Namirnice mediteranskog podneblja najbolje govore same za sebe: maslinovo ulje, crno vino, vrlo malo mesa, nemasna riba, mnogo kuhanoga povrća, raštika i zelena salata, obilje agruma, smokve, bademi, grožđe...
Mediteranski model prehrane je lako prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj prehrani s ribom umjesto mesa, maslinovim uljem te voćem i povrćem.
Mediteranska je hrana najbolji model za zdravu prehranu! Epidemiološka istraživanja provedena na Kreti te u Lionu i oko Toulusa u Francuskoj pokazala su da je dugovječnost lokalnoga stanovništva veća od onoga u kontinentalnom dijelu zemlje.
Amerikanci su napravili hibridno ulje prema modelu maslinova ulja, a model "Piramida zdrave prehrane" nije ništa do li mediteranski model.
Dva prehrambena stila
U stvari, gledajući nešto šire, imamo sudar dvaju prehrambenih stilova; s jedne strane zapadni stil poznat po obilju, pretjeranim kalorijama, crvenome mesu i visokom kolesterolu, te drugi, mediteranski model, koji je lako prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj prehrani, uz korištenje ribe umjesto mesa, maslinova ulja umjesto margarina i drugih zasićenih masnoća, te po obilju voća i povrća.
Oba stila prehrane imaju i odgovarajuće zdravstvene posljedice; tako je posljedica prvoga stila 500.000 mrtvih godišnje od bolesti krvožilnog sustava u SAD, dok je kod drugoga trend umiranja po toj osnovi bitno manji, a život daleko zdraviji. Zaključci nisu izvedeni na temelju simpatija za jedan ili drugi stil, već na temelju jakih argumenata.
Što su pokazala istraživanja?
Istraživanje pod nazivom "Studija 7 zemalja" pokazalo je da je smrtnost od bolesti krvožilnog sustava u južnoj Europi 2-3 puta manja nego u kontinentalnom dijelu, primjerice, u Njemačkoj i Irskoj, a osobito u odnosu na SAD. Dugoročno gledajući, posljedica je to zamjene crvenoga mesa ribom i ostalim plodovima mora, svakodnevne konzumacije crnog vina, te korištenja maslinova ulja.
Pored toga, unos voća i povrća, što znači unos balastnih tvari, vitamina i drugih zaštitnih tvari daleko je veći na jugu Europe. Ako izuzmemo spomenute pretpostavke zdravlja, imamo tzv. "dugoročnu" blagodat u obliku dužega života.
Sve su studije jasno dale do znanja da osobe koje se sustavno hrane namirnicama tipičnim za mediteransko podneblje u pravilu duže žive. Ljubitelji dobre kapljice će reći da je to rezultat zamjene vode vinom, ali očito nije u pitanju samo to. Ima i cijeli niz drugih, za organizam korisnih tvari koje se mogu naći jedino na Mediteranu.
Blaga klima mediteranskih zemalja (kojih s Hrvatskom ima 16) omogućuje rast povrtnica s velikim lisnatim dijelovima, kao što su raštika i zelena salata, preko cijele godine, te agruma (limun, naranča, grejp, mandarina), kivija, smokava, badema, grožđa, brokule i kupusa, a te su namirnice bogate raznim zaštitnim tvarima.
Maslinovo ulje i crno vino
Posebno valja istaći maslinovo ulje kao najveći prirodni izvor mononezasićenih masnih kiselina, koje su toliko važne za stvaranje ravnoteže masnoća u krvi.
Istraživanje pod nazivom "Studija 7 zemalja" pokazalo je da je smrtnost od krvožilnih bolesti u južnoj Europi 2-3 puta manja nego u kontinentalnom dijelu.
Ta je hrana prije svega niskokalorična, ima vrlo malo kolesterola i mnogo balastnih tvari, dakle posjeduje sve atribute zdrave prehrane. Ona preko cijele godine osigurava visok izvor vitamina C u prirodnom kompleksu s bioflavonoidima, visok izvor beta karotena, dovoljno vitamina E, te, najzad, sasvim dovoljno Omega-3 masnih kiselina koje se na kopnu u redovnoj prehrani ne mogu dobiti osim ako volite ribu.
I na kraju, tu je obilje crnoga vina razrijeđenog vodom, kojim se gasi žeđ. Danas se smatra da su polifenoli iz crnog vina najbolji lovci slobodnih radikala, tj. da po načinu djelovanja spadaju u skupinu antioksidansa. Dvije velike čaše dnevno mogu djelovati vrlo povoljno na zdravlje, a da pritom ne izazovu probleme s alkoholom.
Ako se tome dodaju zaštitni čimbenici iz bijeloga luka, brokule i kupusa, može se govoriti o natprosječnoj obrambenoj barijeri.
Zašto Francuzi malo obolijevaju od infarkta?
Navedeno pitanje sadrži aluziju na poznati "francuski paradoks" (French paradox). Pojam je nastao zbog činjenice što Francuzi, koji satima sjede za stolom i doslovce uživaju u jelima, ipak ne obolijevaju od bolesti krvožilnog sustava, prvenstveno od infarkta, u tolikoj mjeri kao što je slučaj s Ircima ili Amerikancima.
Istraživanja na Kreti i oko Liona su pokazala da je tamošnja lokalna hrana za osobe sklone infarktu bolja od bilo koje službene medicinske dijete.
U čemu se ona sastoji? Vrlo malo mesa, mnogo kuhanoga povrća, obilje agruma, nemasna riba i crno vino po želji. Treba li tome dodati i mnogo kretanja na morskom zraku?
:(Još nema komentara