Moj profil
Dinja

Dinja

Engleski naziv: melonLatinski naziv: Cucumis meloRegionalni naziv: dina, melon, pekun, pipun, pepun

Ako ste mislili da se dinja poslužuje samo kao desert, u krivu ste. Najpoznatije hladno predjelo u nas je kombinacija pršuta i dinje, a ljeto je izvrsno i za pripremu hladne juhe uz dodatak narančina i limunova soka, cimeta u prahu i metvice.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i podrijetlo

Dinja je jednogodišnja biljka podrijetlom iz Azije, a pripada porodici Cucurbitaceae ili bundeve.

Plod je okruglog ili ovalno-izduženog oblika, mase 1-2 kg. Tvrda kora može biti glatka, naborana ili mrežasta s režnjevima. Unutrašnji, jestivi dio najčešće je narančasti ili zelenkastobijeli, a šupljina je ispunjena sjemenkama.

U Kini je bila poznata već 1000 godina prije Krista. U Bibliji se spominje da su Izraelci, kada su napustili Egipat i s Mojsijem četrdeset godina lutali pustinjom, žalili za svojom omiljenom hranom, a posebice dinjom.

Slike iz gradova Herkulanuma i Pompeja (79. g.) upućuju na to da su i Rimljani poznavali dinju.

Energetska i nutritivna vrijednost

Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, dinja je u skupini s ostalim vrstama voća. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja u danu.

Niska energetska vrijednost dinje i velik udio vode čine tu namirnicu vrlo popularnom u ljetnim mjesecima. Plod dinje za konzumaciju mora biti potpuno zreo; vrlo je sočan, slatkog okusa, svojstvene arome i djeluje osvježavajuće.

Energetska vrijednost dinje iznosi samo 34 kcal na 100 g svježe namirnice.
U 100 grama svježe dinje u prosjeku ima 91 g vode, 0,1 g masti, 0,8 g bjelančevina, 7,9 g ugljikohidrata, 8 g šećera i 0,9 g vlakana.

Dinja je iznimno bogata vitaminom C (31% od RDA u 100g), a neke vrste (npr. cantaloupe) bogate su i vitaminom A koji je prisutan u obliku beta-karotena (10% od RDA u 100g).

Sadrži i druge vitamine i minerale, iako u manjim količinama: tiamin, niacin, vitamin B6, folate, pantotensku kiselinu, željezo, magnezij, bakar, kalij, mangan, fosfor.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Veoma su važni pozitivni učinci dinje na zdravlje organizma:

  • sadržaj vitamina C i A koji ujedno djeluju kao antioksidansi, štiteći organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja
  • voda i kalij potiču rad bubrega, pomažu u uklanjanju štetnih tvari iz organizma, a kalij ima blagotvoran učinak kod osoba s visokim krvnim tlakom jer ga smanjuje
  • povoljnim djelovanjem biljnih vlakana olakšava probavu i pomaže u smanjenju tjelesne težine i nadimanja u trbuhu
  • zbog visokog sadržaja beta-karotena dinja se ubraja među antikancerogenu hranu
  • oblog od iscijeđenog soka dinje ili od naribane dinje služi za otklanjanje boli.

Kupovanje i čuvanje

Dinja je danas dostupna cijele godine, ali njezina sezona dozrijevanja u nas je u razdoblju od lipnja do kolovoza, kada je na tržnicama najviše dostupna.

Najzastupljenije su podvrste cantalooupe, dinja zelenkaste kore s hrapavom površinom poput mreže, i charatais, dinja žute kore hrapave površine s okomitim prugama.

Pri kupnji dinje pripazite na peteljku oko koje se mogu stvarati kapljice vlage, što je znak da je dinja ubrana prerano. Kod zrele dinje peteljka lako otpada, na čijem mjestu ostaje malo udubljenje, dok druga strana dinje mora biti mirisna i gipka na dodir.
Izbjegavajte dinje koje imaju mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.

Dinju čuvajte 2-3 dana na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrela, a zatim je možete čuvati u hladnjaku još pet dana. Narezanu dinju čuvajte u hladnjaku do tri dana u zatvorenoj posudi jer njezin miris može prijeći na drugu hranu koju čuvate u hladnjaku.

Priprema jela s dinjom

Svježa dinja poslužuje se vrlo jednostavno. Prije rezanja dobro ju je oprati pod mlazom tople vode kako prljavština s kore ne bi ušla u sočan dio ploda. Dinju razrežite napola, izvadite sjemenke, a zatim je po želji narežite na kriške, kvadrate, kockice ili, posebnim nožićem, na kuglice.

Možete joj pojačati aromu s malo soka limuna ili limete. Po ukusu možete dodati malo cimeta u prahu, narezane svježe metvice ili kajenskog papra.
Svježu dinju možete dodati u sve vrste voćnih salata ili je poslužiti uz sladoled.

Ako ste mislili da se dinja poslužuje samo kao desert, u krivu ste. Najpoznatije hladno predjelo u nas je kombinacija pršuta i dinje, a izvrsno se slaže u salatama s piletinom ili morskim plodovima.

Ljeto je izvrsno vrijeme za pripremu hladnih juha, od kojih je ona s dinjom izvrsna. Uz dodatak narančina i limunova soka, cimeta u prahu i metvice pravo je ljetno osvježenje. Preporuka - prije posluživanja dobro je rashladite.

Evo još nekih ideja. U egzotičnim kuhinjama od dinje se priprema salsa – umak od kockica dinje s dodatkom crvenog papra, nasjeckanog korijandora i ljutike te nekoliko kapi soka limete. Ovako pripremljeni umak poslužuje se uz ribu i piletinu s roštilja. Uz piletinu u Indiji će vam poslužiti ljuti curry od dinje.

Ni pićima nije nepoznat dodatak kuglica dinje. Možete ih preliti desertnim vinom uz dodatak metvice i dobiti bolu. Za posebne prigode možete zamrznute kockice dinje pomiješati u miješalici (blenderu) sa sokom limete, šećerom i tequillom, pa dobiti margaritu od dinja.

Recepti