Malo bijelo zrnce je pravi prefriganac s tisuću lica! Voli se skrivati tamo gdje ga najmanje očekujete, a prva mu je briga kako se zateći i u namirnicama koje se smatraju zdravima.
Vjerojatno vam se već dogodilo da ste, posegnuvši za "zdravom pločicom" od müeslija i voća, pročitali i sadržaj sastojaka. Osim malih količina lješnjaka, žitarica, minijaturnih komadića voća i, eventualno, jogurta u tragovima, na vodećim mjestima redovito vladaju razne -oze. Dekstroze, fruktoze, maltodekstrini, med, glukozni sirup, javorov sirup, ječmeni slad... Pod svim se ovim nazivima kriju razni oblici šećera.
Svi bismo se htjeli hraniti zdravo, iako je definiciju zdrave hrane teško točno odrediti. Oko šećera su mišljenja vrlo podijeljena, čak i suprotna: neka istraživanja pokazuju povezanost s bolestima poput dijabetesa, povišenih masnoća, ateroskleroze, bolesti želuca i gušterače, dok ih druga osporavaju, i kao jedini šećerov grijeh navode karijes. Većina bi se ipak mogla složiti da je šećer, dok god se konzumira u razumnim, tj. malim količinama – OK.
Upoznajte se sa svim identitetima pod kojima šećer krije svoje pravo "ja": naučite ga razotkrivati pod imenima koja završavaju na –oza.
Logično je da povećana potrošnja šećera dovodi do suvišnih kilograma, kao, uostalom, i mnoge druge namirnice. Zašto bismo ga onda trebali izbjegavati? Ključna riječ je, kao što smo već rekli, umjerenost i samim time nam je jasno da će nam, odaberemo li mudro, biti bolje ako svjesno pojedemo komad domaćeg kolača pripremljenog sa šećerom, nego, ni ne primijetivši, unesemo u organizam prekomjerne doze takozvanog skrivenog šećera.
Gdje se skriva?
Dakle, tajna umjerenog unosa je osvješćivanje činjenice gdje se sve šećer skriva.
Evo nekoliko smjernica koje će nam olakšati njegovo prepoznavanje:
- Upoznajte se sa svim identitetima pod kojima šećer krije svoje pravo "ja": naučite ga razotkrivati pod imenima koja završavaju na –oza (glukoza, dekstroza, fruktoza, galaktoza, saharoza, laktoza).
- Šećer se nalazi i u namirnicama koje spadaju u zdrave, pa ipak treba pripaziti na količinu: u medu, pšeničnom, kukuruznom i ječmenom sladu (maltozama), javorovom sirupu, voćnim koncentratima, sukanatu (nerafiniranom sušenom soku šećerne trske), sirupu šećerne trske, sirupu datulje i agave...
- Mnogi low fat proizvodi radi punijeg okusa sadrže povećanu količinu šećera, pa obratite pozornost i na to.
- Tu su i naizgled bezopasni bombončići, žvakaće gume, sokovi i napici koji su ponekad prave kalorijske bombe.
Kako zamijeniti šećer?
Ako se ne želite odreći slatkog okusa, pribjegnite zamjenskom rješenju – umjetnim sladilima. Ona igraju na kartu: manje, ali slađe! Većina ih ne sadrži kalorije, a ako ih i imaju, radi se o neznatnim brojkama jer nam je, budući da su i do 300 puta slađi od šećera, dovoljna već i vrlo mala količina.
Dakako, i među njima postoje razlike, pa se dijele u ekstenzivne (jednake slatkoće kao i šećer: sorbitol, ksilitol, maltitol...) i intenzivne (nemaju energije i puno su slađi od šećera: aspartam, ciklamat, saharin i taumatin).
Većina bi se ipak mogla složiti da je šećer, dok god se konzumira u razumnim, tj. malim količinama – OK.
Zaključak: važno je osvijestiti činjenicu kako se šećer nalazi na mnogim mjestima gdje ga na prvu loptu ne biste očekivali, pa zato ne uzimajte hranu ne provjerivši sastojke.
:(Još nema komentara