masti dobivamo iz palme uljarice Elaeis quineensis u dvije inačice, kao ulje iz mesnog dijela ovoja ploda i iz koštice ploda. Dobiva se prešanjem i centrifugiranjem ploda palme. Palmino ulje i mast spadaju u visoko zasićene masnoće. Ulje je crvenkaste boje zbog sadržaja karotena koji se u ljudskom organizmu pretvara u vitamin A. Vitamina A u palminim masnoćama i ulju ima nekoliko puta više nego u mrkvi. Poznato je da palmino ulje sadrži i visok postotak vitamina E u oba oblika tog vitamina (tokoferol i tokotrienol) za razliku od drugih prirodnih izvora. Zbog svog izuzetnog sastava palmino ulje i mast su našli široku primjenu u medicini, farmaceutskoj i prehrambrenoj industriji. Uljana palma raste u Africi i Indoneziji, gdje služi i kao jedna od glavnih namirnica u prehrani. Plantažira se radi izvoza u Europu i Ameriku, gdje služi kao sirovina za izradu šorteninga i margarina. Spada u visoko zasićena ulja, pri sobnoj temperaturi zadržava kruto ili polutekuće stanje. U pogledu kemijskog sastava postoje razlike između palminog ulja i ulja palminih koštica, zbog čega prvo spada u skupinu oleinske i linolne kiseline te ima oko 50% zasićenih masnih kiselina, a drugo u skupinu laurinske kiseline i ima oko 90% zasićenih masnih kiselina, po čemu je vrlo slično kokosovoj masti. Ulje palminih koštica koristi se osim kao sirovina za šortening i margarin i kao "slastičarski" maslac pa se može reći da su obje inačice ulja vrlo zahvalna industrijska sirovina.