Pišem ovaj članak u kojemu ću nastojati na što jednostavniji način opisati važne trenutke u uzgoju tikve i tako pomoći zainteresiranima da ako ne u ovoj sezoni, a onda u sljedećoj imaju ovu povrtnicu u svom vrtu, dvorištu ili čak balkonu.
Kao i većina povrtnica, tikva se može uzgajati za tržnu proizvodnju za koju se koriste razvijeni tehnološki procesi, složena agrotehnika, a sve pod kontrolom kvalitetno educiranih proizvođača, no moja namjera je educirati sve koji bi željeli uzgajati tikve na manjem prostoru te na jesen u njenim plodovima uživati za svojim stolom, pa ako vam dobro krene i za stolovima vaših prijatelja.
Sjeme
- Temelj svakog uzgoja poljoprivrednih kultura je odabir i sjetva kvalitetnog i zdravog sjemena. Možete koristiti sjeme iz vlastite proizvodnje, kupovno ili sjeme koje ste dobili od prijatelja. Samo kod kupovnog sjemena možete biti sigurni da zadovoljava uvjete kvalitete, jer je ono certificirano što znači da je kontrolirano u za to ovlaštenim ustanovama. Ja ipak najviše koristim sjeme iz vlastitog uzgoja. Od zdravih, lijepih i ukusnih plodova uzimam sjeme, sušim ga na papirnatoj podlozi u toploj prostoriji 2-3 tjedna te ga pohranjujem u označene vrećice i čuvam do sjetve. Dobro čuvano sjeme može ostati klijavo nekoliko godina.
Vrijeme sjetve potrebno je prilagoditi uvjetima podneblja, uvažavajući optimalne uvjete koje uzgoj tikve zahtijeva. Tikva ima velike zahtjeve za toplinom. Na temperaturi od 20-30 °C sjeme za 8 dana izraste u normalan klijanac. Stoga se ne preporučuje rana sjetva u hladno tlo, jer će u takvim uvjetima sjeme otežano nicati, a ako ima patogena na njemu ili u tlu, najvjerojatnije do nicanja neće niti doći, već će sjeme u tlu istrunuti. U toku vegetacije tikve trebaju veliku količinu vlage u tlu. Za njihovu prvu fazu razvoja, klijanje i nicanje, vlaga je potrebna, ali nisu to velike količine te se zalijevanjem vrlo lako mogu dodati. Na temelju napisanog mogli bismo reći da su, ako tikve sadimo na otvorenom, temperatura tla i temperatura zraka faktori prema kojima određujemo rok sjetve. Idealno vrijeme za sjetvu bilo bi kod temperature tla od 15°C na 10 cm dubine u periodu kada su prošle opasnosti od kasno-proljetnog mraza što je kalendarski (kod nas) nakon 15.05.
Način uzgoja - Ovaj uzgoj na koji vas upućujem nije ni konvencionalni, ni ekološki, jer i jedan i drugi zahtijevaju ispunjenje propisanih uvjeta kojih se pri uzgoju treba strogo pridržavati. Moj vlastiti uzgoj smatram ekološki prihvatljivim, jer koristim organska hranjiva bez upotrebe pesticida, uvažavajući zahtjeve struke kako bi na kraju dobila zdrave i ukusne plodove.
Tlo i plodored - Kod "moga" uzgoja najteže je zadovoljiti zahtjeve plodoreda i izbora tla, jer mi je prostor za uzgoj ograničen. Budući da sam prisiljena s tikvama ići svake godine na istu površinu, nastojim kvalitetnom obradom i uklanjanjem svih biljnih ostataka nakon branja tikvi osigurati dobru strukturu tla za sjetvu i razvoj biljaka. Tlo ne bi smjelo biti teško, ali ni pjeskovito. Poželjno bi bilo da ima visok sadržaj organske tvari.
Sjetva
- Tikve se uzgajaju izravnom sjetvom ili iz presadnica. Uzgoj presadnica zahtijeva nešto više rada, ali je sigurniji, jer se prije same sjetve može izvršiti odabir najkvalitetnijih biljčica. Uzgoj presadnica počinje 3-4 tjedna prije sjetve na otvorenom. Odabrano zdravo i kvalitetno sjeme polaže se u male kontejnere, čaše napunjene kvalitetnom zemljom. U svaku posudu treba staviti 3-4 sjemenke, jer unatoč pomnom odabiru uvijek postoji mogućnost da neka sjemenka ne iznikne.
Nakon nicanja kad su klijanci u fazi kotiledona potrebno je izvršiti korekciju u čašama i ostaviti dva najrazvijenija klijanca.
Nakon polaganja sjemena i daljnjeg razvoja klijanaca potrebno je zemlju u čašama držati s optimalnom vlagom. Kad se razviju prvi pravi listovi, a uvjeti na otvorenom budu zadovoljavajući, pristupa se sadnji presadnica.
Sadnja presadnica
- Na pripremljenom tlu kopa se jama dvostruko šira i dublja od kontejnera. Idealno bi bilo da je u tlo već unesen stajski gnoj, a ako nije, poželjno bi bilo dodati ga u jamu prije sadnje te prekriti s još jednim slojem zemlje. Umjesto stajskog gnoja može se koristiti kompost.
Tako pripremljeno mjesto se obilato zalije vodom i na to polažu presadnice. Bale presadnica s korijenjem se zatrpavaju zemljom i blago pritisnu te još jednom zaliju. Opet radi sigurnosti uvijek idem na jedno mjesto s više presadnica, koje nakon što se uvjerim da su se počele uredno razvijati prorjeđujem, ostavljam dvije biljke. Radi visokih temperatura i očuvanja vlage u tlu oko svake presadnice stavila sam malč od suhih grančica i lišća.
Sjetva sjemena na otvorenom
- Na pripremljenom dobro nagnojenom tlu kopaju se jame dubine oko 8 cm. Razmak unutar reda trebao bi biti oko 1 m, što ovisi od sorte koju ćemo uzgajati, a razmak između redova ne bi smio biti manji od 1, 5 m. Jame se natope vodom i u svaku položi 5-6 sjemenki. Sjemenke se prekrivaju slojem zemlje od 2-3 cm i opet dobro zalije. Na tako vlažno tlo dobro je staviti oko 1-2 cm suhog tla kako se ne bi napravila pokorica i onemogućila normalno izbijanje klijanaca. Nakon što utvrdimo u fazi izbijanja prvog pravog lista da je nicanje bilo uspješno, ostavljamo dvije biljčice u kućici, a ostale odstranjujemo. Kod ovakvog načina uzgoja dobro je označiti mjesta sjetve, jer ona do izbijanja klijanaca nisu vidljiva te bi bez oznake svaka mjera njege usjeva mogla oštetiti klijance. Ukoliko nema dovoljno prirodne vlage u tlu, mjesta sjetve treba redovito zalijevati sve dok klijanci ne izniknu, a i poslije tijekom vegetacije ako ocijenimo da vlažnost tla nije optimalna. Ovdje je važno reći da se zalijevanje obavlja u ranim jutarnjim satima ili navečer, a nikako za vrijeme visokih dnevnih temperatura. Vodu treba dodavati u zoni korijena, a ne po listovima i još je dobro znati da je bolje pri zalijevanju dodati svaka 2-3 dana po biljci 5 l vode, nego svaki dan 0, 5 l.
Njega
- S ovakvim uzgojem nema previše posla u vegetaciji. U prvoj fazi razvoja važno je usjev držati čistim, bez prisutnosti korova, što postižemo njihovim mehaničkim uništenjem, okapanjem ili frezanjem. Poslije kada tikve razviju svoju bujnu vegetativnu masu problema s korovima više nema. Iako postoji nekoliko bolesti i štetnika koji bi mogli ugroziti uzgoj, pridržavajući se preventivnih mjera, ta se opasnost može izbjeći. Sve prošlogodišnje biljne ostatke treba ukloniti, sklop ne smije biti jako gust, u blizini nije poželjno saditi krastavce, lubenice, dinje... Uzgoj provjereno otpornih sorti je efikasna mjera za uzgoj zdravih plodova.
Sadnja tikve je prvi i najzahtjevniji korak u uzgoju ove povrtnice, ali ako smo taj korak napravili ispravno, sve što slijedi je uživanje; promatranje otvaranja prvih cvjetova, eventualna pomoć pčelicama kod oprašivanja, zametanje plodova, njihovo okrupnjavanje, promjena boje i na kraju nagrada za trud je obilata berba, kada s ponosom zaključujemo...vrijedilo je!!!
Autor fotografija: anotoinete
:(Još nema komentara