Začini s mojeg balkona

Svježe začinsko bilje, pogotovo ako ste ga sami uzgojili, vaša će jela učiniti mirisnijim i ukusnijim, a ponekad čak i tajanstvenima. Puno začinskog bilja, osim lijepe arome ima i ljekovita svojstva.

Život u gradu, u malim stanovima s minijaturnim balkonima i lođama, često nam ne ostavlja puno prostora da uzgojimo ni cvijeće u loncima, a o začinskom vrtu i povrtnjaku može se samo sanjati. Prisiljeni smo se snalaziti na različite načine, neki kupuju suho začinsko bilje, neki kupuju vezice bilja na tržnici, neki pak, kao ja na primjer, imaju balkone okrenute potpuno nespretno za uzgoj cvijeća, pa su se okrenuli manje zahtjevnom začinskom bilju. Osim što je vrlo lijepo i dekorativno, ugodno miriše, tjera insekte i komarce, ono nam odlično služi u kuhinji, za jelo, čajeve i dekoracije tanjura.

Začinsko bilje može se uzgojiti iz sjemena ili sadnica, a najbolje je kvalitete u travnju, lipnju ili na jesen, u rujnu. Pravilo je da se bilje s puno cvjetova uzgaja u malim posudama i zasebno, ja sam se u mojem balkonskom začinskom vrtu odlučila za duguljaste posude s po tri sadnice u njima. Iako upućeniji kažu da je za začinsko bilje potrebno oko tri metra kvadratna prostora, meni odlično ide i na prostoru od 1 m². Začinsko bilje ne podnosi puno vlage u zemlji i ustajalu vodu, pa stoga kad ga posadite u posude na dno stavite sloj šljunka, radi otjecanja vode. Sadite maksimalno po tri biljke (po mogućnosti srodne i jednakih zahtjeva) u posudu, jer se biljke u dobrim uvjetima i stalnu njegu, vrlo brzo rašire. Bilje za koje se dobro brinete i dobro ga održavate širi se i raste u visinu i širinu, kao npr. bosiljak, metvica, peršin i vlasac, pa ga morate stalno obrezivati, a potrebno je sačuvati listove i njihova svojstva.

Da biste sačuvali kvalitetu i svježinu bilja, sušite ih u tamnoj prostoriji, s dobrim protokom zraka ili na propuhu. Druga mogućnost čuvanja je zamrzavanje ili čuvanje u ulju. Za zamrzavanje imam mali savjet: bilje sitno nasjeckajte i stavite ih u posudice za kockasti led, nalijte vodom preko bilja i smrznite, pa kad budete kuhali, samo uzmete kockicu-dvije ili koliko vam već treba. Sve arome i eterična ulja u njima ostanu sačuvani, kao da je bilje tek ubrano.

Da predstavim ukratko i bilje koje uzgajam na svome balkonu i najčešće koristim u kuhinji, a koje odlično podnosi uzgoj u posudama za cvijeće, dobro podnosi sunčani položaj, na balkonu ili čak uzgoj na prozorskoj dasci.

Peršin, obični i kovrčavi (Petroselinum crispum) dobro podnosi sunčani položaj, odličan je izvor vitamina C, A i B. Koristi se za juhe, umake, kao dodatak ribi i krumpiru, a čaj od peršinova lišća koristi se kao laksativ. Ima ga u cijelom svijetu i pretpostavlja se da je najkorišteniji začin od svih. Stoga se često u šali kaže:
"Rock'n'roll i peršin možeš svugdje staviti i nikada nećeš pogriješiti ili pretjerati".
Recept: Majčin peršin jabučni umak

Bosiljak (Ocimum basilicum) bosiljak ima raznih varijeteta, kovrčavih, sitnolisnih, krupnolisnih, zelenih, žućkastih ili ljubičastih. Sije se svake godine u travnju ili svibnju, kad prođe opasnost od mraza, ne voli propuh, ali obožava sunce. Koristi se kod svih jela s rajčicom, u talijanskoj i mediteranskoj kuhinji je nezamjenjiv u gotovo svakom jelu i salati. Odličan je digestiv i antioksidans.
Recepti: Bosiljak za zimu i Bosiljkovo ulje.

Kadulja (Salvia officinalis) voli stjenovitije tlo i ne podnosi veliku vlagu oko korijenove bale. Obožava sunce i redovito je treba obrezivati da bi rasla u širinu, koristi se u čaju i jelima s rajčicom. Antiseptik je, odlična je za dezinfekciju usta i grla te parenja kod prehlada. Stari Rimljani su joj pridavali čudesna ljekovita svojstva i govorili: " Zaprijeti li smrt, po kadulju u vrt!".
Recept: Liker od kadulje

Ružmarin (Rosmarinus officinalis) uspijeva na svim vrstama zemlje osim na glinenom tlu. Voli sunce, ne voli zalijevanje i odlično se može uzgajati u posudama za cvijeće, višegodišnja je biljka, vrlo često se koristi čaj od ružmarina za stimulaciju rada žuči, smirenje glavobolja i liječenje infekcija dišnih putova, u jelima je odličan za ribu s roštilja ili odreske od mesa.

Vlasac (Allium schenoprasum) voli rastresitiju zemlju, potrebno ga je stalno prihranjivati, ali i stalno kratiti, jer brzo i bujno raste. Može rasti na direktnom suncu. Ima ista svojstva kao i luk, vrlo lijepe ljubičaste cvjetove i široku upotrebu u kuhinji, od dekoracije salata i juha, do jela s mesom. Dodajem ga na kraju kuhanja, jer lako gubi svojstva, pun je vitamina A i C te željezom.
Recept: Maslaci s dodacima

Metvica (Mentha piperita) također dolazi u stotinjak varijeteta, voli svježe tlo, s dosta vlage. Može rasti dobro na suncu ili u polusjeni, obavezno joj lišće skraćujte da raste u širinu i čuvajte lišće za divan čaj. Odlično pomaže kod probavnih smetnji bilo koje vrste i djeluje okrepljujuće.
Recept: Liker od mente

Majčina dušica (Thymus vulgaris) ima je raznih boja šarenih, zelenih, ljubičastih i šatiranih, postoji i limunska majčina dušica. Odlično uspijeva u suhoj zemlji bogatoj mineralima, zalijevajte je umjereno, a budete li pretjerali sa zalijevanjem, istrulit će vam. Obavezno se treba skraćivati, djeluje antibakterijski te umiruje čitav organizam. Čaj od timijana je odličan u borbi protiv infekcija dišnih putova, a pomaže kod dijareje i želučanih tegoba.

Matičnjak (Melissa officinalis) se isto uzgaja kao i timijan i metvica. Bila je omiljena biljka starih Grka, vjerovalo se da je nimfa Melisa spasila Zeusa i da ju je on u znak zahvalnosti pretvorio u pčelu da uvijek na ovoj biljci vječno skuplja med (u našem narodu je ova biljka poznata kao "pčelinja ljubica"). Djeluje spazmolitički, pomaže kod menstrualnih tegoba, a čaj od matičnjaka dokazano umiruje živce i uspavljuje. Vjerovalo se da vrećica s melisom pod jastukom garantira lijepe snove.

Origano (Origanum vulgare) je ustvari divlji mažuran, uzgaja se u istim uvjetima kao i matičnjak, metvica i timijan. Raste po cijelom priobalju divlji, nezaobilazan je baš u svim kuhinjama mediteranskog kruga, dobar je izvor vitamina C i antioksidans je. Praznovjerje kaže da se origano (ili mažuran) treba uključiti u vjenčane bukete, jer je navodno štitio od zla, bio je simbol zadovoljstva i život činio bezbrižnim. U davno doba se koristio kao blago solilo, jer je sol bila skupa, pa se koristio u jelima Dalmacije i Dalmatinske Zagore uz čubar u zamjenu za sol i papar.

Korijander (Coriandrum sativum) osim što sliči na peršin, voli iste uvjete za rast kao i peršin, što više sunca, to on bolje raste, ali ne voli veliku vlagu. Koristim ga u svim azijskim jelima iz woka, za guacamole i za izradu rakije medice i travarice. Čaj od listova korijandera ublažava zubobolju, sjeme korijandera poboljšava probavu, a izdrobljena zrna potopljena u maslinovo ulje daju odlično ulje za masažu i zatezanje kože.
Recept: D´Guacamole...

Mažuran (Origanum majorana) uzgajam ga u istoj posudi s origanom, koristi se u jelima s krumpirom, juhama, raznim umacima, mahunarkama, a stavljam ga i u kobasice. Kao i origano, mediteranska prehrana ga široko koristi. Čaj od listova pomaže kod grčeva u dojenčadi i kod liječenja prehlade, odličan je antioksidans.
Recept: Koktel dressing

Čubar (Satureja hortensis) začin koji raste po kamenjarima, zovu ga i bijeli vrijesak i vrisak, vriština, cvate u srpnju i kolovozu, intenzivno miriše na eterična ulja, koristio se u davno doba umjesto papra, jer ima peckav papren okus.
Recept: Francuski dressing

Kopar (Anethum graveolens) je starinski začin, koji je ponovo pronašao put do naših stolova i lonaca. Dobar je diuretik, antiseptik, tjera gliste i mrave, a u kuhinji se koristi za juhe, umake, uz ribu (specijalno pastrvu i losos) te salate i za kiselu zimnicu. Koriste se i lišće i sjemenke kopra. Čaj od listova kopra pomaže kod želučanih tegoba i nadimanja. Obavezan je kod kiseljenja krastavaca i drugog povrća.

Čili papričice (Capiscum) u novije se vrijeme uzgajaju na balkonima također iz istih razloga kao i začinsko bilje, iako su one ustvari povrće koristim ga kao začin. Postoji stotine vrsta čili papričica i razlikuju se po boji obliku, ljutini i namjeni. Bogate su željezom, vitaminima A i C, koristi se u pripremi meksičkih i azijskih specijaliteta. Čili se može koristiti baš u svakoj vrsti jela ili deserta, ovisno o vašem ukusu. Često se koristim čili papričicama, sakupila sam ih nekoliko vrsta, a kad na jesen pospremam svoj mali balkonski začinski vrt i pripremam ga za zimu, upravo od čili papričica napravim vjenčić plodova i koristim se njime u jelima, kao dekoracijom u kuhinji, no još važnije, upravo ti vjenčići me zimi podsjećaju na ljeto i moj začinski vrt na balkonu.

Pročitali ste sada članak i odlučili ste da se dogodine ili još ove godine, sigurno bacate na sadnju, nije vam još kasno, upravo sada je najbolji izbor začinskog i ljekovitog bilja na tržnicama i u rasadnicima. Još par općih savjeta:

• pri izboru bilja uvijek gledajte koje bilje najčešće koristite u svojoj kuhinji. Bolje je imati dvije sadnice peršina koji stalno koristite, nego limunsku travu ili kadulju i estragon, ako ne znate što s njima.
• pogledajte da li vaš balkon ili terasa odgovara za uzgoj pojedinog bilja, naime začinsko bilje je uglavnom nezahtjevno, voli sunce i štedljivo zalijevanje, što je više sunca, brža je izmjena tvari i stvara se više eteričnih ulja.
• izaberite odgovarajuće lonce i posude za sadnju, postoji i posebno prilagođena zemlja za začinsko bilje na tržištu (tu nema štednje).
• budući da zemlja za cvijeće i začinsko bilje ne sadrži gnojivo, morate ga sami dodavati, vrste koje brže rastu npr. vlasac, peršin, ljupčac, morate češće gnojiti.

Ponosim se svojim začinskim vrtom, on mi jamči bogatstvo i raznolikost okusa, mogu skuhati čaj od mente u svakom trenutku, zajamčeni su mi mjeseci sigurne obrane od mrava i komaraca, osim toga ja ga konzerviram, pravim mješavine začina i rado te mješavine poklanjam prijateljima.

Za kraj, vama poklanjam recept za moj "Dalmatinski začin", koji koristim u svim svojim jelima s rajčicom, pizzama ili jednostavno gurnem nos u teglicu i liječim nostalgiju za ljetom i Dalmacijom.

4 žlice suhog lišća mažurana
4 žlice suhog lišća bosiljka
4 žlice suhog lišća majčine dušice
3 žlice suhog lišća origana
3 žlice suhog lišća čubra (vrijesak)
2 žlice suhog lišća ružmarin i
1 žlica suhog lišća kadulje.

Pročitajte i ovaj zanimljiv članak drage manuele 22 !

Autor fotografija: Milicza