Prehrana djece zimi

Jasno je da se ljetne i zimske prehrambene navike razlikuju, ali ne toliko kao što se misli, kao i ne toliko kada su u pitanju djeca. No, navike se razlikuju s obzirom na stupanj aktivnosti, odnosno na kalorijsku potrošnju.

Ako dijete slabo i neuredno jede, jasno je da treba dodatno pojačati prehranu s vitaminskim i mineralnim dodacima.

U zimskim mjesecima djeca su više u kući, pa je njihova energetska potrošnja znatno manja nego ljeti. Oni koji očekuju da se unos namirnica mijenja ili da se mijenja način njihove pripreme varaju se jer se, primjerice, odresci mogu danas grilati cijele godine, a u boljim samoposluživanjima može se nabaviti čak i kukuruz u klipu.

U svježem ili zamrznutom stanju, sve su namirnice dostupne bez obzira na sezonu. Količina kolača i drugih slastica u svakodnevnoj prehrani djece zimi ostaje ista, jedino više nema (ili ima manje) sladoleda.

Tzv. snack foods, a osobito krumpirov čips i prženi krumpirići, jednako su dostupni i ljeti i zimi, premda je pitanje treba li to djeci uopće davati.

Zbog slabijeg kretanja i kalorijski pojačane hrane mnoga djeca zimi mogu povećati kilažu.

Kako jesti kvalitetno?

Mnogi roditelji zabrinuti zbog toga jer djeca u ljetnom razdoblju jedu malo povrća i voća sada nastoje to nadoknaditi boljom ponudom i kulinarskom pripremom. Pritom se, naravno, domišljaju kako voće i povrće začiniti atraktivnom ponudom (posebno rezanje, priprema voćnih krema, povrtne juhe tipa minestrone, sok od rajčice i slično).
Jedna od vrlo zgodnih metoda je uključiti djecu u izbor i nabavu namirnica na zelenoj tržnici ili u samoposluživanju tako da vide koliki je "put od polja za proizvodnju pa do stola". Dolaskom kući dobro je i dečke i curice bilo na koji (posredan ili neposredan) način uključiti u pripremu namirnica, čak uz cijenu da se nešto od jela i "pokvari".

Zimsko je vrijeme prilika da se bitno popravi kvaliteta namirnica koje pripremamo za djecu.

Tako se djeca najbolje uče da ništa nije "ljigavo" i "fuj", tj. da se jabuka mora oguliti, orah oljuštiti, a riba očistiti te pečeno pile rasjeći na komade ako se želi imati obilan obrok za stolom. Isključivanje djece iz tog procesa (jer smetaju) klasična je greška većine roditelja.

Lijepa i "otkvačena" hrana

Povrće se može učiniti atraktivnijim ako se poha, dodaje parmezan ili koji drugi sir, oblikuje na neobičan način i slično.

Piletina se može približiti djeci ako im dopustimo da je sami rasijeku, uklone kosti, a potom i sve "žilice" te stave peći.

Zelena hrana najviše odbija i za nju djeca najčešće kažu "bljak", a to su upravo namirnice koje im donose najviše hranjivih tvari prijeko potrebnih za rast i razvoj.

Treba mnogo mašte da bi se dijete privoljelo pojesti špinat. Ako se poslužuje, primjerice, s jajetom na klasičan (hotelski) način, ništa od toga, ali ako se podijeli na nekoliko malih dijelova koji će biti ukrašeni pečenim bjelanjkom, onda ima šansi da obrok bude pojeden. Priča kako je špinat "zdrav" djeci ništa ne znači, pa je potrebno izmisliti neku drugu priču koja im je mnogo bliža.

Dodaci prehrani – da ili ne?

Mnogi roditelji misle da je zimsko vrijeme idealno razdoblje u kojem djeca trebaju početi uzimati vitamine kao dodatak prehrani kako bi bili pripremljeni za rano proljeće kada zalihe bivaju iscrpljene. Jasno je da dječjem organizmu nije potrebno nikakvo pretjerivanje u smislu hiperdoziranja. Djeca koja jedu slabije trebaju dobiti neki multivitamin i kapsulu omega-3 masnih kiselina, ali to je sve što bi im trebalo davati.

U zimskim mjesecima djeca su više u kući, pa je njihova energetska potrošnja znatno manja nego ljeti.

Mnogo je mudrije posvetiti se njihovoj prehrani, broju dnevnih obroka, davanju različitog svježeg ili sušenog voća, uklanjanju iz kuće gaziranih napitaka, uvođenju ribljeg mesa umjesto hrenovki te zamjeni standardnih jestivih ulja maslinovim uljem.

Ako djeca tijekom dana jedu voće i povrće, nije potrebno dodavanje C vitamina, ali ako takve navike nema, prijeti opasnost da se C vitamin dobiva u premalim količinama. Tada se može potražiti spas u napitku s C vitaminom ili kojoj drugoj varijanti C vitamina (primjerice u sirupu). Velike doze (više od 100 mg/dan) ne preporučuju se djeci jer se može dogoditi da poslije prestanka davanja tijelo reagira kao da vitamina uopće nema.

Naime, dodavanje C vitamina u prehrani nije kao dodavanje malo više šećera u čaj ili kavu; to je zapravo jedan oblik liječenja.

Ovdje vrijedi staro poznato pravilo da su za djecu najbolji vitamini i minerali iz prirodnih izvora, što će reći iz citrusnih plodova, zelenog lisnatog povrća, orašastih plodova. No, ako dijete slabo i neuredno jede, sasvim je jasno da treba dodatno pojačati prehranu upotrebom dodataka prehrani. Prije nego počnu s takvom suplementacijom, roditelji se trebaju konzultirati s liječnikom ili na sebe preuzeti odgovornost.

Treba znati da djeca slijede primjer roditelja, pa ako roditelji ne vole voće ili se ono ne nalazi u dnevnoj ponudi, ne bi trebalo od djeteta očekivati da obožava voće. Zapravo, trebalo bi u određenom razdoblju pružiti osoban primjer, makar to bilo i protiv vlastitih afiniteta u vezi s prehranom jer osobni je primjer najsigurnije sredstvo odgoja.

Umjesto voća zimi se djeci može davati pekmez od šipka ili čaj od šipka, a mogu se, naravno, napraviti i kolači nadjeveni tim pekmezom.

Vitamin D, mlijeko i kalcij

Ako je bila kišna godina pa tijelo nije bilo dovoljno izloženo suncu, ako dijete ne konzumira mlijeko i druge namirnice u kojima ima vitamina D, može se dogoditi da razina ovog vitamina padne, što pak za sobom povlači brojne posljedice koje mogu biti i opasne.

Istraživanja u SAD-u pokazala su da čak 24 posto djece ima deficit koji uvjetuje pojavu rahitisa, a 48 posto ima prenisku razinu D vitamina (među njima je pet posto onih koji su teško deficitarni). Rezultati se odnose na različite etničke skupine, djecu s različitim prehrambenim navikama te fizičku aktivnost djece.

Zbog potpunog deficita vitamina D pojavljuje se rahitis koji još uvijek nije iskorijenjen.

Mlijeko je obogaćen izvor vitamina D jer se dodaje po zakonu 400 i.j. na litru. Ako dijete ne konzumira mlijeko ili ga ne konzumira u dovoljnim količinama, neće dobiti dovoljno vitamina D.

Budući da u morskim plodovima ima i kalcija, i vitamina D, i omega-3 masnih kiselina, preporučuje se djeci više takvih obroka u tjednu. Ako pak u kući nema navike konzumiranja morskih plodova, ne preostaje drugo nego obogatiti prehranu odgovarajućim dodacima prehrani (suplementi).