Kuhinje i štednja energije

Zamislimo kako će izgledati recepti za pedesetak godina.

Naravno, za takav vremenski skok u nepoznato, trebamo se odlučiti na neke osnovne elemente od kojih krenuti. Na primjer, glad! Najvjerojatnije će osjećaj gladi u ljudima ostati isti, bez obzira ne prijetnje nekim novim farmaceutskim izmišljotinama. Nakon toga, trebamo zamisliti tehnološke inovacije u kuhinjama, s novim, nama nepoznatim kuhinjskim pomagalima. Prvo među svima, "kuhinjsko računalo", koje će nam pomagati oko recepta, sastojaka koje imamo na raspolaganju, vremena pripreme. (Prije nekoliko godina posjetila sam "kuću budućnosti" u Microsoftovom sjedištu u Seattleu i računalo je zauzimalo mjesto nekadašnjeg ognjišta ili mjesta gdje se okuplja obitelj). Pa ipak, ne vjerujem, da će pećnica izgubiti na važnosti. I na kraju, namirnice. Iskreno se nadam, da će naši potomci pripremati hranu koristeći iste ili barem slične namirnice, koje čine osnovu naših recepata.

Dakle, što će razlikovati pripremu ručka iz 2061. od one iz 2011.?  Kako danas stvari stoje, mislim da će to, uz tehnologiju, prije svega biti vrijeme i energija. Slobodno vrijeme će postati jedinim stvarnim luksuzom, a ušteda energije svakodnevnim naporom kako bi naši unuci mogli nastaviti s predviđanjima za sljedećih pedeset godina.

Sol dodajte uzavreloj vodi jer slanoj vodi treba puno duže da dostigne stupanj ključanja.

I dalje, znači li to da će borba s ograničenim kilovatima biti dovoljnim razlogom da se oprostimo od domaćih kokošjih i goveđih juhica, gulaša i palenti? Ili ćemo ih spremati koristeći drukčije lonce, štednjake, zaleđene ili instant verzije? Hoće li ljudska kreativnost i znanje spasiti krčkanje i dinstanje od izumiranja?

Poznato je da je kuhinja najveći potrošač energije u stanu. U njoj uvijek nešto radi. Frižider isključujemo samo za ljetne praznike kad nas nema duže od dva tjedna, a zamrzivač nikad. Perilicu koristimo svaki ili svaki drugi dan, osim što svakodnevno kuhamo ili pečemo. Uz sva dodatna pomagala koja pretpostavljaju utičnicu, poput miksera, tostera, sokovnika, roštilja, mašine za kavu, sladoled, tople sendviče.

Dakle, kako uštedjeti energiju kuhajući, a da ipak sve bude "kako treba"? I tu mislim na juhu koja se mora kuhati najmanje dva sata, gulašu i grahu koji se krčkaju, puslicama koje se moraju sušiti u pećnici satima, tjesteninu koja traži kuhanje u puno vode, prženju tek nekoliko komada mesa ili povrća odjednom, kako se ulje ne bi naglo ohladilo, kao i drugim manje ili više istinitim tvrdnjama, a ipak ostati u prijateljskim odnosima s novčanikom, ali prvenstveno okolišem?

Što se tiče ovog posljednjeg, tehnologija je na našoj strani. Dovoljno je na internetu potražiti načine kako uštedjeti energiju u kuhinji, pa da otkrijemo kakvih sve ima novih, ali prvenstveno pametnih, štednjaka, pećnica i frižidera. Ali, i sami možemo puno toga učiniti ne čekajući 2061. i ne ostavljajući našoj djeci i unucima tavice i glinene lonce da ih koriste jedino kao muzejske primjerke.

Danas se na raznim sajtovima, iz časopisa i knjiga može naučiti kako štedjeti energiju u kuhinji, a da se to ne osjeti u kvaliteti hrane.

Većinu vjerojatno već znate, ali da se podsjetimo:

1. Tijekom kuhanja pokriti lonce. Voda i druge tekućine će prije proključati.

2. Sol dodati uzavreloj vodi. Naime, slanoj vodi treba puno duže da dostigne stupanj ključanja.

3.  Koristiti, koliko je moguće, ekspres lonac ili mikrovalnu pećnicu. Pogotovo kod jela koja iziskuju dugotrajno kuhanje, poput mahunarki, krumpira, integralnih žitarica.

4. Električnu ploču i pećnicu ugasiti nekoliko minuta prije isteka vremena kuhanja, jer još neko vrijeme zadržavaju potrebnu toplinu.

5. Kod kuhanja na pari dovoljno je koristiti manju količinu vode.

Tjedno kuhanje jedan je od načina štednje energije.

6. Ohladiti skuhanu hranu na sobnoj temperaturi, prije pohranjivanja u hladnjak ili zamrzivač.

7. Hladnjake i zamrzivače, ako je moguće, držati daleko od štednjaka i pećnice.

8. Temperatura u hladnjaku neka bude 7°C, a u zamrzivaču -18°C.

9. Uključiti perilicu tek kad je napunite prljavim suđem te koristiti programe namijenjene određenoj vrsti suđa kao i stupnju i vrsti "prljavštine".

Osim ovih savjeta, koji se uglavnom odnose na domaćinska pomagala, postoje i drugi načini štednje energije. Tjedno kuhanje jedno je od njih. Ono pretpostavlja pripremu većih količina hrane, koje se kasnije podijele, stave u odgovarajuće posudice ili vrećice i zamrznu. Osim energije, štedi se i vrijeme.

I za kraj, postoji nekoliko tajanstvenih pitanja koja nisu isključivo vezana za uštedu energije u kuhinji, ali jesu za ekologiju, kao što je moguće da u budućnosti postanu izvorom energije. Da li i vas muči gdje baciti ulje nakon prženja?
Najprije je za to postojala WC školjka, pa slivnik, dok mi netko nije spomenuo kako je ulje veliki zagađivač voda, osim što je štetno za cijevi. Nakon toga sam počela ulje izlijevati u vrećice, koje bi dobro zatvorila i bacila u smeće.
Još uvijek ne znam da li tim činom spadam u grupu dobročinitelja ili štetočina? Osim toga, bacam li nešto što će jednog dana grijati pećnicu u kojoj će mirisati lazanja moje unuke?

Ohladite skuhanu hranu na sobnoj temperaturi, prije pohranjivanja u frižider ili zamrzivač.