Mnogi pretpostavljaju da se "hrani za ugodu i utjehu" okrećemo kada smo loše volje ili usamljeni, no često se istina krije i u potpunoj suprotnosti: ponekad ćemo baš u trenucima najvećeg slavlja poželjeti nagradu u obliku omiljene poslastice.
Sretni i bezbrižni dani djetinjstva nose uspomene mirnog i sigurnog doma, mirisa koji dopiru iz mamine ili bakine kuhinje, slatkog okusa hrane koju smo najviše voljeli i koju su nam s puno ljubavi pripremali.
Moglo bi se pretpostaviti da je najčešća definicija comfort food – zasitna, brza hrana (čips, pommes frites, slatkiši), no velik dio ljudi opredjeljuje se i za domaću hranu, povezanu s određenim ugodnim emocijama (juhica, grašak s noklicama, pečenje, domaći kruh...).
Kada je o raspoloženju riječ, i ono utječe na izbor hrane: netko će prionuti na slasnu krišku kada se osjeća super i "uroniti" u toplu čokoladu kada je tužan.
Znanstvenici su primijetili povezanost između učestalog stresa, anksioznosti i depresije te posezanja za kaloričnom, slatkom i masnom hranom. Uzrok tome neki vide u pradavnoj čovjekovoj potrebi da se osigura i zaštiti: veće količine energetski jake hrane nekada su značile i veću mogućnost preživljanja.
Očito je ta, vjerojatno nesvjesna, potreba još uvijek vrlo jaka, čak i u društvima s visokim standardom. Slično je i sa životinjama u divljini, koje su također pod nekom vrstom stalnoga stresa (pojesti ili biti pojeden) te nikada neće propustiti priliku da organizam opskrbe hranjivim tvarima.
Tko, što i zašto - istraživanja
U anketi koju je provelo sveučilište u Illinoisu, uvjerljivo prvo mjesto, kada je riječ o "hrani za loše dane", odnio je – sladoled, i to kod ispitanika oba spola. Na drugo i treće mjesto žene su stavile čokoladu i kekse, a muškarci konkretnija jela: juhu, odreske, pizzu i tjesteninu. Tako se čini da muškarci više zadovoljstva pronalaze u slanim i vrućim jelima, dok žene radije biraju slatke okuse i hranu koju nije potrebno puno pripremati. Zanimljivo je da se razlika primjećuje i po dobnim skupinama: ljudi između 18 i 34 na prvo mjesto stavljaju sladoled i kekse, oni između 34 i 54 tješe se juhom, pizzom ili tjesteninom, dok su generacije starije od 55 utjehu sklonije potražiti u tanjuru domaće juhe ili pire krumpira.
U mnoštvu razloga kojima su definirali zašto im baš određena hrana predstavlja comfort, tj. ugodu i utjehu, ističu se dva: asocijacije iz prošlosti i poveznica s dragim osobama (možda im je netko od dragih osoba tu hranu nekada pripremao ili su je dobivali samo kao nagradu, kada se nešto slavilo, kada su bili bolesni, ili je to bila nečija omiljena hrana i slično).
nije samo zasitna i brza hrana, veliki dio ljudi opredjeljuje se i za domaću hranu, povezanu s određenim ugodnim emocijama.
Kada se radi o comfort food, bitno je i mjesto radnje! Nije isto uživamo li u omiljenim zalogajima u formalnoj poziciji, uz stol u blagovaoni, u opuštenijem okruženju, kao što je topla kuhinja, ili na kauču uz TV. To ne znači da uz takav dekor ne treba izvaditi najfinije posuđe, što mnogi i rade.
Mnogi pretpostavljaju da se ovakvoj hrani okrećemo kada smo loše volje, tužni ili usamljeni, no često se istina krije u potpunoj suprotnosti: ponekad ćemo baš u trenucima najvećeg slavlja poželjeti nagradu u obliku omiljene poslastice.
Kada je o raspoloženju riječ, i ono utječe na izbor hrane: netko će prionuti na slasnu krišku pizze kada se osjeća super, "uroniti" u toplu čokoladu kada je tužan, a u monotoniji dosadne svakodnevice raspoloženje podići sladoledom s komadićima keksa.
U Hrvatskoj još nije rađeno slično istraživanje, ali Englezi su se u izboru za “top ten comfort food” odlučili za čokoladu (poznato je da potiče stvaranje serotonina, hormona dobrog raspoloženja), čaj s keksima (tipično engleski običaj), tost premazan maslacem, sladoled, fry-up (pržena jaja, slanina ili kobasice, s krumpirom, gljivama, rajčicama ili grahom), kobasicu s pire krumpirom, juhu, voćni drobljenac, sponge pudding (lagani biskvit s preljevom od jaja) i rice pudding (poslastica od riže). Vjerojatno bi se s dobrim dijelom engleskog izbora složili mnogi, a posebno stanovnici krajeva u kojima vlada hladnija klima: u sjevernim je zemljama, navodno, sklonost takvoj hrani izraženija.
Patimo li od privremenog stresa, utjeha i opuštanje koju izaziva comfort food djelovat će pozitivno na organizam, no to dugoročno nije preporučljivo; važnije je otkriti i eventualno riješiti uzrok stresa.
:(Još nema komentara