Zbog promjena u radu hormona koji reguliraju metabolizam intermittent fasting vrlo često uzrokuje mršavljenje.
Pojam „intermittent fasting“ u posljednje je vrijeme postao vrlo popularan, prije svega s pojavom nove vrste dijete koja promovira 16-satni post, odnosno konzumaciju hrane unutar osam sati tijekom jednog dana.
Za razliku od 24-satnih postova koji su popularni u nekim kulturama i religijama, označava povremeni post u određenom vremenu tijekom 24 sata.
Kao i sve dijete, i ova nudi brzo i uspješno mršavljenje, a upravo je to i glavni cilj ovakvog načina prehrane. Ali što zapravo znači pojam „intermittent fasting“ i koje su dobrobiti odnosno eventualne loše posljedice takve vrste prehrane?
Što je „intermittent fasting“?
Tradicija posta u mnogim kulturama i religijama postoji od davnina. Bez obzira na to radi li se o potpunoj restrikciji unosa hrane ili o restrikciji određene vrste hrane, post nam svakako nije nepoznanica. Međutim, za razliku od cjelodnevnog (24-satnog) posta, pojam „intermittent fasting“ podrazumijeva konzumaciju hrane tijekom određenog razdoblja tijekom dana ‒ u ovom slučaju unutar osam sati.
Kako djeluje „intermittent fasting“?
Samo zbog činjenice da se dvije trećine dana ograničava unos hrane, u velikoj se većini slučajeva smanjuje energetski unos hrane. Također, tijekom razdoblja posta mijenja se razina hormona koji reguliraju metabolizam, ponajprije inzulina i glukagona. Kako tijekom 16 sati nema unosa hrane, razina inzulina u krvi se smanjuje (jer nema glukoze) te se počinju trošiti zalihe glikogena. Kada se i zalihe glikogena iscrpe, tijelo počinje trošiti masne zalihe kao izvor energije.
Dobrobiti „intermittent fastinga“
1. Može pomoći smanjenju tjelesne mase i masnih zaliha
Za vrijeme posta trošenjem glukoze i zaliha glikogena aktivira se hormon rasta koji mobilizira trošenje masnog tkiva za stvaranje energije te tako uzrokuje smanjenje masnih zaliha u tijelu, trošenje kalorija i mršavljenje.
2. Može pomoći smanjenju razine masnoća u krvi
S obzirom na to da su glukoza i glikogen potrošeni te se mršavi aktiviranjem masnih naslaga organizma, njihovo trošenje može dovesti do smanjenja ukupnih zaliha triglicerida u organizmu.
3. Može pomoći u očuvanju zdravlja srčano-žilnog sustava
Povišene masnoće u organizmu jedan su od rizičnih čimbenika za nastanak srčano-žilnih bolesti pa se njihovim smanjenjem može smanjiti i rizik od nastanka bolesti.
4. Može smanjiti inzulinsku rezistenciju
Konstantno visoke razine glukoze u krvi dovode do tzv. inzulinske rezistencije – stanja organizma kada stanice ne reagiraju na lučenje inzulina te ne mogu trošiti glukozu iz krvi za stvaranje energije. Time se glukoza u krvi povećava i može uzrokovati šećernu bolest. Istraživanja povremenog posta pokazala su da se postom može smanjiti glukoza u krvi, kao i razina inzulina za vrijeme posta te tako spriječiti daljnji razvoj šećerne bolesti.
5. Može smanjiti rizik od razvoja neuroloških bolesti (npr. Alzheimerove bolesti)
Istraživanja su pokazala kako povremeni post može uzrokovati poboljšanje veza (signala) između živčanih stanica, kao i stvaranje novih živčanih stanica, čime se smanjuje rizik od nastanka neuroloških bolesti.
6. Može očuvati i/ili povećati mišićnu masu
Hormon rasta koji se luči kao rezultat trošenja glukoze i glikogena sudjeluje u izgradnji mišićnog tkiva.
7. Može ojačati imunitet
Povremeni post dopušta tkivima i organima regeneraciju jer ne troše sve vrijeme na probavu hrane te tako imaju dovoljno vremena za eliminaciju štetnih tvari, što može ojačati imunitet.
Postoje, dakako, i određene negativne posljedice ovakvoga posta, što se uglavnom odnosi na odgovor organizma na promjenu unosa hrane – glavobolja, vrtoglavica, mučnina i nervoza. One su u načelu povremene i traju neko vrijeme, dok se organizam ne navikne na novi način „rada“.
:(Još nema komentara