Jaja u prehrani djece

Kao što je poznato, jaje je namijenjeno za prehranu pileta u najranijem periodu života i sadrži sve neophodne gradivne hranjive tvari. Dakle jaje je idealna namirnica za sve one koji ga dobro podnose jer ima proteine sa svim esencijalnim aminokiselinama, vitamine i minerale. A kada se radi o djeci, ostaje pitanje kada maloj djeci treba davati jaje obzirom na nerazvijeni enzimatski sustav probave. Oko toga se stavovi i mišljenja dosta razlikuju, ali jedno je sigurno. Jaje se uvodi u prehranu male djece iznad 6 mjeseci života ili preciznije istovremeno kada se prelazi na kašice na bazi mesa i ostalu alternativnu prehranu (budući da je majčino mlijeko primarna prehrana).

Principijelno, majčino mlijeko se daje sve dok ga ima i tu definitivno postoji suglasje svih stručnjaka. Mnogi pedijatri preporučuju da se od 6-12 mjeseci žumanjak miješa s drugom hranom u kašicu, tj. da se alternativna hrana obogaćuje žumanjkom. Iz sigurnosnih razloga radi se o kuhanom žumanjku, jer kao što je poznato kod jaja uvijek iz prikrajka prijeti salmonela. Ako je jaje bogato karotenom, dakle tamnocrveno, takva kašica će se nakon miksanja sa žumanjkom obojiti i vaša beba će se na to naviknuti. Ali nikako ne treba pretjerivati, tj. davati više od jednog žumanjka dnevno. Kuhani žumanjak može se miješati s mlijekom ili s nekim povrtnim kašicama i ne treba dodavati niti soli niti drugih začina budući da dijete treba naviknuti na prirodni okus. Nipošto nemojte pripremati jaje u mikrovalnoj pećnici jer je takav toplinski tretman nesiguran. Kao što smo ranije puno puta naglašavali, mikrovalka i mala beba se nikako ne slažu pa se ovaj suvremeni uređaj može koristiti isključivo za noćno podgrijavanje bebinih obroka uz obavezno testiranje temperature na podlaktici ili u vlastitim ustima.

Jaja se uvijek mogu nabaviti i potrebno je kupovati svježa i dobro hlađena jaja u kojima se žumanjak lako i brzo odvaja od bjelanjka. Jaje prosječno sadrži 5,5 g kvalitetnih proteina, što čini 11,1% ukupnih dnevnih potreba. Svako jaje sadrži nekoliko ključnih gradivnih elemenata za stanične membrane, moždano i živčano tkivo, a to su holin, folna kiselina i B12 vitamin. Budući da je beba u intenzivnom razvoju takav izvor hranjivih tvari kao što je žumanjak, uvijek je dobro došao. Naime, sve je na jednom mjestu i vrlo je prikladno za pripremu. Holin je glavna sirovina za građu dvije supstance - svingomielina i fosfatidilholina koje čine najveći dio moždane mase. Žumanjak jajeta u prosjeku sadrži 682 mg holina što je daleko najviše koliko hrana može ponuditi. Prema tome, samo zbog holina jaje je nezamjenjiva namirnica u prehrani kako beba tako i odraslih osoba i nikako ga ne treba izbjegavati. Osim spomenutog, holin je molekula neophodna za proces metilacije zahvaljujući kojem se u tijelu događaju dragocjene i vrlo poželjne kemijske reakcije. Ako holina nema na raspolaganju, ti se procesi ne odvijaju kako treba i nastaju problemi. Zapravo, radi se o premještanju metilnih skupina s jednog na drugo mjesto. Primjerice, geni se uključuju ili isključuju zahvaljujući procesu metilacije, a stanice šalju poruke upravo zahvaljujući tom procesu.

Treba li spomenuti da bez holina nema acetilholina, dakle neurotransmitera koji šalje poruke na relaciji mozak-mišići iz čega odmah možemo zaključiti kako sportaši moraju redovito konzumirati jaja. Bez obzira što roditelji mislili, sirovo jaje se bebama nikad ne daje. Kada beba navrši godinu dana života i kad pređe na uobičajenu prehranu, jaje ostaje dio prehrane osim u slučaju alergije na proteine jaja. Nažalost, takva alergija postoji i o tome će brigu voditi nadležni pedijatri. Ovdje se odmah može naslutiti da u slučaju preosjetljivosti na proteine jaja, treba tražiti druge izvore holina uzimajući u obzir špinat, soju itd. Stvaranje preosjetljivosti (senzibilizacija) može nastati na više načina, a najčešće uslijed ranog kontakta s jajetom uključujući mogućnost preko majčinog mlijeka. Znakovi su teško disanje, otok očiju, snažna urtikarija, kihanje itd. Za razliku od drugih alergena kao što je kikiriki, preosjetljivost na proteine jaja relativno brzo se gubi, pogotovo ako se odmah nakon utvrđivanja jaja povuku iz prehrane.

Jaje se uvodi u prehranu male djece iznad 6 mjeseci života ili kada se prelazi na kašice na bazi mesa.

Kada se radi o jajima, mnogi roditelji su zabrinuti zbog kolesterola. Moram reći da su najnovija istraživanja iz 2010. godine otkrila da kolesterola u jajima ima manje nego se mislilo i ono što je najvažnije, da u jajima ima D vitamina oko 30% više nego je objavljeno u Food Composition Tables iz 2003. godine. Prije samo desetak godina službene preporuke govorile – 3 do 4 jajeta tjedno. Odrasli zdravi ljudi danas mogu konzumirati jedno jaje dnevno bez problema. Kod male djece ne treba pretjerivati, ali se ne treba ni plašiti. Nije opasan kolesterol iz jaja, već oksidirani kolesterol u tijelu koji ima tendenciju taloženja u krvnim žilama. Danas također znamo za činjenicu da se plakovi mogu taložiti u žilama i kod osoba koje uopće ne konzumiraju jaja. Naime, sve ovisi o produkciji u jetri i metabolizmu tzv. unutrašnjeg kolesterola.

Ukratko: jaje je odličan izvor hranjivih tvari (holina, željeza, vitamina B12) i drugih zaštitnih tvari (karoten) i nikako ga ne treba zanemariti kod male djece, a pogotovo ne kod školske djece. Vrijeme davanja treba podesiti u dogovoru s pedijatrom, ali svakako ne prije isteka 6 mjeseci, a najbolje u vrijeme kada se počnu koristiti kašice s mesom i druga alternativna hrana. Najbolje je miješati kuhani žumanjak s ostalim namirnicama, a kasnije se može dodati i bjelanjak. Kod osjetljive djece može se pojaviti alergija na jaja i ako do toga dođe, problem treba rješavati kod liječnika. Srećom takva alergija se brzo gubi. Kada se pravilno koristi, svježe jaje u prehrani djece nije nikakav problem.