Malim promjenama u odabiru i pripremi blagdanske hrane možemo uvesti neka nova pravila u svoju kuhinju kako bismo izbjegli prejedanje i bacanje hrane.
Blagdani, posebice oni božićni i novogodišnji, uvijek su vrijeme kada većina nas zna pretjerati s pripremom i konzumacijom hrane. I nerijetko u danima nakon, odlučimo zbog grižnje savjesti ići na „dijetu“, „čišćenje“ ili „detoks“ organizma kako bi poništili eventualno štetan blagdanski učinak.
Ono što možda zaboravljamo u cijelom tom procesu je da blagdani i blagdanska hrana nisu samo kako bi zadovoljili naše energetske i nutritivne potrebe odnosno utažile glad već su i prilika kada se s obitelji i prijateljima skupimo oko stola te zajednički uživamo u delicijama i ukusnoj blagdanskoj hrani.
Neki se ljudi možda boje mijenjati navike vezano uz blagdanska jela, jer smatraju da to znači potpunu promjenu blagdanskog jelovnika i zamjenu tradicionalnih namirnica s onim „zdravima“ i „u trendu“. Međutim istina je da samo malim promjenama u pripremi i odabiru tradicionalnih blagdanskih namirnica možemo napraviti puno kada govorimo o promjeni blagdanskih navika prehrane. Ono što možemo učiniti kako bi izbjegli blagdansko prejedanje i/ili bacanje hrane je napraviti kvalitetnu pripremu jelovnika te osigurati odabir kvalitetnih, hranjivih i ukusnih namirnica u količinama koje su dostatne za onoliko ljudi za koliko su predviđene.
Koju hranu odabrati?
Tradicionalna riba na Badnjak, purica na Božić ili pak svinjetina na Silvestrovo su jela kojih se mnogi od nas ne žele odreći. I ne moramo. Ono što možemo je u njihovoj pripremi umjesto životinjskih dodanih masnoća koristiti visokokvalitetna hladno prešana ulja te kao prilog sezonsko povrće pečeno bez dodatka ili s minimalno biljnih ulja ili pripremljeno na lešo. Uz neizostavne svježe sezonske salate. Svakako bi bilo dobro izbjegavati punjenje mesa i pečenje u kruhu ili tijestu jer ono dodaje energetskoj vrijednosti jela i može dovesti do osjećaja prejedanja i težine u trbuhu nakon konzumacije.
Što se tiče slastica niti njih se ne moramo odreći u blagdansko vrijeme, ali možemo pripaziti da u njihovoj pripremi koristimo kvalitetne namirnice poput maslaca umjesto margarina, čokolade s visokim udjelom kakao praha (> 70%) i pirovog umjesto pšeničnog brašna tamo gdje je to moguće.
Koliko hrane pripremiti?
Prilikom pripreme hrane dobro je voditi računa o preporučenim normativima za pojedinu vrstu hrane kako bi se izbjegla priprema prevelikih količina koja može dovesti do prejedanja ili bacanja hrane.
Ukoliko je meso glavni obrok, onda se računa otprilike 250 - 300 grama po osobi, a u slučaju da je uz meso serviran i nešto „teži“ prilog poput krumpira, tjestenine ili riže onda količina mesa „pada“ na otprilike 150 g. A slično je i s ribom.
Nutricionist neće zabraniti konzumaciju tradicionalne blagdanske hrane, osim ukoliko to nije zdravstveno indicirano jer nutricionizam se temelji na umjerenosti, raznovrsnosti i uravnoteženosti.
Što se tiče slastica, preporuka je da se ograniči na 2 – 3 vrste kolača odnosno deserata za blagdane kako ponovno ne bismo pretjerali s količinom te doveli do prejedanja ili bacanja hrane. S druge strane ono što je i dobro s kolačima je da se u slučaju viškova, mogu pohraniti u zamrzivač i tamo čuvati do 3 mjeseca. A u slučaju da ipak pretjerate s pripremom hrane, dobra vijest je da velika većina termički obrađene hrane može izdržati do 3 dana u hladnjaku što znači da ste 2 – 3 dana mirni s kuhanjem.
:(Još nema komentara