Posljednjih je nekoliko desetljeća fast food zaradio negativna obilježja i danas se povezuje s lošim masnoćama, bolestima, pretilnošću i hranjenjem na ulici.
Fast food = Amerika, ta jednostavna jednadžba čuči u svijesti svakog Europljanina i šire ne-Amerikanca. Fast food, kako samo ime kaže, je prvobitno predstavljao hranu koja se pripremala u kratkom vremenu. Na početku su to bili hot-dogovi i sladoledi u kornetu. Kasnije su za tu vrstu hrane u Americi počeli otvarati tzv. "dinere", restorane s jednostavnom kuhinjom i jeftinim jelovnikom. Tek je u posljednjih nekoliko desetljeća fast food zaradio negativna obilježja i danas se povezuje s lošim masnoćama, bolestima, pretilnošću i hranjenjem na ulici.
Tako se hamburger "Monster Thickburger" lanca Hardee's and Carl's Jr., koji se prije nekoliko godina pojavio na tržištu, ponosno prodaje kao najkaloričnija "bomba" na fast food sceni. Radi se o dva hamburgera ukupne težine 350 g, između kojih se nalaze četiri komada slanine, plus tri komada sira, plus puno, puno majoneze. Ukupno 1 420 kcal i 107 g masti. Dovoljno da ga TV voditelj David Letterman nazove "sendvičem Frankensteinom", a njegov kolega Jay Leno izjavi "da vam ga poslužuju direktno u mrtvačkom lijesu".
Od početka ove godine svi restorani u New Yorku moraju na jelovnicima ili u izlozima navesti kalorijsku vrijednost svakog jela.
A, za one koji više vole slatko, nego slano, lanac restorana "5 Spot" iz Seattlea smislio je "The Bulge" ("Izbočinu"). Prije nego konobarica donese prženu bananu prekrivenu tekućim karamelom, sladoledom, mljevenim orasima, šlagom, čokoladnim mrvicama, zaključno sa sirupom od jagoda, gost mora potpisati izjavu o vlastitoj odgovornosti, tj. da neće nikoga tužiti za narušavanje zdravlja ili da mu plati račune za teretanu i dijetologa.
Ni drugi lanci fast fooda u Sjedinjenim Državama nisu željeli biti u zaostatku pa su osmislili bezobrazno opasne porcije, zapravo "killer hranu" tj. hranu koja ubija. Burger King je na izazov odgovorio s "Enormous Omelet Sandwichem" (dva jaja, dva komada kobasice, dva komada sira, tri komada slanine, ukratko doručak od 730 kcal i 47 g masnoće), a McDonalds "Colossal Burgerom" (450 g mljevenog mesa).
Udruženja zadužena za zdravlje potrošača, takva pretjerivanja nazivaju "vražjom hranom" i "pornohranom". Ali, umjesto opomene, njihove kampanje samo potiču, naročito mlade, na neku vrstu transgresije. Prodaja politički neispravnih hamburgera i sličnih deserata uporno raste. Problem je što potrošači glasajući vilicama biraju masnu, slanu i slatku hranu, čak i u fast food restoranima koji nude alternativu u obliku povrtne i voćne salate, pečene piletine i povrća.
Američke federalne i newyorške gradske vlasti pokušavaju na sve načine zaustaviti epidemiju pretilnosti (63% Amerikanaca je debelo, a svaki je treći pretio), kako zbog brige oko zdravlja, ali još i više zbog troškova koje taj fenomen stvara u zdravstvenom sustavu, a i drugdje. Na primjer, zrakoplovne se kompanije žale da ih je prosječni porast težine Amerikanaca od 5 kilograma u posljednjih 15 godina prisilio da potroše milijardu litara kerozina više ili, drugim riječima, 300 milijuna dolara.
Tako od početka ove godine svi restorani u New Yorku moraju na jelovnicima ili u izlozima navesti kalorijsku vrijednost svakog jela. Zaprepastila sam se kad sam vidjela da muffin s orasima kod Starbucksa ima nešto manje od 500 kalorija, poput tanjura špageta sa svježom rajčicom, žlicom maslinovog ulja i parmezanom?! Također je sve veći broj saveznih država uveo zabranu prodavanja gaziranih pića i slatkiša u školama.
Ipak, teško će biti pobjediti velike multinacionalne kompanije i njihove interese koje se poput kameleona prilagođavaju svakoj novoj situaciji. Osim toga - "što više, to bolje" - glavna je mantra većine Amerikanaca. Najviši neboderi, najširi automobili, najobilnije porcije, najpopunjeniji frižideri, najveći profiti, zapravo čitava povijest sjevernoameričkog kontinenta mogla bi se pojednostavljeno objasniti kao stalna potreba za rušenjem rekorda.
Izvor fotografije: Google
:(Još nema komentara