Loboda čušpajz moga tate

Listove lobode koju operemo krupnije nasjeckamo i pofurimo slanom kuhanom vodom, zatim ocijedimo. U biti se sprema slično kao špinat.

Na masti popržiti brašno  (ako ste na Gluten FreeF prehrani koristiti Schark mix b  brašno ili gustin, tapioku , rižino brašno, a može na LCHF  zobene mekinje ), te dodamo bijeli luk i pirjati dok ne omekša. Kada luk poprimi blago žućkastu boju dodati pofurenu lobodu, podlijemo vodom i malo mljeka…dodamo na sitnije kockice izrezan kuhani krumpir.

Za poboljšanje okusa može dodati 2, 5 dcl vrhnja za kuhanje. Može se dodavati i 1-2 jaja ali moj otac nije dodavao jaja samo mljeko i vrhnje ako ga je bilo… Može se krumpir i posebno skuhati jer za lobodu je dovoljno 15-ak minuta…

Čušpajz se može skuhati rjeđe kao varivo jušno i to je bilo samostalno jelo nekad u Gackoj dolini a i na gušće pa bude prilog kao ovdje
Na gackom čakavskom dijalektu
Oprana lišće pitome lobode bradvon treba krupnije sasić i obarit slanom kuvanon vodon i ocidit. Na mast se vrže brašno da dojde i doda izrizan luk da se podinjsta, al ne smi pregorit da ne grkne. Tekar tad se meće obarena loboda, podije mlikon i smiša na kockice skuvan krunpir. Ki more, da bi čušpajz bil finiji, pred kraj stuče nekoliko jaj, smiša i pušći skuvat.
Kaj loboda ednako se kuva i čušpajz od špinata. Bilo je dost imat ko stablo pitome lobode, obično je to raslo uz zid kuće ili pojate. Lišće joj je krupno i začas ga naberi, a sime veliko, noliko kaj koliko bi vrvon prsta pritisal, toliko je sime.
Ovo jelo se nalazi i u Gačanskoj tradicijskoj kuvarici. recept je od mog oca i na njegov način i kako je njegaova mati a moja baka Anka kuhala, a dijalekt sam posudila iz gore navedene kuharice koju sam doobila na poklon i čuvam ju ko oči u glavi.
Više o lobodi i njenoj ljekovitosti slika lobode i kolaž slika

Malo više o LOBODI:

Loboda je malo poznata, ljekovito lisnato povrće koje se koristi kao i špinat.. blitva.
Ona  živi jednu godinu. Slicna je divljoj lobodi, korovu koji raste po njivama i baštama,i uz plotove, ali ima mnogo krupnije i ukusnije lišće.
Kulturna loboda je u naše krajeve donešena iz Turske.
Danas se uzgaja  u Srbiji, Makedoniji i Bugarskoj. Negdje je podivljala, te se sreće kao korovska biljka po baštama, a da ljudi  i ne znaju da se ona jede, da je zdrava i ljekovita.

Lobode ima u tri  boje listova - zelena, bijela i crvena. Crvenu, atriplex hortensis var rubra, mnogi uzgajaju u vrtovima jer navodno tjera voluharice - nazivaju ju vrtna pepeljuga. Uzgoj  lobode je jednostavan. Sije se rano u proljeće, čim može da se uđe u  vrt, u redove na 30-40 cm. Sjeme je slično sjemenu pastrnjaka -plosnato, krupno. Nikne tek kada se zemljište dobro zagrije, početkom mjeseca  travnja.
Može se uzgajati i u rasadniku. Rasađuju se mlade biljke, sa 2-3 lista, a sade se na istu dubinu na kojoj su  i niknule..

Poslje kad nikne, loboda se razrjedi kao i zelje i slične boljke tog tipa, tako da bude po jedna biljka na rastojanju od oko 25-30 cm. Brzo raste na plodnom i vlažnom zemljištu i razvija krupne listove, veličine dlana. Listovi se javljaju na stablu i beru se kao kod duhana. Berba može da se obavlja i čupanjem celih biljaka dok su mlade, visine 25-30 cm, slično kao kod špinata Lišće je mesnato i sočno, posuto srebrnastim odsjajem. Za koristit je najbolje  i brati je u mjesecu maju.

List je srcast, šiljastog vrha, po rubovima nazubljen. Drška lista je kratka i odbacuje se. Loboda je dobra za jelo samo dok je biljka mlada, a lišće sočno i mesnato. Koristi se kao i špinat, zelje, blitva i kopriva.

Po okusu najviše podsjeća na špinat, samo je malo čvršće i tamnije zelene boje.

Od lobode se spremaju  čušpajzi sa krumpirom  može i sa mesom, pite, zljevanke, pire, . Veoma je  ukusna pita  filana smjesom od  sira, jaja i lobode.

VAŽNOOO:Lišće lobode se bere sve dok ne  procvjeta, a onda postaje štetno po zdravlje, jer se naglo povećava sadžaj oksalne kiseline.Iako nijedna vrsta ne sadrži toksine, ne bi  se smjela koristiti ako rasteu na tlu koje je tretirano umjetnim gnojivom, jer nakupljaju štetne nitrate u svom lišću. Dakle, ovu biljku za hranu morate uzgajati organski. Jestiva loboda ima blago laksativno djelovanje – mnogi će reći da je ova biljka izvrsna "čišćenje crijeva". Sjeme sadrži saponine koji su otrovni, pa iako se oni slabo asorbiraju u organizam, te mogu uništiti kuhanjem, Treba biti oprezan sa sjemenjem, lišće se konzumira sirovo ili kuhano, te sjeme obavezno kuhano.

Za potrebe jednog domaćinstva, dovoljno je ostaviti 2-3 biljke za sjeme, koje treba sakupiti i čuvati za iduću sezonu.

Copy paste s interneta (arasic)

Jestiva loboda, Atriplex hortensis je povrće iz obitelji Amaranthaceae, potporodica Chenopodioideae.  To je rod s velikim varijacijama u vrstama i široke rasprostranjenosti. Mnoge vrste iz tog roda su jestive, a najomiljenija ja vrsta Atriplex hortensis koja se još naziva jestiva loboda, planinski špinat, francuski špinat. Crvenkastu verziju ove vrste nazivaju vrtna pepeljuga (atriplex hortensis var rubra). Kao povrće koristi se kroz ljudsku povijest još od mezolitika.

 Ali s samoniklim biljem treba biti oprezan: postoji još nekoliko vrsta lobode koje su joj slične ali nisu jestive – smrdljiva ili opora loboda i srcolisna loboda, a postoji i grozdasta loboda čije eterično ulje sadrži otrovne tvari – najbolje ih možete otkriti po neugodnom mirisu nakon što list protrljate prstima.

Više o primjeni i LJEKOVITOSTI možete pročitati ovdje:

RECEPTI:

Loboda sirni namaz by me

Soufflé ili nabujak od lobode by me

Krem juha od lobode by me

fritaja od lobode by ana53. U njenom receptu se vidi da  lobodu se može naručiti internetom,

Interesantan RECEPT kao pitaŠkembe tava sa Pećke Bistrice by papomojsije

Rolada od lobode i mljevenog mesa by me

Recept od jelena123 Loboduša