USKRS U MOM KRAJU

Uskrsni običaji mog kraja počinju već početkom Velikog tjedna.Vjerovanje u osobitu moć vode, cvijeća i zelenila dolazi do izražaja i u djevojačkom običaju kićenja zdenca u noći uoči Cvjetnice (u Slavoniji i u obilasku više bunara) te umivanja u vodi s cvijećem na Cvjetnicu radi zdravlja i ljepote lica, ali i na Veliku subotu kad zazvone zvona (ako su u tom trenutku u crkvi, djevojke nastoje doći do blagoslovljene vode). U Velikom tjednu priprema se sve za nastupajuće blagdane: uređuje se kuća i okućnica, priprema hrana i odijelo (za Uskrs se prelazilo na laganiju odjeću i nastojalo priskrbiti bar nešto novo). U tom tjednu počinju se pripremati kolači, počinje se od suhih a na kraju se peku oni filovani. Poznato je da svaki blagdan u Slavoniji podrazumjeva veliki broj različitih vrsta kolača pa tako i Uskrs (ponekad bude i 17-18 vrsta kolača) Prvo se detaljno spremala i očistila kuća te su se stavljali Uskrsni ukrasi. U četvrtak se pripremaju jela od zelenog povrća (te se zove zeleni četvrtak).Poslije tri sata više se ne dira zemlju i vežu se crkvena zvona. Na Veliki petak se ne rade teži poslovi i posti se uz fiš paprikaš ili ne drugo posno jelo.Često se toga dana i bojaju jaja. Tradicionalno bojanje jaja se obavljalo uz pomoć ljuskica luka. Na jaje se prije kuhanja učvrstio listić biljke te su se tako kuhala. Ljuskice različitih vrsta luka daju i različite boje jaja. Jaja su se bojala i crtanjem s voskom ili su se šare radile “grecanjem” po samoj ljusci jaja.Današnja najčešća tehnika bojanja jaja u Slavoniji jeste kuhanje jaja u lukovici s raznim travnatim urescima koji ostave trag listića ili neke travke na ljusci.Obojana jaja dijelila su se obitelji, djeci i drugim ljudima koji su nam dragi. Poznat je običaj da djeca u crkvu nose našarane šibe kojima udaraju po klecalima i podu kako bi se istjerao Juda odnosno zlo.Osim toga momci su se odijevali na ovaj dan u posebna šokačka ruha i čuvali Isusov grob. Na Veliku subotu kuhala su se šunka ,jaja kobasica i slanina. Navečer se pripremala korpica za svetenje, a ovaj dan karakterizira i posveta vode i vatre koja se koristi tijekom liturgijske godine unutar crkve.Rano ujutro u crkvu se nosi na svetenje pogača, šunka, jaja ,kobasica, mladi luk,kolači, grančice šljive,sol i vino.Košarice se pokrivaju vezenim pokrovima te su se žene često znale takmičiti čija će košarica za svetenje izgledati ljepše. Žena koja prva stigne sa svetenja te će godine biti najvrednija. Uskrsni doručak je jako bogat i sadrži ono što se donijelo sa svetenja. Poslije doručka ide se na svetu misu. Nakon toga se postavlja ručak.Za uskršnji ručak običaj je kuhati kokošju juhu, kuhano kokošje meso i povrće sa sosom te pečenje, uglavnom svinjsko te brojne starinske torte.Poslije ručka djeca se obično tucaju s jajima.Na uskrsni ponedjeljak, poslije dugog vremena odricanja od zabave i plesa, opet počinje društveni život.