U veljači je američki Food and Drug Administration, organ koji kontrolira tržište hrane i lijekova u SAD-u, proglasio da su meso i mlijeko kloniranih životinja sigurni za čovjeka.
Presuda je stigla!
Odsad ćemo u američkim trgovinama i restoranima moći kupiti meso i mlijeko kloniranih životinja. Nakon šest godina burnih rasprava među znanstvenicima, političarima, poljoprivrednicima i gospodarstvenicima, u veljači je američki Food and Drug Administration, organ koji kontrolira tržište hrane i lijekova u SAD-u, proglasio da su meso i mlijeko kloniranih životinja sigurni za čovjeka. (Istog mišljenja su i vlasti EU za sigurnost hrane, mada još nema govora o tome da proizvodi kloniranih životinja budu stavljeni na europsko tržište.)
Međutim, izgleda da je glavni problem američkih potrošača da, ovo "moći kupiti" iz gornje rečenice, ne znači da će moći birati što jesti, već više igru slučajnosti, u smislu "moći će se dogoditi da pojedemo...". Naime, moćni FDA nije propisao obvezu da na tetrapaku, kartonskoj kutiji, stiroporu ili plastičnoj foliji bude naznačeno da ćemo za večeru spremiti "klona". Predviđam da će odlazak u trgovinu ubrzo prerasti u neku vrstu ruskog ruleta! Počet će se širiti razne horror priče što ti se može dogoditi ako te zakači više puta, kako raspoznati original od kopije, koje restorane treba izbjegavati i slično.
Pa ipak, nakon prvog napada panike, možda je red da malo hladnokrvnije i objektivnije vidimo o čemu je riječ. Američki je potrošač, dosad, uz mala gunđanja i opravdanja, prihvatio genetski modificirane proizvode. Zbog kvalitete, uštede, komoditeta! Također, budimo iskreni i nemojmo se zavaravat, i da se slično ne bi dogodilo i potrošačima na ostalim kontinentima. Pa ipak, riječ klon još uvijek ne zvuči tako bezopasno, mada je u tijeku velika medijska kampanja da se s kloniranih organizama skinu asocijacije tipa Blade Runnera, Aliena i slično.
Drugo, zbog izrazito visoke cijene kloniranja, koja može dostići i do 25 000 dolara po primjerku, nitko lud neće klonirati krave kako bi od njih pravio hamburgere. Kako sada stvari stoje, najveći dio kloniranih životinja koristit će se za reprodukciju. Što znači da ćemo za tri do pet godina moći jesti teletinu prvih potomaka kloniranih primjeraka.
Pa, isplati li se uopće ekonomski klonirati? Izgleda, dugoročno da! Kažu da ćemo na taj način dobiti samo životinje koje daju najviše najboljeg mlijeka, koje imaju najkvalitetnije i najmanje masno i žilavo meso. Moći ćemo u nedogled proizvoditi isti savršen odrezak. I nikad više nećemo morati kukati kako je prošlogodišnji pršut bio bolji od ovogodišnjeg!
Zaključujem da postoji nekoliko mogućih oblika ponašanja. Prvo: praviti se da nemaš pojma i da nisi odavde, utješen činjenicom da od 90 milijuna grla stoke trenutno u SAD-u, tek je oko 560 kloniranih; drugo: pitati i tražiti dokaze od svog prodavača, dostavljača, kuhara u restoranu da ne koriste proizvode kloniranih životinja, naravno, vjerujući mu na riječ, i treće: prijeći u vegane i zaboraviti na meso i mlijeko.
I na kraju, jedna zanimljivost! Uprkos ovci Dolly, prvom kloniranom sisavcu na svijetu, FDA je odlučio kako nema dovoljno informacija o bezazlenosti mesa i mlijeka kloniranih ovaca, te ne preporučuje da se oni koriste za ljudsku prehranu. Dakle, ovce su sigurne. Predviđam crnu budućnost za jagnjad!
:(Još nema komentara