Broj vegetarijanaca, kao i sljedbenika veganske prehrane, raste i to naročito među mlađom generacijom, onima koji su najviše zabrinuti za zdravlje okoliša.
Održivost je postala osnovna mjera u izboru gastro trendova, naročito kod mlađe generacije. Od odluke što ćemo staviti u košaricu u samoposluživanju do tipa restoranske ponude, zaštita okoliša igra glavnu ulogu. Svi znamo brojeve, koji kažu da će nas 2050-te biti deset milijardi, također smo svi svjedocima klimatskih promjena, koje prijete da zauvijek promijene način života budućih generacija. Na nama je da učinimo svoj dio, što znači da ozbiljno shvatimo problem održivosti kada je u pitanju način na koji se hranimo.
Sve je veći broj ljudi koji se pita kako se prehraniti poštujući okoliš, jer prehrana je osim zdravstvenog, postala i etičko pitanje.
Nekoliko je osnovnih postavki, koje su već sveopće prihvaćene. Proizvodnja mesa koristi ogromne prirodne resurse i nema sumnje da se morati smanjiti njegovo korištenje. Također ćemo morati paziti da ne bacamo velike količine hrane i da kupujemo onu koja koristi što manje ambalaže. Industrijski prerađena hrana je jednostavna i jeftina, ali slažemo se da ju treba što rjeđe jesti.
Moguće je da ćemo u kratkom roku na proizvodima koje kupujemo naći znak koji će označavati da je proizveden poštujući okoliš. Sve je veći broj ljudi koji se pita kako se prehraniti, poštujući zrak, vodu, zemlju i sva živa bića? Prehrana je osim zdravstvenog, postala i etičko pitanje. Broj vegetarijanaca, kao i sljedbenika veganske prehrane, raste i to naročito među mlađom generacijom, onim koji su naviše zabrinuti za zdravlje okoliša. Prehrambena industrija je uspješno krenula s proizvodnjom novih bjelančevina, koje bi trebale postati jednim od stupova vegatarijanske i veganske prehrane. Misli se prvenstveno na umjetno meso i ribu, koje se dobivaju koristeći bjelančevine mahunarki, te laboratorijski dobivene okuse. Ali, za sve veći broj onih koji ne žele jesti umjetno meso ili ribu, jer smatraju industrijski prerađenim proizvodima ili načinom zavaravanja neprijatelja, otkrivaju se novi, prirodni izvori bjelančevina. U posljednjih nekoliko godina, govorimo o trendu koji pokušava pronaći nove načine korištenja gljiva u prehrani.
Gljive su savršena hrana, jer poštuju okoliš, nalazimo ih u svim krajevima svijeta i neophodne su za život drugih biljaka. Osim toga, gljive, bilo svježe, divlje ili uzgojene, bilo sušene, daju jelima onaj željeni umami okus, te ih možemo kombinirati s bezbroj drugih namirnica. Prošle godine je u SAD-u izašla knjiga, koja je odmah postala bestselerom, Entagled Life, mladog biologa Merlina Sheldrakea, o utjecaju gljiva na sva živa bića na zemlji. U međuvremenu sve su brojniji tečajevi kako pronaći, uzgojiti i pripremiti gljive.
Stručnjaci su također sve uvjereniji da će alge zamijeniti bjelančevine životinjskog porijekla. Rastu deset puta brže od biljaka, može ih se jednostavno kontrolirati na relativno malom prostoru, ne predstavljaju rizik za ostale životnjske i biljne vrste. Kod nas je situacija s algama nešto složenija, jer nisu dio naše prehrambene kulture i uglavnom ne znamo što s njima. Čovjek nije isključivo mesojed, ni biljojed. U našoj uspješnoj evoluciji, ljudska se vrsta hranila i biljkama i životinjama, ovisno o mogućnostima. Danas kad više nismo prisiljeni loviti, ni čupkati, ni brati samoniklo bilje, već možemo birati, izloženi smo velikoj odgovornosti prema sebi, svojoj tradiciji, ali i drugim živim bićima i okolišu. Danas želimo hranu koja čini dobro našem tijelu, umu i planeti. U tom smislu, javlja se novi restoranski trend tzv. terapeutskih restorana, koji osim boravka u prirodi nude obroke pripremljene «po mjeri», koji vode računa o osobnim ukusima, alergijama i intolerancijama.
:(Još nema komentara