Iako vjerojatno imate prijatelja ili člana obitelji kojem se možete obratiti za rješavanje moguće katastrofe u kuhinji, nudimo vam nekoliko savjeta koji bi također mogli dobro doći.
„Nemojte kuhati zato što ste gladni, nego zato što želite kuhati“ – poznata je izjava u svijetu kulinarstva. Savjet zvuči pomalo utopistički, većina ipak kuha kako bi utažila glad. U kojoj god dobi da se dogodio, ulazak u kulinarske vode često nas dovede u tragikomične situacije. Donosimo vam naizostavne savjete kako se snaći na početku kuhanja – unatoč početnim pogreškama!
1. Vrijeme
O važnosti vremenske dimezije u kuhinji govori priča jedne kulinarske početnice: „Jednom sam stavila kuhati juhu u velikom loncu. Kako sam bila malo umorna, otišla sam prileći. Nakon dva sata probudio me miris zagaranja. Od juhe su ostali samo zagorjeli komadi povrća i mesa na dnu lonca.“
Nemojte kuhati zato što ste gladni, nego zato što želite kuhati.
Iako je u priči vjerojatno veliku ulogu odigrao umor, ipak je važan savjet početnicima: planiranje i priprema pola su posla. Radite korak po korak kako biste se mogli fokusirati na recept.
Iako se nekad čini da ima smisla raditi više stvari odjednom, dugoročno ćete samo izgubiti na vremenu. Pitate se zašto kuhanje na televiziji izgleda tako jednostavno? Zato što sve namirnice čekaju već unaprijed pripremljene. Kuhanje je dobro planirati, primjerice osmišljavajte jelovnike nedjeljom za sljedeći tjedan te odlučite hoćete li kuhati ujutro ili navečer. Tek kada imate vremena, proučite nešto drugačije, isprobajte novi recept. I ako idete prileći za vrijeme kuhanja, navijte budilicu, za svaki slučaj!
2. Posuđe
Posuđe je važan pomoćnik na početku kulinarske karijere, ali isto tako, ako ga ne koristimo pravilno, može nas „ostaviti na cjedilu“.
„Nikad neću zaboraviti kad smo cimerica i ja procijenile da je sasvim prihvatljivo procijediti vruće ulje od pečenja kroz plastično cjedilo. Nakon prolaska ulja kroz rupice ostala je samo jedna velika rupa“ – jedna je od vrućih ispovijesti. Upotrebljavajte posuđe s debljim dnom za koje namirnice neće prianjati – smanjit ćete upotrebu masnoće. Nemojte koristiti male lonce, već one što šire i dublje kako bi namirnice imale dovoljno mjesta.
Ako je previše namirnica, od topline se stvara para, a tada se ne može dobiti, na primjer, lijepa zlatnosmeđa boja mesa. Također, jedan od najvećih saveznika u kuhinji možebitidobar nož – nemojte ga se bojati! Njime ćete puno brže rezati i dobiti pravilnije rezove.
3. Namirnice
Iako je važno da namirnice koje koristimo budu kvalitetne i svježe, nekad je još važnija dobra procjena količina. „Često mi se dogodilo da pogrešno procijenim količinu riže ili tjestenine. Jako narastu u kuhanju. Nije smiješno“ – priznaju nam ovi ozbiljni.
Kada kuhate tjesteninu ili povrće, stavite dovoljno vode (cca 1 l na 100 g). Ako stavite premalo vode, tjestenina će imati okus po škrobu i biti gumena, a povrće poput blitve ili špinata postat će smeđe. Također, vodite računa o tome da su suhi i svježi začini različitog intenziteta okusa i mirisa. Za one koji imaju intenzivan miris koristite trećinu zadane količine svježih začina. U slučaju onih blažih, stavite malo više od trećine.
Ako ste presolili juhu (tko nije barem jednom?!), dodajte žličicu šećera i žličicu jabučnoga octa. Vino, pak, pojačava slanost jela (neki su to naučili na teži način :). Nikad ne kuhajte s vinom koje ne biste popili. Ako vam se ne bi svidjelo u čaši, neće vam se svidjeti ni u tanjuru.
4. Postupak
Bez obzira na to jeste li početnik u svijetu kulinarstva ili već imate iskustva, uvijek treba dobro proučiti recept, od sastojaka i omjera do redoslijeda. „Na početku kuhanja često mi se događalo da grame u receptu zamijenim dekagramima. Tako bih umjesto biskvita dobila pijesak“ – šapnula nam je početnica koja je htjela ostati anonimna.
Nikad ne koje ne biste popili. Ako vam se ne bi svidjelo u čaši, neće vam se svidjeti ni u tanjuru.
Redoslijed kuhanja postoji s razlogom jer se miješanjem ili obradom namirnica u određenom trenutku može promijeniti konzistencija, pa i okus jela. Čišćenje posuđa i radnih površina nemojte ostaviti za kraj.
Čistite svaki put kad nešto zaprljate, tako možete uštedjeti puno vremena i ubrzati cijeli proces pripreme obroka.
5. Posluživanje
„Nema veze s kuhanjem, ali jednom smo za sestrin rođendan stavili prskalice na tortu. Ne znam što je pošlo po krivu, samo ću reći da je čokolade bilo i po stropu“ – otkrila nam je ljubiteljica stropnih glazura.
Prskalice su očiti krivci za prskanje glazure, ali to možda nije tako jasno i za prskanje sokova iz pečenog mesa, jer i tu ste krivac – vi! Bez zapečene površine svi fini sokovi cure iz ribe ili mesa, hrana se lijepi za podlogu, pa vam to može stvoriti dodatne probleme pri serviranju. Meso iz pećnice pustite nekoliko minuta da odstoji jer će tako biti najbolje teksture i okusa.
Također, začinsko bilje poput peršina u juhe i sl. stavlja se tek kada je jelo gotovo jer inače gubi sve vitamine, što je i inače pravilo za začinsko bilje. Iznimka su lovor i papar u zrnu.
I još!
Budite kreativni i zaboravite na klasičan način serviranja. U trendu je posluživanje obroka u namirnicama. Juhu možete servirati u tanjuru napravljenom od starog kruha, a salatu u velikom listu radiča ili kupusa.
U kuhanju su znanja i vještine važni, ali još su važnije dobra volja i želja, posebno kod kuhara početnika. Doživite kuhanje kao nov izazov i priliku da učinite nešto dobro za sebe i svoje najbliže. Eventualna loša iskustva obojite humorom i podijelite s prijateljima jer ćete se svi zajedno tomu dobro nasmijati. Stoga odbacite strahove i ne ograničavajte se razmišljanjem o tome radite li dobro, nego samo kuhajte – svaki dan.
:(Još nema komentara