Kivi

Opis i podrijetlo

Kivi je smaragdni užitak jedinstvenog okusa koji daje dramatični tropski dašak u ove hladne zimske dane. Podrijetllom je iz Kine gdje ga zovu Yang Tao odakle su ga misionari početkom 20-og stoljeća prenijeli u Novi Zeland, a zatim se proširio na cijeli svijet.

Kivi sadrži enzime koji mogu poslužiti kao izuzetni "omekšivači" mesa.

Grane sa širokim listovima, ove dvodomne biljke penjačice, mogu dosegnuti i do 7 m dužine. Plod je mesnat, jajastog oblika sa smeđim, dlakavim kožnim omotačem.

Energetska i nutritvna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježeg kivija iznosi 61 kcal / 255kJ, od toga sadrži 14,6% ugljikohidrata, 1,14 % proteina i 0,5% masti.

Od minerala kivi sadrži kalij (312 mg), kalcij (34 mg), fosfor (34 mg), magnezij (17 mg), željezo (0,3 mg), cink (0,14 mg) i bakar (0,13 mg).

Od vitamina sadrži vitamin A (52 mg), vitamin C (93 mg), vitamine B kompleksa: tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,025 mg), niacin (0,34 mg), pantotensku kiselinu (0,18 mg), vitamin B6 (0,063 mg), kolin (7,8 mg), betain (0,5 mg), vitamin E (1,46 mg) i vitamin K (40,3 mcg).

Kivi u 100 g sadrži 3 g dijetalnih vlakana i 122 mcg luteina i zeaksantina.

Ljekovitost

Neki nutricionisti smatraju kivi "supervoćem". Zašto je to tako? Kivi posjeduje idealnu ravnotežu između minimalnog broja kalorija i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam.
Egzotični izgled i okus kriju malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem mogu zaštiti naš organizam od mnogih bolesti suvremenog svijeta, a što potvrđuju i brojne studije.
Kivi je pokazao sposobnost zaštite DNK od štetnog djelovanja kisika. Ovo se djelovanje ne pripisuje isključivo poznatim antioksidantima vitaminu C ili beta-karotenu, već i raznolikim flavonoidima i karotenoidima u kiviju.
Konzumiranjem kivija organizam se opskrbljuje velikim količinama vitamina C što može reducirati rizik od pojave bolesti srčanog i krvožilnog sustava, moždanog udara ili raka. Tome u prilog ide i povoljan omjer natrija i kalija. Stručnjaci za krvožilni sustav ističu da je odgovarajući omjer natrij-kalij vrlo važan za zdravlje srca. Konzumacija kivija smanjuje i količinu triglicerida u krvi za 15%. Osim toga zahvaljujući vitaminu C kivi može pripomoći i zacjeljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, apsorpciji željeza i zdravlju zubi i desni.

Kivi usitnjen u pire iskoristite za pripremu sorbeta s dodatkom limete ili voćnih umaka koji će biti osvježavajući i dekorativan dodatak sladoledu od vanilije.

Kivi je nadalje dobar izvor dijetalnih vlakana. Redovitom i uravnoteženom prehranom koja osigurava optimalnu količinu dijetalnih vlakana reducira se povišena količina kolesterola što u konačnici rezultira smanjenim rizikom od srčanih bolesti. Vlakna također uklanjaju toksine iz debelog crijeva što je korisno u prevenciji raka debelog crijeva. Dijetalna vlakna pripomažu i u održavanju razine šećera u krvi.
Kivi pozitivno djeluje na zdravlje probavnog sustava i stoga jer pomaže u postizanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u probavi, štiti od štetnog djelovanja enzima u donjem probavnom kanalu koji mogu uzrokovati rak.

Ljekoviti sastojci kivija čine ga odličnim zaštitnikom u borbi protiv simptoma respiratornih oboljenja kao što je astma. Studija u Italiji koja je obuhvatila preko 18 000 djece od 6 i 7 godina pokazala je da djeca koja jedu 5 do 7 obroka citrusa i kivija tjedno imaju za 25 do 44% manje pojavu simptoma respiratornih bolesti nego djeca koja ovo voće jedu manje od jednom tjedno, a najveće poboljšanje primjećeno je kod djece s astmom.

Podaci objavljeni u Archives of Opthamology pokazuju da čak i 3 obroka voća dnevno mogu smanjiti rizik od starosne makularne degeneracije, glavnog uzročnika gubitka vida u starijoj populaciji. Kivi doprinosi zdravlju očiju svojim ljekovitim fitonutrijentima - ksantofilima, među njima se posebno ističe lutein koji se nalazi u retini oka.

Kivi posjeduje i antimutagena svojstva. In vitro studije pokazuju da ekstrakt kivija ima sposobnost inhibiranja melanoma (rak kože). Neke studije pokazuju da zahvaljujući klorofilu kivi pokazuje mogućnost inhibiranja raka jetre.
Inozitol, alkoholni šećer koji se prirodno nalazi u kiviju još jedan je u nizu zanimljivih ljekovitih sastojaka. Otkriveno je da može biti koristan za liječenje depresije, nadalje igra pozitivnu ulogu u reguliranju dijabetesa i povezan je složenim procesima s hormonima i neurotransmiterima.

U Kini je proizveden energetski napitak na bazi kivija koji je dobar kao nadomjestak izgubljenih minerala tijekom treninga u vrućoj klimi, a osim toga kivi poboljšava i mišićnu aktivnost jer ih štiti od oksidativnog stresa. Može pomoći kod smirenja od stresa jer sadrži relativno visoke količine serotonina.

Međutim, za kraj ipak treba naglasiti da kivi ima i svoju lošu stranu, prevelika konzumacija kivija može uzrokovati alergiju. 

Kupovanje i čuvanje

Prilikom kupovine, stavite plod kivija između prsta i kažiprsta pa ga lagano pritisnite. Ukoliko je kivi blago mekan, znači da je zreo i sladak. Svakako izbjegavajte kupnju plodova koji su jako mekani, a kora im je naborana, oštećena ili sadrži tamne mrlje.

S obzirom da kivi može dozrijevati stajanjem, možete kupiti i čvrste nedozrele plodove pa ih ostaviti 3-5 dana na sobnoj temperaturi dalje od sunčeve svjetlosti i topline. Zreli kivi čuvajte u hladnjaku 2-3 tjedna.

Priprema jela s kivijem

Kivi možete jesti samostalno tako da ga ne ogulite, već mu samo oštrim nožem odrežete vrh, a zatim ga jedete žličicom, jednako kao što se to radi s mekano kuhanim jajem. Prilikom pripreme jela kora se odstranjuje malim oštrim nožem za voće. Rezanjem na ploške kivi djeluje vrlo atraktivno na tanjuru pa se na vrhuncu nouvelle cuisine koristio za ukrašavanje gotovo svakog jela kolikogod to ponekad bilo neprimjereno.

Egzotični izgled i okus kivija krije malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata.

Oguljeni kivi možete koristiti kao atraktivan dodatak voćnim salatama, poput ananasa, kivija i naranče u šećernom sirupu s dodatkom metvice, krustadama s kremom od sira i pavlovoj. Izvrsno se slaže s tučenim vrhnjem i bijelom čokoladom, možete ga poslužiti u kombinaciji s narezanim jagodama, ananasom i kruškama prelivenima s malo šampanjca i zabaglione kremom ili s drugim voćem uz čokoladni fondue. Dodajte ga kao egzotičan dodatak uz poširane kruške ili crème brûlée. Voćni sushi možete pripremiti od riže kuhane u kokosovom mlijeku koja se ohladi i oblikuje u lađice, na njih se stavi razno voće, a poslužuje se s voćnim umakom. Za doručak ili međuobrok poslužite voćnu salatu od ananasa, manga i kivija s dodatkom meda, jogurta i granole. Kivi usitnjen u pire iskoristite za pripremu sorbeta s dodatkom limete ili voćnih umaka koji će biti osvježavajući i dekorativan dodatak sladoledu od vanilije. Neki enzimi kivija sprječavaju očvršćavanje želatine, a kod mliječnih će proizvoda izazvati zgrušavanje pa iz tih razloga nećete moći pripremiti voćne kolače s kivijem i želatinom ili sladoled od kivija.

U slanim se jelima dobro kombinira s bijelim mesom, šunkom, peradi, ribama, osobito lososom i školjkašima. Kivi sadrži enzime koji mogu poslužiti kao izuzetni "omekšivači" mesa. Natrljajte meso unutarnjim dijelom kore kivija ili stavite na svaku stranu mesa po plošku kivija i ostavite stajati oko 20 minuta. Tako omekšano meso, kao što je govedina, možete dalje pripremati na roštilju. Isti postupak možete primijeniti i na mesu sipe. Zanimljiva je kombinacija pečenih janjećih kotleta sa salsom od kivija, kruški, luka, limunova soka i sušenih brusnica. Pikantnu povrtno-voćnu salsu pripremite od kivija, dinje, krastavca, mladog luka, čili papričica i đumbira te poslužite uz pečeno ili meso s roštilja. Nesvakidašnju salatu od piletine i riže možete pripremiti uz dodatak ananasa i kivija s mladim lukom i paprikama te salatnim preljevom od sojinog umaka, ulja, protisnutog češnjaka i đumbira.