Grčka

Geografski položaj

Najpoznatija salata jest upravo ona grčka od božanstvene mješavine feta sira, rajčice, crnih maslina i luka.

Grčka (131 957 km^²) se nalazi na južnome dijelu Balkanskog poluotoka. Glavni grad je Atena. Grčkoj pripada nekoliko otočnih skupina u Egejskom moru (Cikladi, Sporadi) i Jonskom moru (Jonsko otočje). Istočnim dijelom (Egejska Grčka) protežu se planinski masivi Olimp i Ossa te rodopski ogranci. U zapadnom su dijelu planinski lanci Helenida koji preko Krete i Rodosa prelaze u Malu Aziju.

Klima i vegetacija tipično su sredozemne, što spojeno s razvedenom obalom pruža dobre uvjete za sve popularniji turizam. Zemljoradnja se osniva na pšenici, ječmu, raži, zobi, kukuruzu, riži, duhanu, pamuku, šećernoj repi, kikirikiju, suncokretu, maslinama, vinovoj lozi, agrumima, povrću i voću. Ljudi se bave i stočarstvom, pčelarstvom, uzgojem dudova svilca, ribarstvom i spužvarstvom.

Glavna luka je Pirej, a ostale veće su Pátrai, Krf, Solun, dok je glavna zračna luka Hellenikón u Ateni.

Povijesni utjecaj

Grci (Dorani, Jonjani, Eoljani) su kolonizirali zapadni dio Male Azije (1000. - 800. pr. Krista), a u to su se doba razvili gradovi-države, tzv. polisi. Vodeće države postaju Sparta i Atena.

Aleksandar Veliki svojim je osvajanjima proširio grčki kulturni utjecaj (helenizam).

Nakon njega, Grčka postaje rimskom provincijom. Podjelom Rimskoga Carstva potpada pod bizantski utjecaj, a od 1460. do 1821. godine pod turskom je vlašću. Godine 1829. priznata je neovisnost Grčke.

Kao i većina nacionalnih kuhinja, i grčka je prihvatila utjecaje istočnih i zapadnih susjeda, no jednako tako velikodušno pridonosi drugim svjetskim kuhinjama.

Karakteristike kuhinje

Svježe namirnice, neštedljiva upotreba aromatičnog bilja i začina, maslinovo ulje (prisutno u većini jela) i jednostavnost pripreme prepoznatljive su odlike ove kuhinje.

Prema tradiciji, pripremljena jela stavljaju se u sredinu stola, a gosti zatim biraju jela po vlastitom ukusu.

Zahvaljujući blagoj klimi, povrće i voće uzgaja se na prirodan način, što se odražava i na kvalitetnom i punom okusu. Začinsko bilje koje se bere u selima i planinama (origano, timijan, metvica, ružmarin…) poznato je po snažnom mirisu i ljekovitim svojstvima.

Posebno su poznati i sirevi, osobito feta – izvrstan ovčji sir koji poznajemo iz grčkih salata.

Kako ovce i koze slobodno pasu na livadama i hrane se aromatičnim biljem, meso je također specifičnog okusa, a slično je i s plodovima mora.

Predjela – meze

• Dolmadakia – predjelo od riže i lišća vinove loze s grožđicama, metvicom, lukom i peršinom; poslužuje se vruće ili hladno;
• Tiropita – slana pita sa sirom;
• Spanakopita – pita sa špinatom i sirom;
• Gigantes (Fasolia) – bijeli grah pečen u umaku od rajčice;
• Saghanaki – mozzarella pržena u dubokom ulju; vrlo ukusno, ali kalorično jelo; jede se vruće poprskano limunovim sokom;
• Taramosalata – dimljeni bakalar s kuhanim krumpirima, lukom i limunom.

Želite li probati od svega pomalo, naručite pikiliju!

Glavna jela

• Moussaka – najpoznatije grčko jelo; složenac od janjetine, patlidžana i krumpira, začinjen maslinovim uljem, lukom, rajčicama, bijelim vinom i ribanim kefalotiri sirom;
• Souvlaki – kockice mesa (najčešće janjetine) na roštilju; jede se s umakom tzatziki i poslužuje u okruglom kruščiću s dodatkom svježih rajčica i luka ili kao ražnjić;
• Pastisio – vrsta makarona; priprema se s mljevenim mesom i bešamelom;
• Melitsanes – pečene tikvice ili patlidžani;
• Frikase – složenac od janjetine, s celerom i biljem;
• Keftedes – slane mesne okruglice s krušnim mrvicama začinjene lukom i pržene u ulju;
• Calamari (lignja, mrkač, muzgavac) – pržena ili s roštilja; poslužuje se s raznim umacima; odlična je i punjena slanim bijelim sirom halloumi, krušnim mrvicama, ružmarinom, peršinom, lukom i pinjolima (najčešće onima od rajčice);
• Loukanika – male kobasice koje se pripremaju na roštilju i poslužuju s limunom;
• Bourekakia – male mesne pite – specijalitet s Krete.

Svakako najpoznatija salata jest upravo ona grčka od božanstvene mješavine feta sira, rajčice, crnih maslina i luka bogato začinjena maslinovim uljem, a zatim i lahano – salata od sitno sjeckanog kupusa prelivenog uljem i limunovim sokom.

Recepti za grčke deserte nastajali su pod velikim utjecajem Istoka. Deserti su vrlo slatki, natopljeni medom, začinima, pinjolima i anisom.

Osobite slastice su baklava (sočni, šećerovim sirupom natopljeni listovi tijesta punjeni orasima i začinima) i loukoumades (prženi slatkiš od brašna, kvasca i soli, preliven medom ili slatkim sirupom).

Dioniz je, naravno, Grk i kakva bi to zemlja bila da ne iskoristi blagodati klime i plodne zemlje u stvaranju odličnih sorti vina. Uz tzatziki se obično poslužuje bijelo vino robola iz Kefalonije, dok uz taramsalatu dobro ide suho muškatno vino.

Uživanje u obroku zajedno s obitelji i prijateljima dio je grčke životne filozofije i spada u obavezan dio društvenoga života. Ozračje tipično grčkih restorana i taverni vrlo je opušteno, neformalno i nadasve ugodno. Kuharsko je umijeće vrlo cijenjeno, čak i kad se radi o amaterima.
Prema tradiciji, pripremljena jela stavljaju se u sredinu stola, a gosti zatim biraju jela po vlastitom ukusu.

Brojni su događaji povezani s određenim vrstama jela: koufeta (ušećereni bademi) dijele se na krštenju i vjenčanju, a koliva (kuhane žitarice) na pogrebu. Svako veće slavlje ili blagdan ima vlastiti specijalitet, a recepti se tijekom godine mijenjaju po sezonama i pristupačnim namirnicama.

Travel tips

• Poštujte starije! U Grčkoj je iskazivanje poštovanja prema starijima vrlo izraženo.
• Ponude li vas poslovni partneri hranom ili pićem, nemojte odbiti jer se to smatra vrlo nepristojnim.
• Upute za šoping: isplati se kupovati ručni rad, vino, tepihe, grnčariju, čipku, zlatni i srebrni nakit. Područja oko atenskih trgova Syntagma i Kolonaki popularna su mjesta za kupovanje hrane i kvalitetnih predmeta. Najjeftiniji je Rhodos. Slobodno se cjenkajte!
• Želite li naučiti par grčkih fraza, to bi otprilike zvučalo ovako: