Fermentiranjem, odnosno kiseljenjem zelja koje je prirodan proces, povećava se količina „korisnih“, probiotičkih bakterija koje imaju brojne dobrobiti po organizam.
S dolaskom zime i sve hladnijih dana, sve češće se na našim jelovnicima nalaze topla i krepka jela gdje je vrlo često sastojak i kiselo zelje. Iako se tu velikim dijelom radi o tradicionalnim načinima hranjenja na koja smo navikli pa smo jednostvano naslijedili obrasce ponašanja, zapravo razlozi za čestu konzumaciju kiselog zelja su poznati od davnina.
Probiotičke bakterije koje nastaju kiseljenjem zelja i visoki udio vitamina C najsnažniji su borci protiv zimskih bolesti.
Kako nastaje kiselo zelje?
Kiselo zelje nastaje procesom fermentacije gdje mikroorganizmi probavljaju šećere prirodno prisutne u kupusu te pretvaraju u ugljični dioksid i organske kiseline.
Na stranu općenita definicija fermentiranja, ono što se zapravo dogodi kiseljenjem kupusa je da se povećava broj korisnih bakterija koje imaju brojne zdravstvene koristi po organizam.
Zašto kiselo zelje zimi?
Kako je zima godišnje doba kada je ljudski organizam najizloženiji raznim bakterijskim i virusnim bolestima, unos hrane bogate hranjivim tvarima, tzv. „dobrim“ i „korisnim“ bakterijama i antioksidansima koji svi djeluju na jačanje imunološkog sustava organizma je i više nego poželjan. A upravo je kiselo zelje namirnica koja posjeduje sve navedene odlike.
Dobrobiti kiselog zelja za ljudski organizam
1. Može osnažiti imunološki sustav
U zimskim mjesecima je sigurno najbolja odlika bilo koje namirnice ta da može osnažiti imunološki sustav. Kiselo zelje zbog sastava probiotičkih („dobrih“ i „korisnih“) bakterija te visokih udjela vitamina C (koje je ujedno i antioksidans), pruža tu mogućnost jer oni mogu djelovati obrambeno u borbi organizma protiv prehlada.
2. Može poboljšati probavu
Velika količina probiotičkih bakterija kiselog zelja, ali i količina prehrambenih vlakana, daje mu odliku poboljšanja probave. Osim što može poboljšati peristaltiku crijeva redovnom konzumacijom, ono gdje još snažnije probiotičke bakterije mogu djelovati je u ublažavanju simptoma poput nadutosti i stvaranja plinova. Posebice kod kroničnih bolesnika s navedenim simptomima.
3. Može smanjiti rizik od srčano-krvožilnih bolesti
Probiotičke bakterije kupusa te količina prehrambenih vlakana mogu djelovati na smanjenje kolesterola u krvi i na taj način smanjiti rizik od razvitka srčano-krvožilnih bolesti.
4. Može smanjiti rizik od nastanka pojedinih vrsta karcinoma
Kiseli kupus (i kupus općenito) sadrži specifičnu skupinu spojeva koji se nazivaju glukozinolati, a jedan od njih – sulforafan – je pokazao snažno antioksidativno djelovanje te posljedično smanjenje rizika od nastanka pojedinih vrsta karcinoma.
Ideje za pripremu i konzumaciju kiselog zelja
Kiseli kupus glavni je sastojak tradicionalnog istarskoj jela – jote.
Sigurno najpoznatije (zimsko) jelo s kiselim kupusom je sarma.
Uz sarmu, i domaće kobasice s kiselim kupusom su visoko na listi učestalosti pripreme tradicionalnih zimskih hrvatskih jela.
Vrlo često na zimskim stolovima je i salata od kiselog kupusa kao tradicionalni zimski prilog.
Za vegane, kombinacija tempeha i kiselog zelja odličan je izvor hranjivih tvari za cjelovit obrok.
:(Još nema komentara