Budite dobar domaćin: Prema jelu piće, a prema piću čaša

Božićni i novogodišnji praznici su pred nama, vrijeme za druženje i ugodne trenutke sa članovima obitelji i sa prijateljima, vrijeme kada odlazimo u goste kod dragih ljudi, ali i kada smo njihovi domaćini. Ako želite da se gosti u vašoj kući osjećaju što svečanije, ako im želite pružiti otmjenost i vrhunski užitak kao u nekom dobrom restoranu, kakvi su primjerice restoran Vinodol (Zagreb) ili restoran Valvasor (Ljubljana) ili recimo kafana Ona moja (Beograd), onda morate znati što pravila otmjenog objedovanja zahtijevaju u svečanoj prigodi.

U ovom tekstu možete pročitati koje piće se služi u kojoj prigodi, koje piće ide uz određenu vrstu hrane, kao i koje čaše se koriste za određeno piće. Za svako piće postoji čaša određenog oblika, jer upravo oblik čaše omogućuje da karakterističan miris i okus nekog pića dođu do punog izražaja. Pa započnemo...

Koje piće uz koju hranu, i u kojoj čaši?

Izboru pića za svečanije prilike, isto kao i jelovniku, treba posvetiti posebnu pozornost. Drugim riječima, veoma je važno znati koje piće najbolje odgovara pojedinim jelima.

Kod svječanih ručkova i večera najpre se služe aperitivi: alkoholna pića, kokteli i bezalkoholna gorka pića. Budući da se služe prije jela, njihova je svrha prije svega da otvore apetit. Jedan sat prije jela mogu se služiti i vina poput portoa, a uoči samog jela dobro je poslužiti i jako bijelo vino. Aperitivi se serviraju hladni (ohlađeni do temperature od 3^{C), iz originalnih boca, a u čašama sa manjom ili većom nožicom.}

Uz lagana predjela služe se i laka, bijela vina. Ako je predjelo pripremljeno od ribe, obavezno se služe bijela vina. Plemenita bijela vina služe se u čašama sa višom nožicom. Uz predjela se također poslužuje i pivo. Ono treba također da bude ohlađeno na 3⁰C, a služi se u velikim čašama ili kriglama.

Jela od telećeg mesa i peradi, jaja i gljiva, zahtjevaju laka crvena vina. Uz gulaš ili goveđe pečenje služi se pivo, a uz tamna mesa: govedinu, janjetinu, svinjetinu, puretinu, pačetinu, uz roštilj, kao i uz specijalitete od divljači, poslužuje se teško crno vino. Crna vina služe se nerashlađena, dakle njihova temperatura treba da bude sobna. Za njih se koriste čaše blago zaobljenog oblika i sa visokom staklenom nožicom.

Uz bijela mesa – teletinu, piletinu, prasetinu, zečetinu i bijelu ribu, po pravilu se piju bijela vina. Bijelo vino i ružičasto vino, koje se prvenstveno služi uz ribu, poslužuju se rashlađena na podrumskoj temperaturi (7 – 11⁰C), u čašama sa viskom drškom.

Crno i crveno vino se po pravilu uvijek služe poslije bijelog, a pravilo nalaže i to da ako je gostu poslije bijelog natočeno crno vino, bijelo se više ne nudi.

Uz slatka jela (deserte) serviraju se slatka (desertna) vina: prošek ili pjenušac, i to u čašama izduženog oblika sa visokom nožicom, ili u plitkim čašama sa manjom nožicom. Ova se vina trebaju rashladiti na temperaturu do 3⁰C, a na stolu se serviraju u zdjelama sa ledom.

Digestivi su pića koja se poslužuju nakon jela i imaju ulogu da ubrzaju probavu. Služe se uz crnu kavu. To su razne vrste konjaka i vinjaka, viski i razni likeri (slatki i gorki). Digestivi se služe u čašama sa manjim postoljem, karakterističnog zaobljenog (trbušastog) oblika prilagođenog dlanu ruke koji svojom toplotom zagrijava piće, čime se postiže da aroma dođe do punog izražaja.

Voćni sokovi poslužuju se rashlađeni na 3^{C. Mogu se pomiješati s kockicama leda, a koriste se i za pripremu tzv. „dugih pića“ (long drink), kada se miješaju sa alkoholnim pićima i drugim sastojcima. Serviraju se u visokim, punim čašama.}

Sva pića čija su baza pjenušac ili soda, služe se u velikim čašama tambler ili stolovačama.

Za sva pića važi pravilo da se čaša nikada ne puni do vrha, već najviše do dvije trećine svoje zapremine.

Temperatura vina

Bijela vina najbolje prijaju na temperaturi od 8 – 10⁰C, laka crvena na temperaturi od 12 - 19⁰C, a teška crna na temperaturi od 18⁰C.

Mineralna voda se poslužuje ohlađena na 3⁰C. Služi se u običnim čašama od 2dl.

Nije preporučljivo vina hladiti na ledu, niti je dozvoljeno kockice leda stavljati u vino.

Vino koje je u originalnim bocama otvara se pred gostima i služi iz njih. Sasvim stara crna vina služe se u bocama koje mogu biti čak i sa prašinom, upravo onako kako su do tad ležale u podrumu.

Kuhano vino

Tijekom zimskih praznika često se služi i kuhano vino, koje se pravi od crnog vina sa dodatkom klinčića. Kuhano vino služi se vruće, zbog čega je dobro da je u vatrostalnoj zdijeli koja se može zagijavati. Sipa se u čaše od debljeg stakla.

Zdravice

Za stolom se po pravilu pije tek nakon što domaćin podigne čašu i nazdravi svim gostima. Propis nalaže da se kuca samo sa vinom i pjenušcem. Zdravice slijede nakon posluženog pečenja i prije deserta.