već postao i dio naše kulture. Djeca nestrpljivo čekaju da dođe 31. listopad kada se zabavljaju, preoblače i šminkaju u vještice, čudovišta i duhove. </para><para>Zašto ne bismo organizirali proslavu u vlastitoj kući na koju možemo pozvati djetetove prijatelje i poznanike? Mogla bi biti stvarno savršena ako pripremite ukrase na temu i kostime za sve te unaprijed razmislite o igrama koje djeca mogu igrati zajedno. </para><blockquote>
 <para>Kako bi proslava bila zabavnija, organizirajte vesele "vještičje" aktivnosti koje potiču dječju maštu. </para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading2>Ukrasi</heading2><para>Kako bi se stvorila prava atmosfera za zabavu, neizostavni su ukrasi. Prvenstveno <emphasis>halloweenski</emphasis>! Možete ih napraviti zajedno s djetetom koje će se zabaviti čak i tijekom priprema. </para><heading3>
 Jack O' Lantern
</heading3><para>Materijal: bundeva i svijeća </para><para>Tradicija govori da je Jack duh koji kruži u noći i čeka Sudnji dan: kako bi osvijetlio put među sjenama, koristi unutrašnjost bundeve. Jackova lampa je postala simbol <emphasis>Halloweena</emphasis> pa niti zabava ne može biti bez nje. Kako je pripremiti? Nožem izrežite gornji dio bundeve. Zatim, uz pomoć djeteta, žlicom ispraznite pulpu. Na kraju izrežite oči, nos i usta i umetnite unutra zapaljenu svijeću. </para><heading3>
 Papirnate bundeve i šišmiši
</heading3><para>Materijal: narančasti i crni papir, crni kolaž, žuti tanki papir, bijela bojica, najlonski konac.</para><para>Osim lampe od bundeve, mogu se napraviti ukrasi istog oblika. Dovoljno je nacrtati oblik velikih bundeva na narančastom papiru: izrežite prostor za oči, nos i usta i u pozadini nalijepite tanki žuti papir kako biste stvorili izgled upaljene svijeće. Na crnim papirima bijelom bojicom nacrtajte šišmiše, zatim ih izrežite i objesite na strop glavom prema dolje tako da im provučete najlonski konac kroz rep. </para><heading3>
 Leteći duhovi
</heading3><para>
 Materijal: bijeli tanki papir, časopisi, ljepilo, najlonski konac
</para><para>Od lista časopisa se napravi kuglica promjera oko 10 cm. Zatim se prekrije listom tankog bijelog papira tako da pada kao da je plahta nekog duha. Gornji dio loptice se zalijepi za papir s malo ljepila. Na kraju se malom duhu nacrtaju oči i usta, a može se zalijepiti na strop najlonskim koncem.</para><heading3>
 Paukovi i paučina
</heading3><para>
 Materijal: crni tanki papir, žuti tanki papir, najlonski konac, škarice, ljepilo
</para><para>Kako biste napravili paukove, izreže se kvadrat tankog crnog papira i napravi se kuglica, podere se na rubovima tako da se napravi 8 trakica koje lelujaju (nožice): nakon toga se nalijepe oči, koje prethodno izrežete od žutog tankog papira. Za paučinu vam je potreban kvadrat crnog tankog papira, kojeg ćete presavinuti na pola dva puta i dobit ćete manji kvadrat. Nakon toga dva suprotna kuta približite i napravite trokut. Zatim još jednom presavinite papir tako da dijagonalna strana dotakne vertikalnu stranu. Svaki taj najmanji trokut razrežite, pripazite; ako želite dobiti paučinu ne smijete razrezati središnji dio papira i morate razmotati vanjske rubove. Na dijagonalnoj strani izrežite škaricama mnogo paralelnih trakica udaljene po 1 cm. Na kraju rastvorite papir: paučina je spremna da se nalijepi na stakla prozora. Pauke pričvrstite najlonskim koncem. </para><heading3>
 Crni lampiončići
</heading3><para>
 Materijal: crni papir, crveni tanki papir, škarice
</para><para>Crni papir presavijte na pola, a škaricama učinite par rezova na presavijenoj strani. Rastvorite papir, oblikujte cilindar tako da ga zarolate i zalijepite rubove. Na vrhu lanterne nalijepite pincetom trakicu papira koja služi kao ručka. Na kraju umetnite unutar cilindra crvenu tanku kartu kako biste dobili dojam da je lanterna osvijetljena.</para><heading3>
 Koktel od bundeve
</heading3><para>
 Materijal: bundeva i voćni sok
</para><para>Temeljni sastojak uspješne proslave je stol opremljen sendvičima, kolačićima i raznim pićima. Ispraznite pulpu iz bundeve i napunite je voćnim sokom i dobit ćete originalno piće za sve male uzvanike. Servirajte tako da stavite žlicu za juhu u bundevu i njome punite čaše. </para><heading2>Kostimi</heading2><para>Maske najstrašnijih likova su pravi protagonisti <emphasis>Halloweena.</emphasis> Napraviti ih kod kuće je vrlo jednostavno:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Da napravite odjeću vještice ili vješca, neka djeca obuku odjeću tamne boje, po mogućnosti crne. Najvažniji je "ogrtač", a možete ga napraviti od velikog komada crne tkanine ili čak vreće za smeće. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>A šešir? Na listi crnog kartona nacrtajte krug od 70 cm. Unutra označite dva pravca kako biste dobili dva dijela, jedan puno veći od drugog. Izrežite širi dio i zarolajte ga da dobijete kornet. Rubove zalijepite ljepilom ili klamericom i dobit ćete simpatičan šešir. Pustite djeci da se zabavljaju ukrašavajući ga mjesecom i zvijezdama koje su izrezali iz staniola. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Šminkom koja je posebno namijenjena za osjetljivu kožu možete nacrtati na dječjim licima bore ili neki madež. Pribor za vješticu će biti mala metla ili crni plišani mačić, dok je vještac opremljen magičnim štapićem koji ćete napraviti od štapa, a može ga pratiti plišana sova. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Još je jednostavnije preobući se u duha: dovoljna je stara bijela plahta na kojoj treba napraviti otvore za oči i usta.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Igre</heading2><para>Kako bi proslava bila zabavnija, možete organizirati vesele aktivnosti koje potiću dječju maštu. </para><heading3>
 Tko prvi do slatkiša?
</heading3><para>
 Materijal: papirnate vrećice za kruh, bomboni, čokoladice, riža i štap
</para><para>Ovo je igra koja se može igrati samo ako imate na raspolaganju veći prostor, bez namještaja koji može predstavljati opasnost za djecu. Papirnate vrećice napunite bombonima, čokoladicama i rižom i objesite ih za strop. Jedan po jedan, djeca moraju pokušati uz pomoć štapa rastrgati većicu i doći do slatkiša.</para><heading3>
 Lov na bombone
</heading3><para>
 Materijal: bomboni, slatkiši
</para><para>Odrasli u kući sakriju veliku količinu bombona. Djeca moraju ići u potragu za "blagom": tko u roku od pet minuta pronađe više bombona je pobjednik i dobije na poklon slatkiše. </para><heading3>
 Utrka mumija
</heading3><para>
 Materijal: toalet papir (WC role)
</para><para>Djeca se podijele u momčadi od tri člana. Svaka grupa bira među sobom tko će biti mumija. Ostali prijatelji moraju omatati dijete u toalet papir, počevši od stopala. Pobjeđuje momčad koja u što kraćem vremenu uspije napraviti mumiju.</para><heading3>
 Stavi nos u bundevu
</heading3><para>
 Materijal: papiri u boji, selotejp
</para><para>Na papirić se nacrta bundeva koju treba objesiti na zid, a na drugi papir nos i učvrsti s malo samoljepive trake. Nakon toga se djeca podijele u dvije grupe. Mališani moraju jedan po jedan zavezanih očiju pokušati staviti nos u bundevu slušajući savjete prijatelja. Pobjeđuje grupa koja je najbrže izvršila zadatak.</para><heading3>
 Baci duha
</heading3><para>
 Materijal: časopisi, bijela tkanina, konac, kutija papira
</para><para>Od lista časopisa napravite loptu i prekrijte je bijelom tkaninom kroz koju treba provući konac kako biste napravili malog duha. Treba ih se napraviti onoliko koliko je sudionika u igri. Svaki natjecatelj baci svog duha i pokuša pogoditi kutiju. Tko ne uspije ispada iz igre i krug ponovno počne. Pobjednik je dijete koje je najduže ostalo u igri. </para><heading3>
 Čudovišne majice
</heading3><para>
 Materijal: komad <emphasis>plexiglassa</emphasis>, crvena boja za odjeću, onoliko bijelih majica koliko ima djece
</para><para>Ovo je kreativna igra koja se može predložiti djeci kad se umore od trčanja po kući. Na radni stol se postavi <emphasis>plexiglass </emphasis>i na njega crvena boja za odjeću. Jedan po jedan svatko treba napraviti crtež na temu <emphasis>Halloweena</emphasis> (vještičin šešir, mačka, duha, bundevu, pauka...) umačući prst u boju. Nakon toga odrasli pomognu da se bijela majica prisloni na <emphasis>plexiglass</emphasis> i da se boja primi na tkaninu tako da se mališanov crtež preslika.</para>