Moj profil
Blitva

Blitva

Engleski naziv: swiss chardLatinski naziv: Beta vulgaris var cicla

Blitva osigurava nutrijente koji mogu povoljno regulirati visoki krvni tlak i povoljno utječu na kardiovaskularno zdravlje, reduciraju štetno djelovanje slobodnih radikala na mnoge organe u organizmu te imaju protuupalno djelovanje, ublažavaju grčeve u mišićima i migrene.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i porijeklo

Blitva je lisnato zeleno povrće s debelom i hrskavom stabljikom. Ovisno o podvrsti, listovi blitve mogu biti glatki ili valoviti sa svjetlije obojenim žilicama koje prolaze kroz listove. S obzirom da blitva spada u istu porodicu zajedno sa špinatom i ciklom, dijeli i iste okuse. Ima gorčinu listova cikle i blagi slankasti okus listova špinata.

Najrasprostranjenija je na mediteranskom području, pa onda i ne čudi da je već u 4. st. pr. Kr. o njoj pisao poznati grčki filozof Aristotel. U antičko doba i Grci i Rimljani cijenili su blitvu zbog njenih ljekovitih svojstava.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježe blitve iznosi 19 kcal / 79 kJ, od toga sadrži 3,7% ugljikohidrata, 1,8% proteina i 0,2% masti.

Blitva sadrži raznolike minerale, iako količine nisu u potpunosti značajne: bakar (0,18 mg), mangan (0,36 mg), fosfor (46 mg), magnezij (81 mg), kalij (379 mg), cink (0,36 mg ), željezo (1,8 mg), selen (0,9 mcg) i kalcij (51 mg).

Od vitamina u nešto manjim količinama blitva sadrži vitamin C (30 mg), tiamin (0,04 mg), riboflavin (0,09 mg), niacin (0,4 mg), pantotenska kiselina (0,17 mcg), vitamin B6 (0,09 mg), folnu kiselinu (8,4 mcg), vitamin E (1,9 mg), vitamin K (830 mcg) vitamin A (306 mcg) i kolin (18 mg).

Blitva u 100 g sadrži 1,6 g dijetalnih vlakana, beta karotena 3,7 mg te luteina i zeaksantina 11mg.

Ljekovitost

Blitva ima odličnu kombinaciju tradicionalnih vitamina i minerala, fitonutrijenata i dijetalnih vlakana.

Konzumiranjem blitve u organizam se unose značajne količine vitamina K koji sprječava djelovanje stanica koje razaraju kosti. Zanimljiva činjenica je da se vitamin K pod utjecajem mikroflore u probavi pretvara u oblik vitamina koji aktivira glavni protein u kostima.

Blitva je i dobar izvor beta karotena koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Najpoznatija uloga ovog nutrijenta je zaštita vida, međutim služi i u zaštiti od oksidativnih oštećenja u organizmu koji mogu dovesti do raka. Istraživanja na Sveučilištu Kanzas u SAD-u utvrdila su da kancerogene tvari iz cigarete potiče redukciju vitamina A, a na osnovu rezultata zaključeno je da prehrana hranom bogatom vitaminom A objašnjava zašto neki dugogodišnji pušači ne obole od raka pluća. Ako ste od onih koji ne puše, ali ste u društvu onih koji puše, možete se zaštiti konzumiranjem hrane koja sadrži povećane količine beta karotena.

Fitonutrijenti lutein i zeaksantin također štite naše oči na način da utječu na povećavanje koncentracije pigmenata što osigurava bolju zaštitu mrežnice.

Blitva osigurava nutrijente koji mogu povoljno regulirati visoki krvni tlak i povoljno utječu na kardiovaskularno zdravlje, reduciraju štetno djelovanje slobodnih radikala na mnoge organe u organizmu te imaju protuupalno djelovanje, ublažavaju grčeve u mišićima i migrene.

Neke od zdravstvenih studija o blitvi ispitivale su ljekovita svojstva lišća i korjenja koje nije doduše jestivo, i otkrile da blitva može učinkovito smanjiti pojavu raka probavnog trakta.

Članak objavljen u znanstvenom časopisu Neurology predlaže najmanje 3 obroka dnevno zelenog i žutog povrća jer se time može za 40% smanjiti gubitak mentalnih funkcija.

Kupovanje i čuvanje

Prilikom kupnje obratite pažnju da su listovi blitve izrazito zelene boje, a stabljika čvrste i hrskave strukture. Izbjegavajte kupnju blitve čiji su listovi povenuli ili imaju promjene u boji, a stabljika je mekana sa znakovima kvarenja.

Blitvu potrošite najkasnije do tri dana od kupnje, a čuvajte je u hladnjaku u plastičnoj vrećici. Za duže čuvanje listove blitve kratko blanširajte u kipućoj vodi i zamrznite.

Priprema jela s blitvom

Prije pripreme svježu blitvu dobro operite kako biste uklonili ostatke zemlje. Odrežite dno stabljike s korjenčićima, a ako je stabljika vlaknata, napravite nekoliko zareza blizu dna stabljike i ogulite višak vlakana, kao što je to slučaj s celerom. S obzirom da se stabljika i listovi blitve kuhaju vremenski različito, oštrim nožem odvojite stabljiku od listova i stavite je kuhati nekoliko minuta prije listova. Isti postupak je i kod pirjanja, gdje se blitva dodaje postepeno u nekoliko navrata. Jedino se kod pripreme pita, fritaja i jela koja se gratiniraju listovi i stabljika kuhaju istovremeno.

I dok se u Dalmaciji uz pečenu ribu poslužuje kuhana blitva i kuhani krumpir s dodatkom češnjaka i maslinova ulja, u Italiji se blitva reže na trake ili manje dijelove i pirja na mješavini maslinova ulja i maslaca s lukom i češnjakom. Pirjanoj blitvi na luku može se dodati malo mljevene slatke paprike, grožđica i na kraju očišćeni, popečeni bademi ili izmrvljeni feta sir.

Tjestenina se izvrsno kombinira s blitvom, poput linguina s hrskavom slaninom i lukom ili penna s kobasicom, češnjakom i čili papričicama. Blitva s ricottom bit će izvrstan nadjev za raviole. Jednako tako blitvom možete omatati kuhane žitarice i omiljeno povrće i ispeći mini roladice u pećnici.

Blitva može biti i kolorističan dodatak juhama, pa je po želji dodajte pilećoj juhi s cvjetačom, juhi od ječma, rajčice i leće ili toskanskoj juhi od graha s pancetom, lukom, češnjakom i komoračem.

Polovicu kuhane palente u koju ste umiješali ricottu rasporedite u tepsiju, zatim dodajte polovicu pirjane blitve s lukom, češnjakom i mljevenom paprikom i na kraju ploške mozzarelle. Ponovite postupak s preostalim sastojcima i zapecite sve zajedno u pećnici. U gratiniranim jelima također možete kombinirati blitvu. Npr. u kombinaciji sa špinatom i gruyère sirom ili s krumpirom, quinoom i krušnim mrvicama.

Blitva je i izvrstan prilog uz meso i perad. Tako pirjanu blitvu poslužite uz janjeće kotlete s roštilja poprskane s malo aceta balsamica koji ste prokuhali s ružmarinom i paprom u zrnu ili s pečenom patkom i njokima od žute bundeve s malo naribanog parmezana.

I za kraj ne možemo zaobići tourte aux blettes, specijalitet juga Francuske. Prhko tijesto se razvalja na dva pravokutna dijela, donji dio se stavi u predviđenu tepsiju s rubovima tijesta prema van, zatim se rasporedi nadjev od vrhnja, jaja, šećera, naribane narančine korice, malo soli, pinjola, grožđica te kuhane i ocijeđene blitve. Zatim se na to stavlja gornji dio prhkog tijesta koji se čvrsto spaja s donjim tijestom. Na gornjem se naprave tri reza i pita se peče oko sat vremena. Nakon što se dobro ohladi, posipa se sa šećerom u prahu i poslužuje kao desert.

Recepti