Moj profil
Endivija

Endivija

Engleski naziv: endiveLatinski naziv: Cichorium endivia var. crispaRegionalni naziv: cikorija, zimska salata

Cikorija, radič i endivija su bliski srodnici, pa se često i njihovi nazivi zamjenjuju, pa tako cikorija dolazi pod nazivom engleska ili belgijska endivija, dok se naziv engleska ili belgijska cikorija odnosi na englesku kovrčavu endiviju.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i podrijetlo

Endivija je zimsko zeljasto povrće koje se konzumira kuhano ili kao salata. Smatra se da je podrijetlom iz Indije, iako postoje i mišljenja da potječe iz Egipta ili Kine, ili da je hibrid između C. intybus i C. pumilum, divljih vrsta iz Turske i Sirije.

Uzgaja se od 30-ih godina 19. stoljeća u Belgiji i Francuskoj, i to u dva oblika: kovrčasta s uskim listovima i eskarol sa širokima. Vanjski listovi su zeleni i gorki, a unutarnji mliječno bijeli i blažeg okusa.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g endivije je 17 kcal / 71 kJ. Od toga je 94% voda, 1,3% proteini, 0,2% masti, a 3,4% su ugljikohidrati.

Odličan je izvor dijetetskih vlakana, kojih ima 3,4 g. Sadrži gotovo sve minerale, ali u malim količinama. Beta-karotena sadrži 1,3 mg.

Odličan je izvor vitamina K (230 mg, što čini 230% RDA) i folne kiseline (85 mg, što čini 21% RDA), a dobar je izvor vitamina C (6,5 mg, što čini 10% RDA) i pantotenske kiseline (0,9 mg, što čini 18% RDA).

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Iako niskog energetskog sadržaja i visokog udjela vode, endivija je nutritivno vrlo vrijedna namirnica. Zbog značajnog sadržaja vitamina C i beta-karotena, svrstava se u hranu za zdravo srce. Zajedničkim djelovanjem, vitamin C i beta-karoten sprječavaju oksidaciju kolesterola, koji bi se u protivnom nakupljao u arterijama tvoreći plak na njihovim stijenkama. Posljedica nakupljanja plaka je usporavanje ili zaustavljanje protoka krvi, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Beta-karoten sprječava nedostatak vitamina A, snažan je antioksidans, poboljšava djelovanje imunološkog sustava, a znanstveni dokazi ukazuju na to da utječe i na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava.

Dijetetska vlakna iz endivije također pomažu zdravlju srca na način da vežu žučne soli u debelom crijevu i izlučuju ih iz tijela. Za ponovnu proizvodnju žučnih soli potreban je kolesterol, čime se smanjuje njegova količina u krvi i smanjuje rizik od njegovog štetnog djelovanja. Vlakna povećavaju osjetljivost inzulina i tako sprječavaju razvoj dijabetesa tipa 2. Imaju visoki kapacitet vezanja vode i na taj način bubre, a posljedica toga je usporavanje probave, što daje osjećaj sitosti, pa se zato hrana bogata dijetetskim vlaknima preporuča tijekom redukcijskih dijeta. Potrebe za dijetetskim vlaknima veće su kod konstipacije, hemoroida, visoke razine šećera i kolesterola.

Folna kiselina je jedan od vitamina B kompleksa, iznimno važan za razvoj živčanog sustava novorođenčeta. Deficit ovog vitamina uzrokuje oštećenja ploda tijekom prvih tjedana trudnoće. Najvažnije funkcije folne kiseline su da se veže uz mišiće kao analgetik za bolove, rast i reprodukcija tijela i stvaranje krvnih stanica. Nova istraživanja ukazuju na to da slabo unošenje folne kiseline povećava rizik od mentalnih bolesti (primjerice Alzheimera), a također utječe i na veću mogućnost lomova kod osteoporoze.

Vitamin A najpoznatiji je po svojoj ulozi u očuvanju zdravlja očiju, a povezan je i s pozitivnim djelovanjem na imunološki sustav, održavanje zdravlja kože, rast i razvoj kostiju.

Kupovanje i čuvanje

Cikorija, radič i endivija su bliski srodnici i bez obzira što su okusom vrlo slični, izgledom se potpuno razlikuju. Cikorija ima duguljastu glavicu blijedih listova koji su na vrhu žuti, radič ima čvrste glavice tamnocrvene boje prošarane bijelom, a listovi su čvrsto priljubljeni jedan uz drugi, dok je endivija klasična glavata salata izvana zelenih, a prema sredini žutih, perastih i kovrčavih listova. Dosta često se i njihovi nazivi zamjenjuju, pa tako cikorija dolazi pod nazivom engleska ili belgijska endivija, dok se naziv engleska ili belgijska cikorija odnosi na englesku kovrčavu endiviju.

Prilikom kupovine endivije glavica salate mora biti čvrsta, a listovi svježi, bez znakova promjene boje, što je uobičajen znak duljeg stajanja.

Čuvajte je u hladnjaku do dva dana, dalje od voća koje zrije, poput jabuka, banana i krušaka, umotanu u kuhinjski papir.

Priprema jela s endivijom

Prije same pripreme, endiviju, kao i svaku drugu salatu, potrebno je dobro oprati. Na početku uklonite vanjske listove, a zatim cijelu glavicu dobro isperite pod tekućom vodom. Potom rukom, a ne nožem, otkidajte listove i svaki pojedinačni list dobro isperite. Nakon toga listove dobro posušite pomoću kuhinjskog papira ili salatnog spinnera te ih režite na željenu veličinu. Salatu pripremajte neposredno prije posluživanja.

Endiviju možete poslužiti samu ili u kombinaciji s drugim salatama, koje će joj umanjiti gorkasti okus, dati drugačiju teksturu i kontrast boja. Dodatnu dimenziju endiviji dat će i svježe začinsko bilje poput peršina, korijandera i bosiljka ili sjemenke suncokreta ili sezama.

Osim pažnje kod izbora vrsta salata, treba odabrati i prikladan salatni preljev, dobre arome i s malo oštrine u okusu. Sastojke za salatni preljev miješajte u električnoj miješalici ili pjenjačom u većoj zdjeli kako bi se svi sastojci dobro izmiješali. Uvijek koristite ulje i ocat najbolje kvalitete, u omjeru 5:1. Možete kombinirati maslinovo ulje sa suncokretovim, koje će salati dati posebnu aromu. Sol i papar su osnovni sastojci svakog salatnog preljeva, dok je senf opcija, a malo šećera smanjit će jačinu okusa preljeva. Salatni preljevi mogu se pripremiti i od jogurta i kiselog vrhnja ili na bazi majoneze.

Endivija će, osim nutritivnog, poboljšati i vizualni izgled svakog sendviča, a vrlo često se iz istog razloga koristi i kao podloga različitim drugim miješanim i složenim salatama od mesa, tjestenine, riže ili plodova mora.

U pripremi raznih kombinacija s endivijom granica je samo vaša mašta. Probajte izmiješati endiviju s klasičnim sastojcima za grčku salatu (krastavac, rajčica, masline, luk i feta sir) pa ako je poslužite samo uz kruh, dobit ćete izvrstan međuobrok, a s pečenim krumpirom lagani bezmesni obrok. Ujedno, ako su ukusi u vašoj obitelji različiti, pripremite pladanj s različitim dodacima – endivija, rotkvica, mrkva, grah, maslina, artičoka iz staklenke, mozzarella i feta sira, mahuna, tunjevina, što će vašim ukućanima dati mogućnost da svatko u svom tanjuru odabere namirnice po svom "guštu". I krumpirova salata dobit će ''noviji'' okus uz dodatak malo endivije.

U francuskom stilu, endiviju možete poslužiti s popečenom slaninom i croutonima, a u mediteranskom stilu s inćunima i kaparama, uz dodatak maslinovog ulja i limunova soka. Sasvim posebna bit će uz dodatak avokada i kockica popečene palente.

Za razliku od endivije, njeni srodnici, cikorija i radič, mogu se peći ili pirjati. Svježa cikorija, pak, ide dobro i s voćem poput naranči, mandarina, grožđica i jabuka u kombinaciji s jogurtnim preljevom, koji će zajedno smanjiti njenu laganu gorčinu.

Recepti