Moj profil
Bazga

Bazga

Engleski naziv: elderLatinski naziv: Sambucus

Studija objavljena u European Journal of Clinical Nutrition sa Sveučilišta u Grazu pokazala je da ekstrakt bazge zbog svog snažnog antioksidativnog djelovanja smanjuje oksidaciju LDL kolesterola čime se smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i podrijetlo

Bazga (Sambucus) ili zovina je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.
Sambucus dolazi od grčkog sambyx, naziv za crvenu boju olovnog spoja minija, na koju naliči crveni sok plodova. Kod naziva crvene bazge, lat. Sambucus racemosa, racemosus znači grozdast oblik cvjetova i plodova. Ebulus je rimsko ime ove vrste bazge. Kao ljekovita biljka koristila se još u doba Hipokrata, Plinija, Galiena, Heraklija.

U starom Rimu žene su bojale kosu sokom od zrelih bobica – gnječile su tamnoljubičaste bobice i tako dobivale sok koji je davao njihovoj kosi lijepi crvenkasti odsjaj.

Kod starih naroda bazga je bila simbol smrti i rođenja, služila je za zaštitu od zlih sila, ali i kao saveznica vještica. Vjerovalo se da grančica bazge u džepu štiti od reume. Vino od bazgovih bobica (koje je uistinu dosta jako) smatralo se vilinskim pićem: onaj tko bi ga popio, navodno je stjecao moć da vidi vile i s njima komunicira. Do kraja 19. stoljeća vinu od bazginih bobica bilo je mjesto na londonskim ulicama, gdje se u hladnim zimskim danima (i noćima) prodavalo kako bi osvježilo i ugrijalo putnike i radnike.

Bazga spada među najstarije i najljekovitije bilje naših krajeva i Europe. Bazga je također jestiva, odnosno neki njezini dijelovi. Stablo (grm) bazge raste 3 do 10 metara u visinu, listopadno je drvo,  kora je debela i svijetlosive boje. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene su mekanom srži. Listovi su svijetlozeleni i perasti, jajasti i ušiljeni.

Cvjetovi su dvospolni mirisni (jak i intenzivan miris) sastavljeni štitci, bijele ili žućkaste boje. Cvate od travnja do lipnja. Iz cvjetova nastaju oprašivanjem plodovi koji su u početku zelene boje, pa prelaze u ljubičastocrvenu da bi na kraju postali potpuno crni. Plodovi su bobe veličine 3-6 mm sa po 3 sjemenke i sadrže sočan crveni sok.

Staništa su joj šumske čistine, rubovi šuma, uz putove uz naselja. Voli dosta svjetla, vlažnu i propusnu zemlju, a najlakši način razmnožavanje je korijenskim izdancima i poluzrelim reznicama ljeti. Često se sama zasijava sjemenom.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježih bazginih bobica iznosi 73 kcal/305 kJ. Od toga sadrži 18,4% ugljikohidrata, 0,7% proteina i 0,5% masti.

Od minerala u bazgi se nalaze kalcij (38 mg što čini 5% RDA), željezo (1,6 mg što čini 11,5% RDA), magnezij (5 mg što čini 1,3% RDA), fosfor (39 mg što čini 5,6% RDA), cink (0,1 mg što čini 1% RDA), bakar (0,06 mg što čini 6% RDA) i selen (0,6 mcg što čini 1% RDA).

Od vitamina bazga u značajnijim količinama sadrži vitamin C (36 mg što čini 45% RDA), tiamin (0,07 mg što čini 6,4% RDA), riboflavin (0,06 mg što čini 4,3% RDA), niacin (0,5 mg što čini 3% RDA), pantotensku kiselinu (0,14 mg što čini 2% RDA), vitamin B6 (0,23 što čini 16% RDA) i vitamin A (30 mcg što čini 4% RDA).

Od ostalih nutrijenata bazga na 100 g sadrži značajan udio vlakana 7 g.

Ljekovitost

Bazga je u našim krajevima dobro poznata i cijenjena ljekovita biljka koja se stoljećima koristi u narodnoj medicini. U posljednjih dvadeset godina znanstvena zajednica provodi istraživanja koja potvrđuju ta brojna ljekovita svojstva.

Najviše istraživanja bavilo se utjecajem bazge na liječenje simptoma gripe, prehlade, kašlja i sličnih bolesti. Rezultati nekoliko studija upućuju da je ekstrakt bazge usporediv s lijekovima kao što je Tamiflu kod liječenja gripe. Ljekovita bazga pomaže u brzom oporavku, a bez loših nuspojava. Važno je napomenuti da se u ispitivanjima koristi ekstrakt bazge koji ima puno jače koncentracije sastojaka nego u prirodnom obliku.

Također je zanimljivo da se po svojim antioksidativnim svojstvima bazga izdvaja iznad brusnica, borovnica, jagoda i drugog bobičastog voća. Antioksidativni potencijal zahvaljuje vitaminu C i raznovrsnim fitokemikalijama, kao što su antocijani, flavonoidi, terpeni i dr. Istraživanja Centra za hranu u Karlsruheu u Njemačkoj potvrdila su da antocijani iz bazge imaju jači antioksidativni učinak od vitamina E i C.

Studija objavljena u European Journal of Clinical Nutrition sa Sveučilišta u Grazu pokazala je da ekstrakt bazge zbog svog snažnog antioksidativnog djelovanja smanjuje oksidaciju LDL kolesterola čime se smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

Konzumacijom proizvoda od bazge kao što je sok ili čaj doprinosi se poboljšanom vidu i potiče imunološki sustav. U izraelskom centru Hadassah za istraživanje raka provode se obećavajuća ispitivanja ljekovitog utjecaja sastojaka bazge na oboljele od raka i AIDS-a.

Preliminarna istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate utjecaja bazge na gubitak težine. Studija je provedena na Sveučilištu u Freiburgu u Njemačkoj. Osim gubitka težine zabilježeno je smanjenje visokog tlaka, poboljšanje fizičkog i emocionalnog stanja, a klinička ispitivanja vezana uz ovaj problem još se provode.

Kupovanje i čuvanje

Cvjetove možete brati kada su suhi i topli dani dok potpuno ne procvatu, a nikako poslije kiše. Bazgu koristite neposredno nakon što je ubrana. Cvjetove bazge možete sušiti obješene na propuhu da ostanu prirodne bijeložute boje, a osušene čuvajte na suhom i tamnom mjestu u staklenim posudama s poklopcem ili celofanskim vrećicama do 12 mjeseci. Ako cvjetovi potamne, trebate ih baciti.
Bobice berite krajem ljeta kada sazriju.

Priprema jela s bazgom

Od bazge možete pripremati sok za razrjeđivanje pa za pripremu na dvije litre vode dodajte dva kilograma šećera, 3-4 narezana limuna pa prokuhajte dok se šećer ne rastopi. Rashlađeno prelijte preko 20-25 grozdova - cvjetova bazge, posudu prekrijte pa ostavite na sobnoj temperaturi dva dana, a potom procijedite  i konzumirajte razrijeđeno s vodom u omjeru 1:3.

Kod pripreme čaja na jednu šalicu vrele vode uzmite 2,5 g suhih cvjetova ili jednostavno 2 čajne žličice, a zasladite šećerom, medom ili nekim slatkim voćnim sirupom kao što je od višnje ili jabuka.

Gazirani sok od bazge pripremite tako da cca 20 većih cvjetova bazge dodajte 800 g šećera, 700 g cvjetnog meda, 200 ml jabučnog octa i 5 limuna rezanih na ploške i 15 litara vode. Držite u posudi da nije metalna nekoliko dana na suncu, a kada provrije, procijedite i nalijte u veću staklenu bocu pa tako čuvajte pet do šest tjedana uz povremeno propuštanje pritiska koji se stvara u posudi. Ponekad se takav gazirani, pomalo alkoholni sok, naziva i bazgov pjenušac.

Pohane cvjetove bazge možete pripremati dok su cvjetovi bazge manje procvali. Pripremite tijesto kao za palačinke uz dodatak tučenog čvrstog bjelanjka ili pivsko tijesto pa pržite u dubokom ulju, a kad je prženo, poslužite kao slani prilog uz nježna bijela mesa i šparoge te razna rižota ili kao slatko uz dodatak šećera u prahu, cimeta, lješnjaka, badema, nekog voćnog sirupa ili sirupa od Terana.  

Za marmeladu od bobica bazge potrebno vam je cca 2000 g propasiranih zrelih bobica bazge uz dodatak 600 g šećera, soka od jednog limuna, 50 g vanilin šećera i cca 100-150 ml vode. Lagano kuhajte dok tekućina ne ispari pa ohlađenu marmeladu spremite u staklenke.

Ako želite skuhati aromatičniji kompot, u njega uz miješano voće ili samo jabuke možete dodati svježih ili suhih cvjetova bazge, no ako želite da je k tome i neobičan, možete u kompotu kuhati i svježe ubranih boba bazge.

Kuhani sok od boba zrele bazge je pravi osvježavajući napitak, no nikad ne konzumirajte svježe sirove bobe koje vam mogu učiniti nepoželjne smetnje.

Recepti